Sindikalci se tračali pred američkim diplomatima

Matijašević je dijalog sindikata i Vlade ocijenio kao gubitak vremena, ističući kako je HUS “čuvar javnog interesa”, dok je Ana Knežević rekla da je on prosvjede organizirao za poboljšanje svoje slike u javnosti

Djelatnici američke ambasade, sudeći prema depešama što ih je objavio WikiLeaks, nisu bili psihoterapeuti samo domaćim političarima, već i sindikalcima. Vidljivo je to iz nekoliko depeša američkog veleposlanstava odaslanih u Washington tijekom 2009. godine, u vremenu oštrih gospodarskih poteza Vlade Jadranke Kosor. U kolovozu te godine Vlada je donijela krizni porez i povećala stopu PDV-a što je izazvalo kritike sindikata, no jedino je Hrvatska udruga sindikata (HUS) krenula u organizaciju prosvjeda u većim gradovima. Ti prosvjedi bili su popriličan fijasko, a razočaranost odazivom građana Amerikancima je priznao i Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a.
Neuspješni prosvjedi
HUS je nedavno organizirao prosvjede u sedam gradova diljem Hrvatska bez podrške drugih velikih sindikata, navodi se u depeši iz listopada 2009. godine, uz komentar kako se te prosvjede smatra neuspješnima. Kako se navodi u izvještajima, na njima je sudjelovalo od nekoliko stotina prosvjednika u manjim gradovima, do oko 1,2 tisuće u Zagrebu. Oko 90 posto prosvjednika bili su stariji od 45 godina života, nezaposleni i umirovljenici. Predsjednik HUS-a Matijašević nezadovoljstvo odazivom na prosvjede izrazio je u razgovoru s gospodarskim savjetnikom u abasadi SAD-a, istovremeno kritizirajući i razgovore što su ih u to vrijeme sindikati vodili s Vladom. Naime, Matijašević je dijalog sindikata i Vlade ocijenio kao gubitak vremena, ističući kako je HUS “čuvar javnog interesa” (public watchdog) koji građane inforima o lošim ekonomskim potezima Vlade. Kritizirao je pritom Matijašević i svoje kolege sindikalce, odnosno Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) kojeg je tada vodila Ana Knežević. Objašnjavajući zbog čega SSSH ne podržava prosvjedne aktivnosti HUS-a, tvrdio je da samostalci imaju “interes u održavanju poreza zbog svojih članova u javnom sektoru”.
Potkopani pregovori
No, Ana Knežević mu nije ostala dužna u tračanju pa je u razgovoru s Amerikancima izrazila zaprepaštenost HUS-ovim prosvjedima. Pritom je objasnila i kako vjeruje da je Matijašević prosvjede koje je organizirao vidio kao priliku za poboljšanje svoje slike u javnosti. Međutim, slab odaziv građana, kako je ocjenila Knežević, potkopao je pregovaračku poziciju ostalih sindikata u srazu s Vladom. I to ne samo kada je riječ o porezima, već i drugim reformama poput radnog zakonodavstva.
Amerikanci su u jesen 2009. godine osjetili otvoreno neprijateljstvo između HUS-a i SSSH i zbog toga se, očito, razgovaralo s čelnicima tih centrala u više navrata. Tako je Ana Knežević o  prosvjedima i radu sindikata s gospodarskim savjetnikom razgovarala i 3. rujna, šest dana prije prvog prosvjeda HUS-a u Vinkovcima. Tada je uz kritike HUS-u izrazila i žaljenje zbog nedostatka jedinstva među sindikalnim centralama što, prema njenom mišljenju, HDZ-ovoj Vladi omogućava da podriva sindikate i tvrdi kako sindikalni zahtjevi ne uživaju široku javnu podršku.

Ana Knežević “napuhala” broj članova SSSH

Ana Knežević je sugovornike očito i krivo inforimirala o broju članova sindikata. Pa se u rujanskoj depeši Washingtonu stoji kako je  SSSH najveća sindikalna centrala s oko 225 tisuća članova, dok ih HUS ima oko 35 tisuća. No, u depeši iz listopada članstvo HUS-a skače na 45 tisuća. I SSSH i HUS tada su uljepšavali sliku o sebi, iako je HUS bio iskreniji. Naime, početkom 2009. godine objavljeni su podaci iz zadnjeg prebrojavanja članstva. Po njima SSSH ima 164,7 tisuća članova, a HUS 41,5 tisuća. To su službeni podaci, iako je u praksi situacija još lošija prije svega za SSSH.