Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Tri godine robije za neisplatu plaća

07.07.2011. 22:00
Tri godine robije za neisplatu plaća


Zakon predviđa kažnjavanje poslodavaca koji neopravdano, a pogotovo radi vlastitog bogaćenja, zakidaju radnike. Ostalo je nejasno po kojim će se to kriterijima određivati


Unatoč protivljenju poslodavaca, Vlada je ipak Saboru upitila prijedlog novog Kaznenog zakona kojim se neisplata plaća tretira kao kazneno djelo i može se kazniti zatvorom do tri godine. Činjenica da posjedovanje droge i dalje ostaje kazneno djelo natjerala je potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca da bude suzdržan i ne digne ruku za novi Kazneni zakon, što se nije baš često viđalo u Banskim dvorima u posljednjih osam godina.
Zakon je naravno prošao, a Vlada je njime propisala da kazna zatvora prijeti poslodavcima koji ne isplaćuju plaće s ciljem da sebi ili drugima pribave imovinsku korist, ali nije jasno kako će se takvo nešto dokazivati. Premijerka Jadranka Kosor pojasnila je da zakon predviđa kažnjavanje onih koji iz neopravdanog razloga, a pogotovo radi vlastitog bogaćenja, zakidaju radnike. Premijerka je uvjerena da će zakon osnažiti gospodarstvenike koji pošteno i časno rade jer su za svakog poštenog poslodavca radnici na prvom mjestu.
– Ne želimo progoniti poslodavce, nego ako poslodavac ima na računu novac, a ulaže ga u jahtu i ne isplaćuje plaće – tada država nastupa kroz Kazneni zakon, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ali ni nakon tih pojašnjenja nije baš najjasnije koji su to kriteriji da se utvrdi da plaće nisu isplaćene iz “neopravdanih razloga”. Iz Vlade poručuju da će se takve stvari određivati kroz sudsku praksu.
Zatvor za mobing
Novi zakon previđa i zatvorsku kaznu do godinu dana za zlostavljanje na poslu, odnosno za mobing, a za teže slučajeve u kojima radniku strada zdravlje kazna može biti i do tri godine. Za kazneno djelo silovanja ubuduće više neće biti nužno dokazati prisilu, nego će biti dovoljno utvrditi da nije bilo pristanka.
Uvodi se i novo kazneno djelo obijesne vožnje, za koje prijeti kazna zatvora od šest mjeseci do godinu dana. Tako će se kažnjavati oni koji  izazovu opasnost za druge tako što “voze u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanom uživanjem alkohola, trošenjem droge ili psihoaktivnih lijekova, oni koji voze u zabranjenom smjeru, pretječu na nepreglednim mjestima, pretječu kolonu vozila ili voze  brzinom koja prelazi pedeset kilometra na sat iznad dopuštene brzine”. Ako se pri takvoj vožnji prouzroči teška tjelesna ozljeda ili velika materijalna šteta, kazna zatvora je od jedne do deset godina, a ako netko smrtno strada, počinitelju prijeti zatvor od tri do petnaest godina.
Vlada predlaže i podizanje maksimalne kazne zatvora za osobito teška kaznena djela s dosadašnjih 40 na 50 godina.
Neslaganje Uzelca
U novom kaznenom zakonu ostaje odredba po kojoj je posjedovanje droge kazneno djelo i to je bio detalj na kojem potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac iskazao svoje neslaganje sa zakonom, objašnjavajući da ne može dići ruku za zakon jer se protivi bilo kakvoj legalizaciji droge, ali i kriminalizaciji onih koji posjeduju male količine droge.
– Problem je i to što policija troši resurse i snagu na mlade ljudi koji se možda prvi put susreću s drogom, pa joj ne ostaje dovoljno sredstava za proizvođače i dilere, kazao je Uzelac i založio se da se posjedovanje droge prekršajno sankcionira. Premijerka se pak usprotivila tvrdnji da u borbi protiv trgovaca drogom državi ponestaje snage.
– To nije točno, država pokazuje snagu u toj borbi, a slažem se da treba učiniti maksimum u zaštiti mladih od zla droge, zaključila je Kosor raspravu.
Vlada je unijela izmjene u svoj prijedlog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih zgrada. Prvotni prijedlog je bio da se mogu legalizirati samo objekti izgrađeni do 30. studenog 2009. godine, a Vlada sada predlaže da se legaliziraju svi objekti izgrađeni do 21. lipnja ove godine.  Ministar graditeljstva Branko Bačić tvrdio je da je do promjene došlo zato što su ponovo napravljene snimke stanja na terenu. U odnosu na prvo čitanje povećava se i iznos koji će od legalizacije gradnje dobiti lokalna vlast, kojoj pripada komunalni i vodni doprinos, a  dodatnu naknadu, svojevrsnu kaznu koju će plaćati vlasnici bespravno izgrađenih objekata, dijelit će u jednakim omjerima lokalna i državna vlast. Dosad je bilo predviđeno da 75 posto te naknade pripadne državi, a 25 posto lokalnim zajednicama.
 


SDP zgrožen




Ingrid Antičević Marinović u ime SDP-a ističe da je iznenađena i zgrožena  ovakvim Vladinim prijedlogom.
– Vlada je ovime ponovo prevarila radnike jer je definirala kazneno djelo na  način da je kriv onaj tko ne isplati plaće radi pribavljanja protupravne  imovinske koristi, i da će se kazniti kaznom zatvora do tri godine. Nije, dakle,  određen minimum kazne, što znači da su moguće i one najblaže uvjetne.  Puno je bolji bio prijedlog SDP-a. Mi smo predložili da ova odredba glasi –  “tko ne isplati plaću radniku svojom krivnjom”. Treba vjerovati pravosuđu  koje je kadro utvrditi da li netko ne isplaćuje plaću svojom krivnjom ili je ne  može isplatiti zbgo toga jer netko nije ispunio obvezu prema njemu. Ovime  će se stvoriti i rašomon u sudskoj praksi, smatra Antičević Marinović.
Z. C.


NOVOSTI U ZAKONU


neisplata plaća – kazneno djelo
silovanje – ne treba dokazivati prisilu
mobing – zatvor do tri godine
obijesna vožnja – zatvor do godinu dana