Na 7.100.000 noćenja

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
turisti
Zvonko KUCELIN
Tri posto rasta broja gostiju i čak pet posto rasta broja registriranih noćenja u 2008. godini, najbolji je rezultat koji je Zadarska županija ikad zabilježila

S 1.150.000 gostiju  i 7.100.000 noćenja Zadarska  županija završila je turističku  2008. godinu, čemu je prosinac  dao bijedan prilog od 6.500  gostiju i 15.000 noćenja.

Velikih tri posto rasta broja  gostiju i čak pet posto rasta  broja registriranih noćenja u  2008. godini tako je najbolji  rezultat koji je Zadarska županija ikad zabilježila. Uobičajeno, u ovo smo vrijeme s  prvim preliminarnim podacima za godinu, što stižu iz TZ  Zadarske županije kao rezultat  zbrajanja podataka lokalnih  turističkih zajednica, namicali  nove ciljeve za aktualnu godinu. Ove ćemo godine u tome  biti suzdržani, i ne odbacujući  nade u rast, ipak poželjeti da se  2008. godina ponovi.

Tome u prilog ide jadan prosinac, kako smo već kazali, u  kojem je zabilježeno 11 posto  manje gostiju i čak 45 posto  manje noćenja nego u lanjskom prosincu. Padu brojki  svjedočimo još od rujna otkad  je kao raketom u svijet ispaljena sva grozota svjetske krize.  Dakle, godišnje brojke zahvaljujemo više nego ikad špici,  odnosno glavnim turističkim  mjesecima srpnju i kolovozu.  Zadarska županija i do sada je  bila izrazito sezonalna i okovima vezana za vrhunac kupališne sezone, a ove je godine,  nakon niza godina u kojima su  i pred i posezona jačale, zabilježila drastičan pad u posezoni.

Naravno da nada umire posljednja, pa tako i nada u to da  bi i 2009. godina mogla biti  godina nastavka turističkih uspjeha što traju od završetka  Domovinskog rata, s iznimkom  godine NATO-vog bombardiranja Srbije. Podgrijava je činjenica da je ljetni obiteljski  kupališni odmor na toplom  moru zadnje čega će se turisti  odreći, a ova je destinacija u  prvom redu takva. Potom slijedi struktura gostiju u kojoj  sedam-osam susjednih ili gotovo susjednih zemalja čijim  gostima smo blizu drže lavovski udjel. Turisti će se teže  odreći odlaska do brzo dostupne destinacije u odnosu na  egzotična i daleka putovanja.  Mi smo još uvijek pretežno cestovna destinacija, a gostima ide  na ruku bitno pojeftinjenje goriva u odnosu na prethodnu  godinu rekordnih cijena nafte.  Uz to najava je daljnjeg jačanja  avionaleta na Zadar preko  Zračne luke, a predvodi ih nada u Ryanairovo uspostavljanje još triju novih linija, a spominje se i mogućnost da Croatia Airlines poveže Zadar i Pariz. Iako nikakvom predviđanju ne treba previše vjerovati  uvjeravanja su da nautički turizam neće imati drastičnijih  padova, a u tome smo među  prvacima. I na kraju makar  možda i najvažnije - Zadar dobiva 1.200 novih ležajeva u  Punti Skali, a kad bi se i minimalno iskoristili značilo bi to  možda i 150.000 novih noćenja.

Sve bi to naravno trebalo  pratiti agresivnijom propagandom od dosadašnje i držati fige  zbog nas i zbog turizma, da  kriza neće predugo trajati.

 

Raspored po zemljama

U strukturi gostiju nema bitnih promjena. Domaći su gosti  uz blagi pad ostali ovdje najprisutniji s 25 posto noćenja, što  je i najveći udjel domaćih gostiju u zemlji. Slijede ih Nijemci s  preko milijun noćenja, udjelom od 15 posto i dobrim rastom  od sedam posto, što je jedan od boljih pokazatelja kada su  njemački gosti u pitanju u cijeloj zemlji. Slovenci su s 900.000  noćenja na gotovo 13 posto i uz rast od 10 posto već niz  godina najbolje iznenađenje. Preko pola milijuna noćenja  odnosno 550.000 imaju Česi s udjelom od gotovo osam  posto, a bilježe blagi pad noćenja od dva posto. Zahvaljujući  drastičnom padu Talijana prestigli su ih osim Čeha i Austrijanci koji su na 440.000 noćenja i preko četiri posto u  udjelima uz rast od tri posto, a Talijani su uz nastavak pada,  u 2008. godini od čak 11 posto na oko 400.000 noćenja.  Poljaci su s preko 350.000 noćenja, ali uvjerljivije s rastom od  50 posto (!?), najugodnija vjest godine. S preko 330.000  noćenja svaki, i udjelom od gotovo pet posto slijede ih  Slovaci i Mađari, s blagim padom kod Mađara i velikih 11  posto  rasta kod Slovaka (naročito velikih nakon lanjskih  gotovo 40 posto rasta). Više od 200.000 noćenja imali su još  samo Nizozemci s dobrih 16 posto rasta. Francuzi su na oko  165.000 noćenja, a preko 100.000 imaju još samo Bosanci.  Danci su ostvarili 65.000 noćenja. Po 50.000 noćenja imali  smo iz Švicarske, Belgije i Rusije. Niz je zemalja iz kojih  bilježimo lijep rast, a samo je Italija u zabrinjavajućem padu.  Priča o trajektnom mostu Zadar-Italija kao jednoj od karata  naše budućnosti u svezi s gradnjom nove luke u Gaženici,  trebala bi se početi igrati i prije i s postojećim lučkim  kapacitetima. Očito sadašnji model organiziranja trajektnog  sustava turistima više ne odgovara, i ne samo cijenom. Očito  sadašnji način odrađivanja posla na talijanskom tržištu Hrvatskoj više ne odgovara, uz sve uvažavanje njihove krize.

 

Raspored po županiji

Zadar ostaje najveći domaćin, ali ni on ne seže do milijun  noćenja već staje na oko 930.000, što znači da turizam ostaje  jedan od oslonaca policentričnog gospodarenja Zadarskom  županijom. Zadar slijedi Biograd s 815.000 noćenja, a potom je  s oko 750.000 Pag te Vir sa 600.000. Nin bi i samostalno kao  turistička zajednica bio peti s 460.000 noćenja, ali kada bismo  gledali granice Grada Nina onda tome valja pridružiti i goste TZ  Zatona s 400.000 noćenja, što bi onda sam Nin svrstalo kao  lokalnu samoupravu i ispred Biograda. Između TZ-a Nina i  Zatona uglavile su se Pakoštane s 420.000 noćenja, a slijedi ih  Sveti Filip i Jakov s 350.000. Starigrad je na pragu 300.000, a na  250.000 Privlaka. Iznad 200.000 imaju Sukošan, Bibinje i Kolan.

Iz ovih necjelovitih podataka jasno je da kada bismo podijelili  Zadarsku županiju na manje rivijere, što nitko nije učinio jer ova  županija između ostalog nema Strateški plan razvitka turizma, da  rivijera zapadnog dijela Zadarske županije što obuhvaća prostor  od Zadra preko Puntamike, Dikla, Petrčana i Zatona do Nina,  Vrsi, Vira ostaje najsnažnija, a slijedi je Biogradska rivijera od  Tustice prema Šibeniku. Potom ide Pag čak i kada ne računamo  Novalju smještenu u drugu županiju.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika rosan
DM ima vjerojatno najzanimljivije članke u ZL ali isto tako i najgoru sintaksu na području republike. Koji paštroć. Može li direktor dobiti lektora?