»Zoraniću« je mjesto na njegovom trgu, ispred Providurove palače

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Družba »Braća hrvatskoga zmaja« - Zmajski stol u Zadru predlaže premještaj
Kako se u rujnu ove godine predviđa prijenos postave Retrospektivne izložbe Ratka Petrića, koja je 30. ožujka otvorena u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu pod nazivom »Baciti istinu u lice!«, bilo bi dobro da Grad Zadar već sada raspiše pozivni natječaj za smještaj kipa Petra Zoranića na istoimeni trg, kako bi se njegova postava dovršila početkom rujna, kada se predviđa otvorenje retrospektive
Vedran SITNICA
Petar Zoranić - skulptura Ratka Petrića na Trgu sv. Krševana

O premještanju kipa Petra Zoranića sa sadašnje postave s Trga sv. Krševana na Trg Petra Zoranića dosada su mnogi pisali i davali o tome svoja razumna i logična opravdanja, ali se na to mjerodavni nisu osvrtali. Ukratko ćemo podsjetiti na neke od tih prijedloga.
U 2010. godini kada je raspisan natječaj o uređenju javnih površina Poljane Š. Budinića i Trga Petra Zoranića jedan od uvjeta natječaja odnosio se na dislokaciju kipa Petra Zoranića s Trga sv. Krševana na Trg Petra Zoranića. Tada se Zoranićev kip predviđalo smjesti između dvije platane, ispred konobe Skoblar.

Skulptura se »skriva« na malom trgu

Međutim, u vrijeme uređenja navedenih dviju javnih površina Poljane Š. Budinića i Trga Petra Zoranića, što je trajalo od 2010. do proljeća 2013. godine, kada se uređenje privodilo kraju, utvrdilo se kako kip Petra Zoranića neće na istoimeni trg, a konzervatori su zaključili da se djelo kipara Ratka Petrića, kip Petra Zoranića, pokraj crkve sv. Krševana odlično uklopilo, te da ga ne treba premjestiti.
Dalje, zagrebački arhitekt Aleksandar Kostrenčić, autor projekta uređenja navedenih javnih prostora Poljane i Trga Pera Zoranića na svojevremeni izravan upit o premještanju kipa Petra Zoranića za Radio Zadar, odgovorio je: To ćemo još razraditi, budući da se mijenja ova pozicija platana. To moramo još vidjeti, ali u načelu ne, jer ima dovoljno artefakata.« Pametnome dosta!
Svojedobno i tadašnji aktualni pročelnik Upravnog odjela za kulturu i sport prof. Radovan Dunatov, koji je inače bio u veoma dobrim odnosima s zadarskim kiparom Ratkom Petrićem, inzistirao je na smještaju kipa Petra Zoranića na Trg Petra Zoranića. Kada smo već kod Grada, interesantno je navesti da je Gradska uprava još pred gotovo dvadeset godina povjerila Radionici Marušić projektni zadatak premještaja kipa Petra Zoranića na Trg Petra Zoranića, a tom su prilikom arhitekti iz te Radionice tražili da se napravi širi zahvat uređenja toga tadašnjeg prostora, čemu se tada nije moglo udovoljiti pa se odustalo od izmještaja kipa i zaboravilo!
U Zadarskom listu od 12. veljače 2020. godne mogli smo pročitati članak autora Šenola Selimovića, s nadnaslovom Urbana parodija - Trg se zove po njemu - a gdje je on? i s naslovom: Zašto Petar Zoranić nije na »svome« trgu? Fotografija kipa Petra Zoranića iza koje se vidi pločica s natpisom Trg sv. Krševana ilustrira tu situaciju.
U nastavku prenosimo dio teksta iz tog članka u kojem se autor pita zašto se kip Petra Zoranića nalazi na Trgu sv. Krševana, a ne na »svome« trgu, pa nastavlja da je to teško dokučiti logične i razumne razloge te urbane parodije, kada je Trg Petra Zoranića arhitektonski i urbanistički veoma pogodan i spreman za postavljanje Zoranićeva kipa, ali, ta se skulptura već desetljećima, (dodajemo: preko pola stoljeća) »skriva« na malom trgu ispred crkve sv. Krševana, što poprilično zbunjuje ne samo Zadrane, već i brojne turiste, koji ga fotografiraju, misleći da se radi o kipu sv. Krševana, jer na pročelju fasade iza kipa stoji pločica s natpisom »Trg sv. Krševana«.

Petrićev Zoranić postavljen 2. listopada 1969. godine

Doduše, na postolju sa stražnje strane postoji urezbareni natpis »Petar Zoranić 1508. – 1543.«, što se može uočiti ako se slučajno zagledate i obiđete postolje, pa autor članka zaključuje i predlaže da bi bilo dobro informacije radi, da se na postolje stavi…jedna primjerena pločica s barem dvije ključne rečenice o ovome velikanu, bilo bi to informativno i poučno za same Zadrane i strane goste, a još kada bi se kip premjestio na istoimeni trg, bio bi daleko vidljiviji i samim tim relevantniji gradski spomenik.
Spomenik Petru Zoraniću bio je prvi veliki javni rad u rodnome gradu kipara Ratka Petrića, kojeg je izrada povjerena njemu, kao prvom poslijeratnom zadarskom akademskom kiparu, a inicjator ideje o spomeniku i naručitelj za Grad Zadar bio je Vjekoslav Maštrović, zaslužan kao pokretač i obnavljatelj djelatnosti brojnih kulturnih, umjetničkih i znanstvenih ustanova i društava u Zadru.
Naime, Grad Zadar je 1968. godine naručio od akademskog kipara i rođenog Zadranina Ratka Petrića izradu spomenika Petru Zoraniću. Petrić je dvije godine ranije diplomirao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vanje Radauša te je do 1969. godine bio zaposlen kao suradnik u njegovoj Majstorskoj radionici.
Radu na skulpturi Petra Zoranića pristupio Ratko Petrić veoma studiozno, izradio je brojne skice i na kraju ponudio tri moguća rješenja. Odabran je robusni lik, ruku prekriženih na prsima s karakterističnim oštro skraćenim nogama i masivnim plaštem koji mu seže do polovice bedra. S današnje vremenske distance mogli bismo primijetiti kako je spomenik pomalo nespretno interpoliran ispred ambijenta romaničke crkve i kasnogotičkog zvonika koji nikada nije dovršen. Također, nesrazmjerno visok granitni
postament dodatno umanjuje estetsku vrijednost same skulpture, te pridonosi doživljavanju nezgrapnosti prikazanog lika. Premda monumentalna brončana skulptura na tom mjestu djeluje pomalo izgubljeno te je prolaznici, kako mi Zadrani i brojni turisti koji posjećuju naš grad, unatoč veličini gotovo i ne primijetimo, taj brončani spomenik kao dar gradu Zadru postavljen je 2. listopada 1969. godine.
Ali, kada se biralo mjesto postavljanja skulpture, tom prilikom nije bio nazočan Ratko Petrić, a niti se njega konzultiralo, što sam saznao u jednom razgovoru sa suprugom pok. Ratka Petrića gospođom Jadrankom Fatur, akademskom kiparicom i esejisticom. Kao što je navedeno, konzervatori su odabrali Trg sv. Krševama i poziciju blizu fasade stambene zgrade kako kip ne bi zaklanjao pročelje crkve sv. Krševana. Iza figure kipa predviđala se izrada reljefa na temu iz romana »Planine« koji su trebali biti postavljeni na fasadi zgrade, a koji nikada nisu realizirani. Iako se radi o punoj plastici kipa, koja može stajati samostalno, stječe se dojam, radi blizine zgrade, da kip gubi na svojoj trodimenzionalnosti.

Autor od početka nije bio zadovoljan s mjestom

Dalje, visina granitnog postamenta također je odabrana bez konzultacije s autorom spomenika i nije u poželjnom razmjeru s visinom skulpture. Ratko Petrić od početka nije bio zadovoljan s mjestom postave spomenika. Pokušao je kod Grada pokrenuti premještanje uz pomoć arhitekta Marušića i o tome je napravljen projekt. U dokumentaciji Ratka Petrića sačuvani su neki dopisi u vezi toga. Sugerirao je da se postament na novoj poziciji ukopa do polovice u tlo kako bi figura bila bliža promatraču. To je želja za osuvremenjivanjem spomenika i prilagođavanje potrebama građana. Svojedobna namjera da se kip postavi na Trg Petra Zoranića između velikih platana, to mjesto nije odgovaralo radi već navedenih razloga, a nije odgovaralo i zbog nedovoljnog prirodnog svjetla i sjena koje bacaju krošnje, ne dopuštajući optimalno sagledavanje volumena.
Novo mjesto, odnosno buduća lokacija na Trgu Petra Zoranića treba biti otvoreni prostor gdje kip ne bi bio u sjeni stabala ni arhitekture, (baren ne veći dio dana), jer je veoma bitno da plastika ima izravno sunčano svjetlo koje treba isticati volumen. Važno je sagledavanje skulpture u ambijentu iz više rakursa: pristupačnost publici, mogućnost ophodnje pa i fizičkog dodira prolaznika sa skulpturom. Svjetlo bi trebalo putovati površinom tijekom cijeloga dana, stvarajući dinamiku modelacije.
Kulturno-povijesni kompleks Kneževe i Providurove palače uskoro bi trebao biti zgotovljen. Tim konačnim dovršenjem stvorili su se uvjeti za premještaj skulpture Petra Zoranića na istoimeni trg. Smatramo kako bi se tim činom ispravila dugogodišnja nepravedna i pomalo apsurdna situacija gdje je trg posvećen našem prvom romanopiscu Petru Zoraniću ostao lišen monumentalne skulpture koja ga glorificira. Premještanjem skulpture u prostor ispred Providurove palače i njezinim pozicioniranjem u osi s glavnim ulazom u palaču, smatramo kako će se na ispravan način kompletirati uređenje Trga Petra Zoranića.

Apostrofiranje značaja kulture u Zadru

Trg Petra Zoranića specifičan je ogledni primjer gotovo svih povijesnih razdoblja našega 3000 godina staroga grada. Baštinu naših davnih žitelja pratimo od antičkog ulaza u grad i troje vrata, ostataka srednjovjekovnih zidina, renesansnih utvrda, baroknog kompleksa namjesništva, te na koncu secesijske zaklade Bakmaz koja također čeka na obnovu i vjerojatnu prenamjenu prostora. Vrijedi spomenuti kako je prostor trga unazad desetak godina doživio svojevrsnu renesansu te je postalo omiljeno mjesto brojnih Zadrana za popiti kavu ili neko piće u nekom od brojnih kafića, ručati ili večerati u par restorana, uživati s obitelji i prijateljima u više kulturnih i zabavnih događanja (Advent i raznovrsne priredbe), prošetati preko antičkih ruševina ili uživati u bogatom kulturnom-umjetničkom programu Narodnog muzeja grada Zadra.
Može li jedan grad, koji se diči tisućljetnim kulturnim nasljeđem, na ispravan način valorizirati svog »Petrarku«? Može li se premještanjem ove skulpture i njezinim dobrim pozicioniranjem, te eventualnim smanjivanjem postamenta postići još jedan dodatni orijentir u prostoru našega lijepoga grada?
Vjerojatno će se neki od nas zapitati koji je razlog da se kip Petra Zoranića postavi na ovome mjestu, ali baš upravo vođeni povijesnim i suvremenim urbanističkim tendencijama smatramo kako bi ta monumentalna skulptura, koja slavi i djelo i postojanje našeg prvog romanopisca, dodatno apostrofirala značaj prostora trga u kontekstu Poluotoka. Veza povijesnog značaja Petra Zoranića, pisca prvog našeg romana »Planine« i suvremenog likovnog izričaja nastala gotovo 450 godina kasnije, na najbolji bi način prikazala da je značaj umjetnosti u našem gradu uvijek postojao, trajao i održao se unatoč svim povijesnim teškoćama kroz koje je grad prolazio.

Brusina na pravom mjestu

Pri tome nam je misao vodilja da naši budući naraštaji prihvate ovo moderno skulptorsko djelo kao primjer, mjesto za okupljanja i mjesto po kojem se ravnamo za dogovor. Želja nam je da ova vrijedna i grandiozna skulptura bude na ispravan način valorizirana u suvremenom, svakodnevnom životu, poput Petrićeva Brusine, koji je kroz godine postao zaštitni znak zadarske rive i omiljeno mjesto naših mladih, ali i turista za fotografiranje. Uz sve navedeno smatramo kao bi skulptura Petra Zoranića premještanjem na istoimeni trg, dobila funkciju mjesta za dogovor, pod motom »Nađemo se u podne kod Zoranića«.
Svaka promjena uvijek je predmet rasprave i različitih stajališta, ali zar ovom spomeniku nije mjesto na trgu koji nosi njegovo ime?
Kako se u rujnu ove godine predviđa prijenos postave Retrospektivne izložbe Ratka Petrića, koja je 30. ožujka otvorena u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu pod nazivom »Baciti istinu u lice!«, bilo bi dobro da Grad Zadar već sada raspiše pozivni natječaj za smještaj kipa Petra Zoranića na istoimeni trg, kako bi se njegova postava dovršila početkom rujna, kada se predviđa otvorenje retrospektive.

Roman SEGARIĆ

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno