Necijepljeni zaposlenici Opće bolnice Zadar moraju se testirati dvaput tjedno

Sukladno Odluci o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja svih zaposlenika zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava koje obavljaju zdravstvenu djelatnost te privatnih zdravstvenih radnika na virus SARS-CoV-2, te nastavno na Upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 29. rujna 2021. u vezi primjene EU digitalne covid potvrde ili predočenja odgovarajućeg drugog dokaza o cijepljenju, preboljenju odnosno testiranju za zaposlenike u sustavu zdravstva, zaposlenici koji nemaju važeću EU digitalnu covid potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz, u obvezi su testirati se dva puta tjedno. Nadalje, navedenom odlukom propisano je i da sve druge osobe koje rade u uslužnim djelatnostima (kao što su trgovina i kafić) moraju imati važeću potvrdu. Tijekom provođenja mjera Stožera kao i provedbe zadnje odluke nije bilo većih poteškoća vezanih za organizaciju testiranja na virus SARS-CoV-2, rekao je zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar dr. Edi Karuc te dodao:

Testiranje bez poteškoća
– Značaj mjere ogleda se u činjenici da je tijekom prvog dana testiranja dokazan virus SARS-CoV-2 kod dvoje zaposlenika. U odnosu na procijepljenost zaposlenika Opće bolnice Zadar, kao i preboljenja bolesti covid-19, statistički podaci ukazuju da je 76 posto zaposlenika zaštićeno od navedene bolesti, istaknuo je dr. Karuc.
Komentirajući pravno uporište uvođenja covid potvrda u sustav zdravstva i socijalne skrbi prof. Ivana Grgurev s Pravnog fakulteta u Zagrebu rekla je u srijedu, gostujući u HTV-ovoj emisiji, da je Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti bio temelj za donošenje svih odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Uvođenje covid potvrda za djelatnike i dolazak pacijenata u zdravstvenom i sustavu te u sustavu socijalne skrbi zadnjih dana otvorilo je polemika i nekoliko prosvjeda.
– Postoji jedan poseban propis koji štiti pučanstvo, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koji je bio temelj za donošenje ovih odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a odnosi se na sektor zdravstva i socijalne skrbi gdje se predviđa obveza ili testiranja ili pokazivanja potvrda o cijepljenju, rekla je prof. Grgurev.

Zaštita pacijenata
Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) dr. Ivana Pavić Šimetin, kazala je da su kod manjeg dijela populacije sve epidemiološke mjere za smanjivanje širenja pandemije i zaštite pučanstva od obolijevanja i teških oblika bolesti, pa i smrti, vrlo često nailazile na otpor i nerazumijevanje.
– Većina građana je sve to prihvatila kako je Nacionalni stožer to i propisao za sva tri vala pandemije. Sada imamo četvrti val, ali sada imamo i novo oružje, odnosno cjepivo, pa nema razloga da se netko ne cijepi ako je to cjepivo na raspolaganju i ima ga dovoljno za građane. Posebno se to odnosi na zdravstvene djelatnike koji su u kontaktu s ljudima, naglasila je Pavić Šimetin. Pacijenti mogu biti i teško bolesni i imati narušen imunološki sustav, prema tome, poručila je, liječnik, koji za njega skrbi, kojemu je ta osoba povjerila svoje zdravlje, treba se cijepiti da bi zaštitio tu bolesnu osobu.
Istaknula je kako i cijepljene osobe mogu unijeti zarazu, ali one osobe koje se testiraju, a nisu cijepljene, imaju veće izglede da unesu zarazu od onih osoba koje su se cijepile ili su preboljele covid-19.

U Italiji zakon od 1. travnja
Nela Sršen, liječnica iz Sveučilišne bolnice u Padovi, poručila je da je u Italiji već od 1. travnja na snazi zakon koji obvezuje sve zdravstvene djelatnike, a ne samo liječnike, da trebaju biti cijepljeni.
Dr. Pavić Šimetin je dodala kako postoji porast u broju cijepljenih zdravstvenih djelatnika, najviše liječnika.
Vezano za eventualne sankcije prof. Grgurev je istaknula da same Odluke ne navode sankcije, one samo kažu da u slučaju odbijanja testiranja ili predočavanju covid potvrda nemate mogućnost pristupa prostoru poslodavca, ali, dodaje, to nije pravni izvor gdje bi to trebalo i navoditi.
Što se tiče potencijalnih sankcija možemo reći da to jest povreda obveza iz radnog odnosa, a jedino sudska praksa utvrđuje je li nešto opravdani razlog za otkaz ili nije. Što se tiče suspenzije, odnosno neisplate plaće dok djelatnik ne radi, odnosno odbije testiranje, ne mogu ući u prostor poslodavca, također Zakon o radu ne predviđa disciplinsku odgovornost, rekla je Grgurev. Jedino disciplinsku odgovornost predviđa poseban propis, Zakon o državnim službenicima, no taj dio suspenzije nije posve nepoznat u Zakonu o radu, recimo kada je riječ o štrajku, poručila je.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Pavić Šimetin je naglasila da će se ići k tome da se svaki izostanak s posla tretira kao i svaki drugi neopravdani izostanak s posla.
– No, ipak se nadamo i očekujemo suradnju i vjeru u znanost, te povećani broj osoba koje će se cijepiti, zaključila je ova liječnica.