Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Hoće li Zadarska županija opet biti treća po posjećenosti u zemlji?!

09.04.2021. 12:30


Tijekom uskršnjeg vikenda ostvareno je u cijeloj Hrvatskoj 140 tisuća turističkih noćenja, prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew).
Podaci se odnosno na vrijeme uskršnjih blagdana, odnosno razdoblje od petka, 2. travnja do ponedjeljka, 5. travnja 2021. godine.


Trećina stranih gostiju
U tom je razdoblju ostvareno više od 36.000 dolazaka i oko 140.000 noćenja. Od toga su domaći turisti ostvarili više od 24.000 dolazaka i 64.000 noćenja, dok su strani turisti ostvarili oko 12.000 dolazaka i 75.000 noćenja. Dakle, iznimno neuobičajena statistika za Hrvatsku kojoj preko 85% prometa u turizmu redovito donose strani gosti, dok nije došla pandemija. Naravno u situaciji najvećeg broja zaraženih u zemlji, kao i sveopćem zamahu trećeg vala pandemije u Europi, kada su mahom sve zemlje zatvorene u lockdown, a uvjeti putovanja više nego složeni, ni očekivanja nisu bila velika:
– Obzirom na trenutne okolnosti i epidemiološku situaciju koja je i dalje vrlo nestabilna na nama najvažnijim turističkim tržištima, a putovanja ograničena, zadovoljni smo postignutim rezultatima produženog uskršnjeg vikenda. Iako nije riječ o brojkama na koje smo navikli u uobičajenim okolnostima, ovi rezultati daju određeni optimizam za glavni ljetni dio sezone, izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako će turistički rezultati ponajviše ovisiti o epidemiološkoj situaciji, pridržavanju epidemioloških mjera i percepciji naše zemlje kao sigurne turističke destinacije.


Gosti po županijama – Zadarska županija (opet) 3.
Tijekom Uskrsa najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istri (oko 57.000 noćenja), na Kvarneru (oko 25.000 noćenja), Zadarskoj (oko 14.000 noćenja) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (oko 12.000 noćenja), a gledajući prema destinacijama najviše je noćenja ostvareno u Rovinju, Poreču, Zadru, Funtani, Medulinu, Zagrebu i Opatiji.
Postaviti je pitanje o mogućem očekivanju kada je cjela sezona u pitnaju, makar na ovom krajnje nepovoljnom i okrnjenom obrascu, ionako ranog Uskrsa opterećenog sveopćim širenjem pandemije? Zadarska županija u ovim je svima nepovoljnim uvjetima zadržala treću poziciju, kakvu je imala tijekom prethodne pandemijske godine. Odnosno blizina emitivnim područjima, potencirane činjenicom da su od svih oblika prometa jedino cestovni gosti, opet dominantno sa vlastitim automobilima, prevladavali favorizira Zadar u odnosu na daleko veću i turistički značajniju Splitsko dalmatinsku županiju. Lanjska je godina donjela takav ishod u zbiru komercijalnog i nekomercijalnog prometa (dok je kod samog komercijalnog Splitsko dalmatinska ipak nešto bolje prošla). U ovim periodima što prethode odmoru »sunca i mora« takav položaj Zadarskoj županiji daje prvenstveno Zadar, s bitnijim udjelom komercijalnog turizma, dok se potom zalet dogodi na Viru, ali i nizu drugih sredina, ali s bitnijim udjelom vikendaškog turizma. Uskršnji prolaz sugerira da bi takav rasplet mogli očekivati i ove godine, osim ako značajniji uspjesi u suzbijanju epidemije po Europi ne dovedu do prilika sličnijih normalnima. Pa je sad u Zadarskoj županiji nada paradoksalna. Ako sezona bude loša, biti će ova županija treća u zemlji. Ako bude bolja od prethodne, znači ljudi slobodniji u putovanjima, i individualnim dolascima automobilima se pridruži i što više drugih vidova prometa, Zadarska će županija biti četvrta u zemlji. Dakle valja nam navijati i nadati se da će zadarska turistička regija natrag na svoje dobro četvrto mjesto u zemlji.




Standardnim stranim gostima se priključili Švicarci
Gledano prema tržištima, tijekom uskršnjih blagdana najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke, Češke, Austrije, Slovenije i Švicarske. Naravno da su nam Švicarci i inače standardni gosti, ali ne na ovoj 5. poziciji koju su sad uzeli. To svakako treba pripisati činjenici da gosti iz zemlje najvišeg standarda u Europi uobičajeno odlaze na luksuznija i dalja putovanja, a koja u ovakvim prilikama izostaju. No, daleko veće iznenađenje od tog je pad inače uvijek 2. gostiju Slovenaca iza Čeha i Austrijanaca, a što je rezultat pandemijskih blokada. Iste su vrijedile i u zemljama koje su nam u dolascima pretekle Slovence, ali je kod njih stanovnika ipak puno više, pa i onih koji su se osmjelili putovati. Naravno u svemu govorimo o simboličnim brojkama.


Ražalovani hoteli – poskočili
Gledano prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u lani ražalovanim hotelima (oko 58.000 noćenja), što samo pokazuje da van špica sezone i u najgorim uvjetima turizam ostaje uvelike hotelski posao. S obzirom na jadni hotelski rezultat lani, od svega 30-tak posto ostvarenja iz 2019. i to sa snižavanjem cijena i pogodnostima, poželjeti je da je ovo bolja najava. Objekti u domaćinstvu su sa oko 33.000 noćenja slijedili. Napomenimo da nam je u takvim objektima oko 60% smještajnih kapaciteta u zemlji dok su hoteli na oko 12, u Zadarskoj županiji i bitno manje. Ohrabruje što je i u kampovima ostvareno oko 26.000 noćenja, a napomenuti je da ih je veliki broj koji ranije nikad isu radili u ovom periodu (prije 1. maja) sada otvorio vrata, pa se, i pored nepovoljnog vremena, nešto radilo.


Desetogodišnja (komercijalna) kretanja
Državni zavod za statistiku upravo je objavio zanimljive nam podatke o kumulativnom kretanju turizma u svim gradovima i općinama Hrvatske u posljednjih 10 godina.
Riječ je o podacima koje DZS vodi kao komercijalni turizam, dakle bez vikendaša i prijatelja, i bez nautike.
Zadar kao ovdašnji turistički prvak imao je prvi put premašenih milijun noćenja odnosno 1,04 milijuna 2012. godine (sa 283.000 gostiju). U zadnjoj normalnoj godini 2019. Zadar po prvi put prelazi dva milijuna noćenja (dakle ovih samo komercijalnih i bez nautike) sa 2.02 milijuna od 610.000 gostiju. No 2020. donosi svima »sunovrat« pa Zadar završava na 822.500 komercijalnih noćenja od 178.000 gostiju.
Osim Zadra do komercijalnog milijuna, prije ovog »novog normalnog«, došao je i Nin sa 1,15 milijuna noćenja od 150.000 gostiju. Nin je inače milijun prvi put uhvatio 2016. a brojke se potom nisu bitno mijenjale.
To bi prema ovim podacima o »komercijali« bilo sve iz Zadarske županije. U stvarnosti imali smo ipak i trećeg komercijalnog »milijunaša« jer ovdje nije brojana nautika (charter), a bez nje je Biograd n/M imao 970.000 noćenja 2019. a kao jedan od najjačih nautičkih centara, sa ilirijinom marinom Kornati kao trećom najvećom u zemlji, bitno nadmašivao milijun. Naravno da su i Nin i Biograd u 2020. pali na 530, odnosno 470.000 noćenja.
U Hrvatskoj iznad Zadra bili su Dubrovnik sa 4,3 milijuna, Rovinj sa 3,9 milijuna, Poreč sa 3,2 milijuna, Split sa 2,7 milijuna, Zagreb sa 2,6, Medulin 2,5, Umag sa 2,4, Pula sa 2,07. Lani su iznad milijuna ostali samo Rovinj, Poreč i Medulin, a recimo da je Zadar imao više noćenja od prethodnog vječnog prvaka Dubrovnika.
Inače najmanji pad sa »novim normalnim« u našim uvjetima imao je Pašman, pavši sa 188 na 168.000 komercijalnih noćenja, dok je s nekomercijalnima bio skoro »na svome«.


U prva tri mjeseca 1,2 milijuna noćenja
Iz Hrvatske turističke zajednice dodaju uskršnjim podacima kako je u Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do kraja ožujka ostvareno 352.000 dolazaka i 1,2 milijuna noćenja (61 posto rezultata iz istog razdoblja lani). Napomenuti je da je lani lockdown nastupio tek istekom tog razdoblja, odnosno da smo u prva dva mjeseca 2019. imali onaj (nekad) vječni hrvatski turistički rast.
Pritom je najviše noćenja ostvareno u Istri, na Kvarneru i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dakle Zadar ipak nije mogao navući županiju više.
Prema tržištima najviše su noćenja ostvarili turisti iz Njemačke, BiH, Slovenije, Italije i SAD-a.
U samom ožujku ostvareno je 145.000 dolazaka i 481.000 noćenja (90 posto rezultata iz istog mjeseca lani).