Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

DESETLJEĆE RAZVOJA Nastavak digitalizacije, snimanje zvučnih knjiga, sanacija dizala…

07.10.2019. 08:43
DESETLJEĆE RAZVOJA Nastavak digitalizacije, snimanje zvučnih knjiga, sanacija dizala…


Miro Grubić na čelu je Znanstvene knjižnice Zadar posljednjih deset godina. Cijelo jedno desetljeće je iza njega u ravnanju ustanovom koja ima veliku tradiciju. Prilika je to za razgovor i osvrt na proteklo razdoblje.
– Naša osnovna djelatnost je nabava knjižnične građe, obrada, zaštita i čuvanje građe i posudba građe korisnicima. Od 1949. Znanstvena knjižnica prima obvezni primjerak, dakle ima depozitnu ulogu cjelokupnog obveznog primjerka RH. U Znanstvenu knjižnicu dolazim koncem 2009., a 2010. smo započeli s digitalizacijom knjižnične građe. Izrađen je repozitorij kojeg smo nazvali DIKAZ (digitalna knjižnica Zadar), govori ravnatelj Grubić nastavljajući o važnim aktivnostima Knižnice kako u Zadru, tako i na nivou države.


Iskorak u digitalizaciji knjižnične građe
– Osnovna namjena ovog projekta DIKAZ je kvalitetno očuvanje kulturne baštine i istovremeno lakši pristup građi. To između ostalog znači da građa koja je digitalizirana više nije morala često izlaziti iz trezora, a i pristup joj je omogućen na daljinu, dakle nema boljeg načina čuvanja građe. U početku je broj digitaliziranih jedinica knjižnične građe bio relativno mali. Skeniranje knjižnične građe obavljao je vanjski suradnik, slijedile su brojne edukacije djelatnika za izradu metapodataka, izbor građe, razmjena iskustava s drugim imateljima kulturnog dobra u procesu digitalizacije… Nabavom novog skenera formata A2 u 2016. godini uz digitalizaciju kod vanjskog suradnika započinjemo i s digitalizacijom u Knjižnici. Od tada bilježimo znatan iskorak u digitalizaciji knjižnične građe.
Danas DIKAZ sadržava 41 naslov knjiga, 35 naslova serijskih publikacija (7.836 brojeva), 828 fotografija, 53 razglednice, 9 geografskih karata, ili ukupno 8.767 skeniranih jedinica, ističe Grubić dodajući kako su rezultati digitalizacije u Knjižnici prepoznati u stručnoj javnosti što je rezultiralo uključivanjem Knjižnice u vrlo važne nacionalne projekte digitalizacije knjižnične građe.
– Na poziv Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Knjižnica je aktivni suradnik na četiri nacionalna projekta: Znameniti i zaslužni Hrvati (od Znanstvene knjižnice se očekuje da doprinese projektu predstavivši znamenite i zaslužne Zadrane); Hrvatska glagoljica – digitalizacija građe i razvoj suradne digitalne zbirke; Incunabula Croatica, ciljem izgradnje suradnog portala hrvatskih prvotisaka i Prošlost i sadašnjost Krke, nabraja Grubić napomenuvši još kako su uz potporu ministarstva kulture RH u ovih deset godina u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu restaurirali oko stotinu jedinica vrijedne stare građe: rijetkosti/rukopisa, knjiga, pergamena, inkunabula, zemljopisnih karata i atlasa te serijskih publikacija. Financijski bi to na godišnjoj razini iznosilo oko 50.000 kn. Knjižnica se razvija i želi biti na usluzi što širem krugu građana.


Čitaonica za osobe s invaliditetom, projekt za slijepe i slabovidne
– Krajem 2010. otvorili smo Čitaonicu za osobe s invaliditetom. Izgradili smo čvrstu rampu i nakon punih 160 godina omogućili osobama s poteškoćama u kretanju da dođu u Knjižnicu i koriste njezine usluge. U 2011. godini, u sklopu pretpristupnih fondova Europske unije, sudjelovali smo u projektu prekogranične suradnje s BiH pod nazivom TALKING BOOKS – improving accessibility of public library services for blind and visually impaired persons. Dva su osnovna cilja projekta, opći cilj je doprinos poboljšanju kvalitete života i socijalne kohezije u Zadarskoj županiji i banjalučkoj regiji, omogućujući slijepim i slabovidnim osobama pristup obrazovanju. Poseban cilj projekta je poboljšana dostupnost usluga (knjižničnih) namijenjenih slijepim i slabovidnim osobama u Zadarskoj županiji i banjalučkoj regiji. Ciljne skupine koje će biti obuhvaćene projektom su u prvom redu slijepe i slabovidne osobe, zatim članovi udruga slijepih i slabovidnih osoba te članovi obitelji slijepih i slabovidnih osoba, ističe Grubić dodajući kako se suradnja na projektu ostvarila između Znanstvene knjižnice Zadar koja je vodeći partner i nositelj projekta u RH, Gradske organizacije slijepih Banja Luka koja je nositelj projekta u BIH, zatim Gradske razvojne agencije Banja Luka (CIDEA), Razvojne agencije Zadarske županije (ZADRA) i Saveza slijepih Republike Srpske. Ukupna vrijednost samog projekta iznosila je 99.889,47 eura, a sam projekt trajao je od 21.ožujka 2013. i uz dozvoljeno produženje završio 20. lipnja 2014. godine, navodi Grubić ističući kako su zahvaljujući projektu uredili studio za snimanje zvučnih knjiga, nabavili adekvatnu računalnu opremu prilagođenu za korištenje i obuku slijepih i slabovidnih osoba i nabavili vozilo namijenjeno za prijevoz slijepih osoba i distribuciju edukativnih materijala.




Prostorni problem
– Osim zvučnih knjiga Knjižnica je nastavila izdavati i tiskane knjige pa ih je tako objavljeno više u zadnjih deset godina negoli u svim godinama otkada se Knjižnica bavi izdavaštvom. Osim kataloga i bibliografija u kojima Knjižnica prvenstveno predstavlja svoju građu objavljena su brojna književna djela poznatim zadarskim književnicima, primjerice, Vlatku Majiću, Vinku Hajncu, Franku Soriću, Nikoli Šimiću Toninu, Anti Tičiću. U 2015. objavili smo i Zbornik Vjekoslavu Maštroviću, najvećem zadarskom djelatniku u kulturi iz prve polovice 20 stoljeća. Naravno da toga ima još, ali ovo su najznačajniji projekti, govori Grubić, dodajući kako Knjižnicu i dalje muči nedostatak prostora.
– Nedostatak prostora muči prvenstveno nas koji moramo organizirati rad u Knjižnici. Ti su problemi evidentni i prije mog dolaska u Knjižnicu. Bivša ravnateljica Milenka Bukvić je gotovo cijelo svoje ravnanje institucijom upozoravala na taj problem. U godišnjim izvješćima o radu sam isto nastavio. Godine 2012. potpisivanjem sporazuma o prostornom objedinjavanju Sveučilišne knjižnice, Znanstvene knjižnice Zadar i Knjižnice Zadarske nadbiskupije (»Metropolitanske knjižnice«) ponadali smo se da bi i tim problemima mogao konačno doći kraj. Međutim, s izgradnjom buduće zajedničke zgrade još se nije započelo, napominje Grubić pojasnivši još kako u članku 3. sporazuma izričito stoji da se prostornim i funkcionalnim objedinjavanjem navedenih knjižnica ne mijenja njihov vlasnički status nad knjižničnim fondovima što znači da Znanstvena knjižnica Zadar, odnosno njezin osnivač Grad Zadar ostaje vlasnik knjižničnog fonda Znanstvene knjižnice Zadar.


Potpora znanstveno-istraživačkim projektima
Ravnatelj Znanstvene knjižnice za ovu godinu ima jasan plan.
– S obzirom na uočen značajan porast posjeta digitalnom repozitoriju nastavili smo s intenzivnom digitalizacijom knjižnične građe i u ovoj godini. Trenutno radimo na digitalizaciji naše zbirke Fototeke i serijskih publikacija značajnih za istraživanje kulturne, političke i ekonomske povijesti Zadra i Dalmacije. Nastavljamo s digitalizacijom već započetih upravno-političkih novina Osservatore dalmato s usporednim naslovom Smotritelj Dalmatinski koje su izlazile u Zadru od 1. ožujka 1849. do 28. ožujka 1866. godine. Novine donose službene vijesti tadašnje austrijske vlasti u Zadru i pokrajini Dalmaciji. Nastavljamo suradnju i na već spomenutim nacionalnim projektima digitalizacije. Naravno da sudjelujemo i u raznim kulturnim događanjima koje organiziramo sami ili u suradnji s drugim organizatorima u gradu i županiji. Nastavljamo sa snimanjem zvučnih knjiga. Vodimo računa o zaštiti knjižnične građe, kroz već spomenutu restauraciju ministarstva RH, ali i u našoj knjigovežnici, kaže Grubić dodajući kako traju i pripreme oko godišnje izložbe Izdavaštvo na zadarskom području kao i pripreme i radnje vezane uz planiranu objavu opsežne bibliografije u 2020. godini.
– Dajemo potporu znanstveno-istraživačkim projektima. Iza nas je jedan odobreni i jedan projekt u fazi prijave gdje je Knjižnica u suradničkom odnosu s Udrugom Dante Alighieri Zadar i Sveučilištem u Zadru. Ovi projekti imaju za cilj znanstveno istraživanje, a fond Znanstvene knjižnice Zadar pruža im ishodište. Kao posljedica novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, donesenog u veljači ove godine djelatnici Knjižnice angažirani su pri izradi Standarda za visokoškolske i znanstvene knjižnice u RH, kao i u izradi novog Pravilnika o obveznom primjerku. Popunili smo traženi upitnik i nadamo se da ćemo nastaviti primati obvezni primjerak u željenom obimu kako korisnici ne bi bili uskraćeni za znanstvena istraživanja i obrazovanje. Sa zakonom smo uskladili i opće akte Knjižnice, dakle statut i pravilnike. U 2019. sanirali smo i sustav za grijanje/hlađenje, a i sanacija dizala bi trebala započeti ovih dana, zaključuje ravnatelj Grubić priču o Znanstvenoj knjižnici koja je bila i ostaje jedan od važnih stupova kulturnog života grada.