Posvećenošću i ljubavlju oživljavaju i upisuju suvremeni kôd u tradicijsku glazbu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Radionice Nematerijalna vokalna baština u suvremenom kontekstu zbora Fige i Kamenih baba
Naš je rad na ovom projekt jedan način čuvanja tradicijskih pjesama koje su skoro izumrle, jer ih mlađe generacije ne poznaju i ne percipiraju. Dobar primjer toga su pjesme na arbanaškom, kojeg govori iznimno mali broj govornika i koji treba svaku osobu da bi se što dulje sačuvao u živoj tradiciji, ističe Zrinka Džoić
Adrijana VIDIĆ
Ovaj je tjedan radionice vodila Dunja Bahtijarević

Ovog je tjedna nastavljen drugi ciklus radionica u okviru zborsko - edukativnog programa Zbora Fige i Kamenih baba "Nematerijalna vokalna baština u suvremenom kontekstu" koje je vodila Dunja Bahtijarević, pjevačica je koja se bavi tradicijskom glazbom, posebno načinima na koje tradicijske pjesme mogu zaživjeti u suvremenom kontekstu. Na kratkoj su radionici polaznici imali priliku naučiti nekoliko pjesama s područja Balkana, a i šire, u opuštenoj atmosferi.

Zbor Fige je krajem prošle godine aplicirao na natječaj Grada Zadra za financiranje programa u kulturi svojim zborsko – edukativnim programom "Nematerijalna vokalna baština u suvremenom kontekstu" za koji su dobili iznos od 10 tisuća kuna.

- U okviru programa osmislili smo četiri radionice i jedan nastup, čiju smo provedbu započeli radionicom oživljavanja vokalne baštine zadarskih Arbanasa, koju su vodile Dina e Mel, koje dugi niz godina istražuju i prikupljaju tradicijske arbanaške pjesme, jer je arbanaški govor, prema procjeni UNESCO - a, danas jedan od najugroženijih u Europi. Ovaj je tjedan s nama Dunja Bahtijarević, koja u zadnje vrijeme izvodi sevdalinke s Lukom Čapetom, pod imenom Dunjaluk, a s međunarodnim kolektivom Chant Electronique istražuje što elektronika može donijeti tradicijskim pjesmama. Pjeva i u Mimici, jazz orkestru Maka Murtića nadahnutom tradicijskom glazbom Balkana i Mediterana, kazala je na početku Zrinka Džoić, članica zbora File i asistentica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i najavila kako zbor 26. kolovoza nastupa na Kamičak etno festivalu u Sinju, priznatom festivalu tradicijske glazbe.

Tradicijska vokalna baština u novom ruhu

Krajem listopada ili početkom studenog u goste im dolazi Joško Ćaleta, etnomuzikolog, glazbenik i skupljač hrvatskog tradicijskog glazbenog narodnog blaga. U znanstvenom i praktičnom smislu drži radionice tradicijske glazbe, a za njih priprema radionicu ojkanja.

- Na radionice dolazimo pomalo na neviđeno, te je Dunja za nas pripremila raznolik program domaćih i stranih tradicijskih pjesama. Nismo striktno vezani za Balkan i naše područje, iako nas srce možda više vuče tim pjesmama, jer su nam bliskije. Radili smo na estonskoj, kolumbijskoj i španjolskoj pjesmi. Iako imaju mnogo različitosti, svim je pjesmama zajedničko da su narodne pjesme, nastale u narodu, prenošene generacijama. Različite su im pejzažne slike i društvena pitanja koja otvaraju. U njima se uvijek govori o prirodi, rodnim ulogama, ljubavi i običajima, istaknula je Džoić i kazala kako radionice imaju trojaku ulogu.

- Prva je da članovi zbora Fige nauče nove pjesme i otvore se javnosti, jer smo primijetili da ljudi često pitaju primamo li nove članove. Druga je uloga ta da smo shvatili da je veliki broj ljudi na našim koncertima ganut kolopletom pjesmama i izvedbi koje pripremim, jer su tradicijske pjesme najčešće pitanje osjećaja, a ne pjevačkog umijeća, rezimirala je Đžioć.

Jedinstveni zbor na zadarskoj glazbenoj sceni

Zbor Fige čine žene i muškarci raznih pozadina, profesija i interesa, ali jednake zajedničke ljubavi prema glazbi, ljudima, prirodi, smijehu, druženju, sklapanju novih prijateljstava i proučavanju funkcioniranja vlastitog tijela - što pjevanje svakako jeste. Pod vodstvom vokalistice, pjesnikinje i vokalne pedagoginje Marte Kolega, Fige od 2019. godine radom, posvećenošću i ljubavlju oživljavaju i upisuju suvremeni kod u tradicijsku glazbu odgovarajući na rastuću potrebu građana za snagom i dirljivom jednostavnošću nematerijalne vokalne baštine.

- Rad smo počeli obrnutim principom u odnosu na druge zborove. Funkcioniramo na način da okupljamo ljude koji su se spontano okupili, bez obzira na prostor, institucionalnu potporu ili glazbenu obrazovanost i talent. Zajednička nam je točka da smo svi vezani uz prirodu. Jedna od lijepih stvari, a ponekad i problema koja karakterizira Fige je to što nemamo formalno vodstvo, iako Marta Kolega iz udruge Kamene babe na svojim leđima nosi velik dio tereta poslova i projekata ne samo udruge, već i zbora. Marta Kolega, kao voditeljica zbora i udruge Kamene babe ima jako puno iskustva u pjevanju tradicijske glazbe, želje i talenta za aranžiranje glazbe, istaknula je Džoić i kazala kako se sve odluke donose horizontalno. Ponašaju se kao kolektiv koji se razvija, diše i živi bez striktnih pravila.

Čuvanje tradicijskih pjesama

- U zboru je trenutačno 15 članova sa voditeljicom Martom Kolegom. Dosada smo nastupali u Zadružnoj pivovari Brlog, na otvorenju izložbe umjetnice Ane Kolege u Kapetanovoj kuli, festivalu Derivat, kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom, a često se spontano okupljamo i pjevamo na ulici. Ideja za projekt "Nematerijalna vokalna baština u suvremenom kontekstu", barem iz moje perspektive, je promatranje vokalne baštine i tradicijske glazbe kao upoznavanje samih sebe i starih običaja. Meni je posebno zanimljivo iščitavati odnos spram žena, ljubavnih odnosa i životnih problema, koji često govore o poziciji i ulozi žena tog doba. Jako me zanima i izrazita povezanost s prirodom i vremenskim uvjetima, te ovisnost o vremenskim uvjetima, pojasnila je Džoić i dodala kako zbor polako pokušava uvesti i vlastita čitanja pjesama i izmjene tekstova, pa tako i uloge likova iz njih.

- Dosta često pjesme na stranim jezicima prvo učimo pjevati, a tek onda polako shvaćamo njihovu bit i poruku, što često dovodi do problema i naknadnih razočarenja. Naš je rad na ovom projekt jedan način čuvanja tradicijskih pjesama koje su skoro izumrle, jer ih mlađe generacije ne poznaju i ne percipiraju. Dobar primjer toga su pjesme na arbanaškom, kojeg govori iznimno mali broj govornika i koji treba svaku osobu da bi se što dulje sačuvao u živoj tradiciji. Dosta pjesama koje izvodimo ljudi nikad nismu čuli, tako da im pokušavamo produljiti životni vijek i sačuvati ih od zaborava, poručila je Džoić i kazala kako se zbor fokusira na vokalnu baštinu, iako se ne jedino na tradicijsku glazbu.

- Izvan projekta "Nematerijalna vokalna baština u suvremenom kontekstu", sudjelovat ćemo i u projektu "Antigona" Tine Keserović i projektu Koncertnog ureda Zadar "Ziggy Stardust", za koji ćemo pripremiti i otpjevati jednu Bowijevu pjesmu, što je za nas veliki iskorak iz naše zone komfora, rekla je Džioć i za kraj razgovora kratko nam pojasnila ishodište imena zbora Fige.

Ime zbora

- Ime zbora Fige nastalo je nakon mnogo prevrata, glasovanja i rasprava. Nekako smo se uspjeli saživjeti s figama zbog voća i Mediterana, no veća nam je odrednica punk i figa u džepu, kao i činjenica da smo drugačiji i nemamo hijerarhiju. Dosta smo srčani i grleni, što su naše glavne odrednice. Polako se približavamo točki da je svima zbor prvi hobi na listi. U zboru se svako brine o organizaciji i načinu rada, kao i konstantnoj komunikaciji i međusobnom poštovanju, zaključila je Džoić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)