Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

LJUDI I DJELA Mićo Jurjević: Obrovac zaboravlja svoje velikane

09.10.2019. 13:38
LJUDI I DJELA Mićo Jurjević: Obrovac zaboravlja svoje velikane


U posljednje vrijeme oporba u Obrovcu pronalazi nove niše političkog djelovanja. Kad ne mogu kroz politički »mainstream« pokušavaju to učiniti kroz kulturu. Nekoliko godina to pokušava Mićo Jurjević. Nekad poznati zadarski financijaš, posljednjih godina prikuplja arhivsku građu Obrovca, upozoravjući da ovaj, nekad vrlo živi grad, nije kulturni zapećak Hrvatske. Temu »Obrovac kroz stoljeća«, kaže Jurjević, stalno obrađuje Matica Obrovčana iz Zagreba, te uporno održava spomen na velike obrovačke trenutke iz povijesti i velike Obrovčane.


Buzolić, Colnago, Desnica, Modrić…
– Teško se možemo prisjetiti neke teme u medijima na koju današnji Obrovčani mogu biti ponosni. Nažalost, prevladavaju priče o lošoj demografiji, izbornim zavrzlamama, političkim igricama, trulim fasadama i slično. Međutim, nije jasno zašto se ne govori o povijesti Obrovca na koju Obrovac i Obrovčani mogu biti izrazito ponosni. Upravo se ovih dana prisjećamo da je 5. listopada 1830. godine, dakle prije 189 godina, u Obrovcu rođen jedan od najznačajnijih dalmatinskih pjesnika i prevoditelja 19. stoljeća Stjepan Buzolić. Isto tako, 16. listopada navršavaju se 83 godine od smrti obrovačkog učitelja i arheologa Antuna Colnaga. Te dvije predivne obrovačke priče trebale bi pokazati mladim Obrovčanima da je u Obrovcu moguće živjeti, razvijati se i postizati vrhunske rezultate. Te priče, temeljene na povijesnim činjenicama, mogle bi pomoći u privlačenju nekih novih stanovnika u Obrovac, grad s izlazom na Novigradsko i Karinsko more te grad sa šest rijeka (Zrmanja, Krupa, Krneza, Dabarnica, Karišnica i Bijela), ističe Mićo Jurjević koji već pet godina uporno predlaže Gradskom vijeću da godišnju Nagradu za životno djelo postumno dodijeli Stjepanu Buzoliću i Antunu Colnagu te da bi se po ovim poznatim Obrovčanima trebala nazvati i jedna od ulica.
Buzolić i Colnago trebali bi, smatra Jurjević, u Obrovcu imati i spomenik, kao što ga imaju u nekim drugim gradovima.
– Nažalost, danas u Obrovcu uopće nema spomena na te obrovačke i hrvatske velikane, kao ni na bilo kojega značajnog Obrovčanina ili na bilo koji značajan događaj iz povijesti Obrovca. Nemojmo zaboraviti da se Obrovac može dičiti i s povezanošću s piscem Vladanom Desnicom, režiserom i glumcem Zvonkom Festinijem i mnogim značajnim pojedincima u državnim okvirima. Obrovac je također kroz povijest imao značajne sportaše. Sin Antuna Colnaga Ferante bio je nogometni reprezentativac Kraljevine Jugoslavije, a igrao je između ostalog i za Hajduk i Olympique de Marseille. Antunov unuk, sin njegova sina Kornelija, također Ferante, bio je poznati dugogodišnji igrač Hajduka. Od Obrovca je i olimpijac, te europski prvak u bacanju kugle Vladimir Milić. Danas imamo Damira Desnicu, Dadu Pršu i Luku Modrića, ali ljudi koji dođu turistički u Obrovac to ni po čemu ne mogu primijetiti, kaže Mićo Jurjević.


«Obrovčanin«
Stjepan Buzolić (Obrovac, 5. X. 1830. – Zadar, 10. VI. 1894.) bio je vrlo istaknuti teolog, prevoditelj, pjesnik i pedagog od 1856. do 1863. Godine 1863. imenovan je župnikom i učiteljem u Obrovcu. Tijekom života i rada u Obrovcu napisao je mnoge pjesme koje su vrlo često bile posvećene Obrovcu i Obrovčanima. S obzirom na njegovu ljubav prema rodnom gradu i zavičaju prijatelji su ga zvali »Obrovčanin«. Preveo je trinaest pjevanja Ariostova »Orlanda«, »Grobove« Uga Foscola i dr., a njegov prijevod Danteova »Pakla« tiskan je poslije njegove smrti. Manje je prevodio s ruskog, francuskog i njemačkog jezika.
Stjepan Buzolić se vrlo aktivno uključio u preporodna gibanja, posebno u sjevernoj Dalmaciji, Ravnim kotarima i Bukovici. Već tijekom prvih sukoba između autonomaša i narodnjaka 1861. godine brošurom »Ancora della nazionalita nella question dell’ unione« uključio se u burne polemike i zagovarao je ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom.
– Osnutkom preparandije u Arbanasima 1866. godine imenovan je ravnateljem toga zavoda u kojemu je kroz desetak godina osposobljeno oko 300 učitelja zadojenih rodoljubnim čuvstvom, što je znatno pomoglo pohrvaćenju pučkih škola u Dalmaciji. Zarana je u svojim stihovima počeo pisati o Bogu, domovini, rodoljubima, prijateljima itd. te je već 1871. godine izdao zbirku pjesama »Bog, rod i svijet«. Njegov učenik Simo Matavulj u djelu »Bilješke jednog pisca« piše: »Don Stjepan Buzolić bio je ne samo znatan pjesnik, učen i plemenit čovjek, nego i vrstan pedagog i psiholog. Pod blagom očinskom rukom Buzolićevom meni se uvelike povrati moralno zdravlje, naglašava Jurjević.




Arheolog
U Obrovcu je 22. lipnja 1862. godine rođen Ante Colnago (Obrovac, 22. VI. 1862. – Split, 16. X. 1936)., obrovački učitelj i arheolog. Među učiteljima Dalmacije novijega vremena jedno od prvih mjesta po talentu i postignutim rezultatima u znanosti pripada arheologu Antunu Colnagu. Arheolog dr. Mihovil Abramić (H. E. 1942.) utvrđuje da je Antun Colnago uz ostalo otkrio i rimski grad Clambetae na Cvijinoj Gradini, Argyruntum u Starigradu pod Velebitom i druga manja antička nalazišta. Bogati nalazi iz okolice Obrovca potakli su Colnaga da osnuje Arheološki muzej u Obrovcu. Arheološki institut u Beču imenovao ga je članom dopisnikom.
Povjesničar dr. Boško Desnica u članku »Arheološki muzej u Obrovcu″ (Narodna starina – 1933.) najbolje je do sad prikazao rad i uspjeh Antuna Colnaga. Desnica kaže: »… radeći kao učitelj u Obrovcu, Colnagovu je pozornost privukla čudna konfiguracija jedne uzvisine u Kruševu koju je narod zvao Cvijina gradina. Tu je Colnago naslutio rimsku naseobinu….″U travnju 1903. godine Colnago je s kapitalom od 40 kruna sakupljenim među prijateljima počeo kopati na Cvijinoj gradini. Nađeni predmeti (mramorni fragmenti ruke i noge, žrvanj, rimski novac, temelji hrama, ostatci terma itd.) preneseni su tada u Arheološki muzej u Obrovcu, a danas se čuvaju u Arheološkom muzeju u Zadru kao jezgra današnje značajne zbirke.
– Vijest o kruševačkim nalazima objavljena u »Smotri dalmatinskoj″ privukla je pozornost direktora Arheološkog instituta u Beču dr. Otta Benndorfa koji je odmah došao u Obrovac pogledati zbirku te je na njegov nagovor Ministarstvo prosvjete Austrije udijelilo Colnagu poticaje za daljnja istraživanja koja je provodio u Starigradu, Medviđi i Krupi, ističe Mićo Jurjević.
Na Jurjevićeve navode stigao je komentar gradonačelnika Obrovca Ante Župana. Župan je samo rekao:« Postoje legitimni postupci za sve prijedloge, na način da se ne zaobilaze demokratski izabrana tijela u Gradu Obrovcu.«
 


Komentar obrovačkog gradonačelnika
Na Jurjevićeve navode stigao je komentar gradonačelnika Obrovca Ante Župana. Župan je samo rekao:" Postoje legitimni postupci za sve prijedloge, na način da se ne zaobilaze demokratski izabrana tijela u Gradu Obrovcu."