Turisti kućama, sezonci na burzu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Ivan JAMIČIĆ
Željko Marić, pročelnik HZZ PS Zadar: Broj nezaposlenih u rujnu, u odnosu na kolovoz ove godine povećao se za 6, 25 posto

Kraj turističke sezone u Hrvatskoj najavljuje ponovni trend rasta nezaposlenosti. Nakon četveromjesečnog uzastopnog rasta već u kolovozu je zabilježen pad zaposlenosti koji se nastavio i tijekom rujna. Rast broja nezaposlenosti posljedica je povratka sezonskih radnika u turizmu i ugostiteljstvu na evidenciju Hrvatskoj zavoda za zapošljavanje jer njihovo zapošljavanje prati ritam turističke sezone.

Tako se nezaposlenost u rujnu, u odnosu na kolovoz ove godine, povećala za 2,2 posto. U Hrvatskoj zavodu za zapošljavanje, krajem rujna evidentirane su 289.503 nezaposlene osobe, odnosno 6.173 osobe više nego u kolovozu. U odnosu na rujan prošle godine, nezaposlenost je porasla za 11,7 posto. To znači da je na evidenciji HZZ-a, u odnosu na lani 30.310 više nezaposlenih osoba. Povećanju nezaposlenosti, kako kažu u HZZ-u, značajno pridonosi prestanak sezonskog zapošljavanje jer većina novoprijavljenih osoba dolazi po isteku ugovora o radu na određeno vrijeme te iz djelatnosti i županija sezonskog karaktera.

Izravno iz radnog odnosa u HZZ, tijekom rujna prijavilo se gotovo 19 tisuća osoba, što je 65 posto od ukupno novoprijavljenih nezaposlenih osoba. Najviše je novoprijavljenih iz djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, potom trgovine na veliko i malo, prerađivačke industrije, građevinarstva te administracije i pomoćne uslužne djelatnosti.

Najmanje nezaposlenih u Ličko-senjskoj

Istovremeno, iz evidentirane je nezaposlenosti u rujnu otišlo ukupno 23.115 osoba što je 33,3 posto više nego u kolovozu te 12,9 posto više nego u rujnu prošle godine. Zbog zapošljavanja, bilo po ugovoru o radu, ugovoru o djelu ili drugom obliku rada evidenciju je napustilo 13.029 osoba ili 56,4 posto, a ostali su otišli zbog drugih razloga. Prema podacima HZZ-a, u rujnu je zaposleno 5.259 osoba ili 67,7 posto više nego u kolovozu, a u odnosu na rujan prošle godine više za 2.045 osoba ili 18,6 posto.

Temeljem ugovora o radu u rujnu je zaposleno 12.487 osoba, što je 20,3 posto više nego u rujnu prošle godine, a 70,6 posto više nego u kolovozu ove godine. Najviše je osoba zaposleno u prerađivačkoj industriji, 2.592 , u obrazovanju, 2.270, trgovini na veliko i malo, 1.919 osoba,, građevinarstvu (1.303 osobe)...

Po županijama, u devetom je mjesecu ove godine najviše zaposlenih bilo u Zagrebu, 1.615, u Osječko-baranjskoj županiji, 1.425, Splitsko-dalmatinskoj, 1.352 osobe, Vukovarsko-srijemskoj, 850 osoba...

No, Zagreb prednjači i po apsolutnom broju nezaposlenih s 38.133 nezaposlene osobe u rujnu, slijede Splitsko-dalmatinska s 34.974 i Osječko-baranjska županija 31.841. Najmanje je nezaposlenih u rujnu bilo u Ličko-senjskoj županiji.

Što se tiče Zadarske županije, odnosno HZZ Područne službe Zadar, na evidenciji je bila 9.501 nezaposlena osoba. Kako pojašnjava Željko Marić, pročelnik HZZ PS Zadar, broj nezaposlenih u rujnu, u odnosu na kolovoz ove godine povećao se za 6, 25 posto. U usporedbi s rujnom prošle godine, broj nezaposlenih osoba na evidenciji zadarskog HZZ se povećao za 1,7 posto. Iako broj nezaposlenih turističke sezone i tijekom listopada rasti, pročelnik Marić ističe kako je Zadar još uvijek ispod hrvatskog prosjeka.

- Nakon završetka turističke sezone, većina sezonskih radnika vrati se na evidenciju HZZ jer njihovo zapošljavanje prati ritam turističke sezone. Dakle, rast broja nezaposlenih, koji zna potrajati i do prosinca, nije ništa neuobičajeno. No, koliko će te brojke rasti sljedećih mjeseci teško je predvidjeti jer povratak sezonaca posljednjih godina prati i gospodarska kriza i recesija koja je "progutala" brojne tvrtke što je rezultiralo gubitkom radnih mjesta. Tako, uz povratnike, odnosno sezonce, na evidenciju HZZ, svakodnevno stižu i oni ljudi koji su ostali bez posla. Jedno s drugim, ruku pod ruku, tako se i ove jeseni nastavlja trend rasta nezaposlenosti, govori Željko Marić, dodajući kako bi produženje turističke sezone, koje se toliko priželjkuje, a nikako ostvaruje, doprinijelo smanjenju nezaposlenosti, tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci.

Sve ranija potražnja za sezoncima

Činjenica jest, kako navodi Marić, da posljednjih godina poslodavci sve ranije potražuju potrebne kadrove odnosno radnu snagu za turističku sezonu. Uglavnom je riječ o ugostiteljskim i turističkim poduzećima, koja već u veljači kreću s potragu za zaposlenicima. Upravo posredovanje pri sezonskom zapošljavanju jedna je od značajnih aktivnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Uz to, HZZ, u podršku partnera na lokalnoj razini, organizira i Sajam poslova u brojnim hrvatskim gradova. Tamo nezaposlene osobe i ostali tražitelji posla imaju se priliku predstaviti poslodavcima i informirati se o njihovim potrebama u sljedećem razdoblju, što je dobra prilika i za sezonsko zapošljavanje.

- Sajam poslova, koji je ove godine održan u ožujku, dobra je prilika za pronalaženje sezonskog posla. Mnogi poslodavci već tada oglašavaju svoje potrebe za kadrovima. Prema našoj evidenciji, što se tiče sezonskog zapošljavanja, ovogodišnja turistička sezona bila je na razini prošlogodišnje. Naime, zaposleno je 3.306 sezonaca što je 0,76 posto više nego lani. Od te brojke, s evidencije zadarskog HZZ-a zaposleno je 2.017 osoba, što je 12,9 posto više nego lani, kaže Marić, dodajući kako se zapošljavanje s evidencije HZZ-a povećalo iz dva razloga, i to zbog većeg priliva nezaposlenih, dakle ljudi koji su ostali bez posla zbog krize i recesije, na listu HZZ-a, ali i aktivnosti HZZ-a.

Kao i ranijih godina, najtraženiji su radnici na proizvodnoj liniji, odnosno pomoćna radna snaga. Njih je ove godine u sezoni zaposleno 276. Za njima slijede konobari, njih je zaposleno 200. Zaposlene su i 184 sobarice, 150 konobara, 107 kuhinjskih radnika, 101 recepcionar i 95 prodavača.

- Za sada uspijevamo zadovoljiti potrebe za sezonskom radnom snagom domaćim kadrovima, dakle ljudima iz Zadarske županije. Svega pet posto ljudi dolazi sezonski raditi u Zadarsku županiju. Ista je situacija i s odlascima naših ljudi u druge županije na sezonski posao. To su obično ljudi koji iz kontinentalne Hrvatske, dakle iz unutrašnjosti dolaze raditi kod nas, i to na radna mjesta koja podrazumijevaju i smještaj. Najčešće su to poslovi na otocima ili Starigradu odnosno Paklenici. Što se tiče odlaska naših ljudi u druge županije, najčešće je riječ o Šibensko-kninskog županiji, kojoj gravitiraju Stankovci i Lišane, koji sezonski odlaze raditi u Solaris, kaže pročelnik Marić, dodajući kako zbog sve zahtjevnijeg tržišta rada zadarski HZZ se odlučio ulagati u osposobljavanje domaćih kadrova, što podrazumijeva osposobljavanje za rad i prekvalifikacije.

Tako je ove godine u Zadru, 25 osoba s industrijskom školom prekvalificirano za plinoinstalatere. U suradnji s Ugostiteljskom školom, prekvalificirano je i 10 kuhara. Što se tiče osposobljavanja, taj program ove godine prošlo je preko stotinu ljudi. HZZ u potpunosti pokriva troškove osposobljavanja, a u suradnji s Falkensteiner Hotels & Residences, osposobljeni su wellness i aroma terapeuti, aroma maseri, barmeni te pomoćni kuhari i konobari. Nekolicina nezaposlenih osposobljena je za zaštitare i njegovateljice te pomoćne zidare i tesare.

- U zadarskom HZZ tijekom cijele godine, provodi se niz različitih aktivnosti. Iza nas je kontinuirani, stručni kad s nezaposlenim osobama. Savjetodavci, u razgovoru s nezaposlenima, pokušavaju naći najbolje rješenje kako bi se povećale šanse pojedinaca za dobiti posao. Ukoliko je rješenje u osposobljavanju ili prekvalifikaciji, nezaposleni se upućuju na to, a troškove snosi HZZ, kaže pročelnik Marić, zaključujući kako je tržište rada sve zahtjevnije zbog čega je neophodno ulagati u nezaposlene ljude kako bi se povećale njihove šanse za zapošljavanje.

Hrvatska na začelju europske kolone

Sa stopom anketne nezaposlenosti 12,4 posto u drugom tromjesečju ove godine Hrvatska je na samom začelju europske kolone. Prema najnovijim podacima Eurostata o nezaposlenosti, od Hrvatske je bolja čak i Grčka, koja je u drugom tromjesečju ove godine imala stopu 12,2 posto i koja je od svih članica Europske unije najviše našla na udaru krize i doživjela totalni financijski kolaps.

Od 27 članica EU veću stopu nezaposlenosti od Hrvatske imaju samo Irska, Slovačka, Litva, Estonija, Letonija, a na začelju je Španjolska s nezaposlenošću čak 20,5 posto, najvišom u posljednjih trinaest godina. Štoviše, španjolsko ministarstvo rada objavilo je da je broj nezaposlenih u toj zemlji u rujnu porastao za još 48.000 zbog smanjene potražnje za sezonskim zaposlenicima. Time je broj nezaposlenih u Španjolskoj premašio četiri milijuna.

Rast broja nezaposlenih tumači se povratkom na burzu sezonskih zaposlenika u turizmu i ugostiteljstvu, čije zapošljavanje prati ritam turističke sezone. Isto se dogodilo i u Hrvatskoj, u kojoj je nezaposlenost u kolovozu porasla 0,2 posto u odnosu na srpanj. Podaci Eurostata za kolovoz pokazuju kako najmanju stopu nezaposlenosti imaju Austrija (4,3 posto) i Nizozemska (4,5 posto). U usporedbi s prošlom godinom, nezaposlenost je pala u sedam članica, u jednoj je ostala ista, a u čak 19 zemalja je narasla.

U statistiku većine uklapa se i Hrvatska. No, dok je od kolovoza 2009. do istog mjeseca ove godine nezaposlenost u EU narasla sa 9,2 na 9,6 posto, u našoj je zemlji od drugog kvartala 2009. do drugog tromjesečja 2010. stopa anketne nezaposlenosti skočila sa 8,9 na čak 12,4 posto. Stopa anketne nezaposlenosti u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 11,2 posto, ali je nastavila rasti i u drugom kvartalu iako je stopa registrirane nezaposlenosti u sezonskom padu od ožujka, kada je bilježila rekordnu vrijednost od 18,4 posto do srpnja i kolovoza, kada je iznosila 16,4 posto.

Strelovit rast anketne nezaposlenosti posebno zabrinjava kad se uzme u obzir činjenica da je još do prošle godine s anketnom stopom nezaposlenosti oko devet posto Hrvatska zapravo bila na razini nezaposlenosti u EU, da bi sada dosegnula stopu koja je posljednji put, prema podacima DZS-a, zabilježena u prvom polugodištu 2005. godine.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno