Zadar ima jaku promidžbu i dobre turističke rezultate

Zadar je u posljednje vrijeme napravio velike pomake; neke vezane uz bolju prometnu povezanost, nešto vezano uz nove i obnovljene hotele i kvalitetne turističke sadržaje, ali i mnoge stvari koje su promovirale Zadar kroz neke zanimljive sadržaje kao što su Morske orgulje, Pozdrav Suncu ili nešto treće. U to, naravno, spadaju i koncerti
*Ističete kako su 85 posto  naših gostiju strani državljani, želeći time kazati kako  je hrvatski turizam uspješan  na svjetskom tržištu, no, može li se to čitati i na drugi  način? Nije li udio domaćih  gostiju od svega 15 posto  pokazatelj siromaštva hrvatskih građana?
– Nepobitna je činjenica  kako su 85 posto naših gostiju  stranci. Zato ja i volim istaknuti tezu koja je potpuno  točna; ako je koja grana hrvatskog gospodarstva na  svjetskom tržištu, onda je to  turizam. Ovo nije uobičajeno  i mi smo jedna od rijetkih  država koje imaju takav udio  stranaca u ukupnom turizmu.  Hrvatski turizam jest izložen  silnicama svjetskog tržišta i  svaki od tih turista koji dolaze  u Hrvatsku može birati između mnogo destinacija koje  su nama konkurentne. To želim istaknuti iz razloga što,  kada govorimo o uspjesima  hrvatskog turizma, moramo  napomenuti da je taj uspjeh  postignut u okolnostima oštre  konkurenciju, a što se ove  godine tiče čak i u uvjetima  kad se svjetski turizam nalazi  i jednoj blagoj recesiji uzrokovanoj porastom cijena hrane i energije. Naša je konkurentnost na visokoj razini,  jer da to nije tako, ne bismo  uspjeli napraviti još jednu  dobru turističku sezonu 2008.  godine. Jasno je da je i  domaći turist nama važan  turist. Nema govora o tome  da mi trebamo, možemo ili  smijemo podcjenjivati domaćeg gosta. On je uvijek tu; i u  dobrim i u lošim vremenima  podupire hrvatski turizam.  Jasno je da je on i zahvalan  turist, jer zna što Hrvatska  pruža i nije mu potrebno  objašnjavati što je turizam u  Hrvatskoj i koje su to destinacije. Moram naglasiti da  ove godine nemamo smanjenje broja domaćih turista.  Imamo izvjesno povećanje  koje je ponekad i veće nego  kad gledamo strane turiste, i  u ukupnosti očekujemo i ove  godine više domaćih turista.  Jasno je da je ekonomska  situacija složena, ali Hrvatska  vlada čini one mjere koje  može kako bi pomogla hrvatskom građaninu; od povećanja neoporezive osnovice, pa do subvencioniranja  troškova unutar troška električne energije.
Elitni turizam  Dubrovnika i Hvara
* U posljednje dvije godine  jako se često govori i piše o  izrazito visokim cijenama  smještaja, ali i ugostiteljskih  usluga u Dubrovniku i Hvaru. Lani je bilo napisa i o, uz  cijene vezanom, smanjenju  broja turista na spomenutim  destinacijama. Hoće li cijene  ipak morati pasti?
– Što se tiče politike cijena,  moram reći da svaka destinacija i svaki privatnik mogu  odrediti onu politiku cijena  koju smatraju razumnom. Vrlo često ona je vezana uz  samu destinaciju. Ljudi zamišljaju Dubrovnik, Hvar, ili  Brijune, primjerice, kao skuplje destinacije i to je točno  utoliko što tamo postoji niz  kapaciteta, posebice u Dubrovniku, koji su visoke kvalitete. Govorimo o hotelima s  pet zvjezdica, o popratnim  sadržajima, restoranima…  Ako gdje vuče na elitni turizam, tu vuče. Međutim, prije sedam mjeseci Dubrovnik  je imao porast broja gostiju i  broja noćenja. Dubrovnik nije samo sjedište gostiju koji  odsjedaju u hotelima s pet  zvjezdica. Dubrovnik ima razvijen i privatni smještaj i  hotele s tri i četiri zvjezdice i,  sveukupno gledajući, ne možemo govoriti o destinaciji  koja bi bila nesrazmjerno  skupa u odnosu na ono što  pruža, nego upravo ono što i  čini hrvatski turizam konkurentnim, a to je da uvijek i  svugdje imate pravu vrijednost za svoj novac. Na to su  svi oni koji dolaze kod nas,  naravno, jako osjetljivi. Pretvaranje takvih destinacija u  destinacije visoke kategorije  je nešto što želimo. Želim  reći da je gost koji dolazi u  Hrvatsku u prosjeku osoba  četrdesetih godina, u 60 posto  slučajeva ima visoko obrazovanje, što je puno više nego  ranije, a ima i odgovarajuće  prihode. U prosjeku ostaje  kraće, do desetak dana, ali je  spreman potrošiti više. Jasno,  i više je zahtijevan. Stoga mi u  ukupnosti želimo repozicioniranje Hrvatske prema kvalitetnijem turizmu, ne nužno  elitnom, ali svakako visokokvalitetnom.
Prilagoditi standarde
*Kazali ste kako se 5 milijardi kuna godišnje ulaže u  hotele, no što je s koordinacijom Ministarstva turizma s Ministarstvom poljoprivrede glede ulaganja u  seoski turizam o kojem se  godinama mnogo govori, dok  istodobno obiteljska gospodarstva nemaju financijske  mogućnosti ulaganja kako bi  udovoljili strogim europskim  standardima u posluživanju i  prodaji hrane gostima kojima mogu ponuditi smještajni kapacitet?
– Seoski turizam je vid  turizma koji će u budućnosti  imati puno veći značaj nego  što je to danas. Seoski turizam, koji u širem smislu nije  samo turizam seoskih obiteljskih gospodarstava, je nešto čime država potiče razvoj  ruralnih krajeva. Turizam je  ekološki prihvatljiv, dopunski, a ponekad i glavni izvor  prihoda koji je radno intenzivan i omogućuje povećanje dohodovnosti i stanovnicima omoguće planiranje  života i ostanka u tom kraju.  Iskorištenost tog potencijala  je kod nas sigurno daleko od  mogućeg. Seoska obiteljska  domaćinstva, iako možemo  govoriti i o malim obiteljskim  hotelima, ili drugim objektima vezanim, primjerice, uz  vinograde, imaju mogućnost  plasirati nešto što je njihova  vlastita proizvodnja, autohtoni proizvod za kojeg je  turist spreman platiti puno  veću cijenu od one koju bi taj  proizvod postigao na tržnici.  Mislim da bi neke standarde  trebalo pojednostaviti i prilagoditi ih mogućnostima ljudi koji ulaze u takvu proizvodnju. Mi, ovisno o kojim se  djelatnostima radi, negdje sami, a drugdje zajedno s Ministarstvom poljoprivrede  idemo prema pojednostavljenju papirologije koja je  potrebna za praćenje takvih  objekata. Što se samih poticaja tiče, kroz kreditnu liniju “poticaj za uspjeh” potičemo male obiteljske hotele, ali i druge sadržaje. Od  ove godine dajemo kredite za  seoska obiteljska domaćinstva, ali i druge koji se bave  seoskim turizmom i smatram  da ćemo, kroz određeno vrijeme, te poticaje proširiti i  dati im odgovarajuće mjesto  u promidžbenim materijalima.
*Nakon što je lani i ove  godine Turistička zajednica  Grada Zadra bila suorganizator koncerata svjetskih  glazbenih zvijezda Zucchera i  Lennya Kravitza može se reći  kako Zadar ide stopama Pule, s tom razlikom što Pula  koncerte proslavljenih glazbenika ima i izvan sezone.  Postoji li način da se izmjeri  koliko takvi koncerti doprinose popularnosti destinacije  i kakav je vaš ministarski  savjet u pitanju dvojbe oko  organiziranja takvih koncerata u sezoni ili izvan sezone?
– Ovdje je savjet teško dati.  Promicanje destinacije je nešto što uvijek traje. Moramo  znati da turizam u mnogome  ovisi o imidžu destinacije i  prikazu te destinacije prema  potencijalnim kupcima; u  ovom slučaju turistima. Želim naglasiti da je Zadar u  posljednje vrijeme napravio  velike pomake; neke vezane  uz bolju prometnu povezanost, nešto vezano uz nove i  obnovljene hotele i kvalitetne  turističke sadržaje, ali i mnoge stvari koje su promovirale  Zadar kroz neke zanimljive  sadržaje kao što su Morske  orgulje, Pozdrav Suncu ili  nešto treće. U to, naravno,  spadaju i koncerti. Oni su dio  ukupnog pružanja sadržaja  domaćim i stranim gostima.  Objektivno gledano – sadržaja nikad dovoljno i ponude  nikad previše. Ako je to moguće, naravno da je potrebno  da toga ima u sezoni, u  predsezoni i u postsezoni.  Činjenica jest da mi više  podupiremo sadržaje koji se  događaju u predsezoni i posezoni upravo zato što sezonu  želimo produžiti. Moram reći  da podaci za ovu godinu  pokazuju da je naša predsezona bila dobra. Ne mislim  da je ijedan od ova dva  pristupa loš, a ukoliko se ima  novca, svakako treba napraviti i više sadržaja. Zadar je  još uvijek u poziciji da se kao  destinacija promiče više nego  drugi, ali rezultati prate te  aktivnosti.

Golf turizam
*Na području Zadarske županije je prostornim planom dana mogućnost izgradnje  više golf-terena. Danas, kad je prošlo punih  13 godina otkako se govorilo o nikad  izgrađenim golf- terenima u Tusitci, svjedoci smo neslaganja ekologa i čelnika  Općine Pakoštane oko izgradnje golf-terena na području ove općine. Jesu li uopće, prema vašim saznanjima, golf tereni u  svjetskim razmjerima i danas nešto što je  “in”, i možemo li danas, kad smo svjedoci  diverzifikacije turističke ponude u nizu  specifičnih vrsta turizma uopće turizam  pojednostavljeno dijeliti na elitni i masovni?
– Jasno da je nama potreban i elitni turizam  kao dio hrvatskog turizma, ali su nam potrebni  i drugi vidovi turizma, od omladinskog do  avanturističkog preko “mainstream” turizma,  onog obiteljskog. Nema nama konkurentne  države u svijetu koja živi samo od jedne vrste  turizma. Što se golf terena tiče, oni postoje u  svim nama konkurentnim državama. Mi bismo trebali i morali imati golf terene. Ne želimo  naše goste dovesti u dvojbu koja bi mogla biti  ovakva; ili će promijeniti svoju naviku i dolazeći u Hrvatsku neće igrati golf, ili će  promijeniti destinaciju. Na neki način je izgradnja golf igrališta čak i simbolički vezana  uz tu novu kategoriju gostiju koju želimo  privući. Slažem se da golf terena ne može biti  u prekomjernom broju, ali su nam potrebni.  Kad govorimo o ekološkim aspektima vezanim uz golf, naznačit ću da su golf igrališta  uobičajena u zemljama koje imaju najviše  ekološke standarde na svijetu, pa kad tamo  postoje, mogu postojati i u Hrvatskoj i mi  ćemo to podržati. Štoviše, Ministarstvo turizma ima u programu i izradu Zakona o golfu,  kako bi se poduprlo takvo investiranje u  Hrvatskoj i na taj način promicao imidž Hrvatske.