»Aforista je lijeni pisac, jer želi važne činjenice sažeti u kratkoj formi«

Autor Drago Bosnić izdao je novu zbirku aforizama, »Misli«. Iznimno daroviti aforist, čiju zbirku od stotinjak aforizama neće moći zaobići nijedna antologija hrvatskog aforizma ili tematska zbirka mudrosnica, novom je zbirkom nastavio svoj plodni umjetnički rad.
Inače rođeni Opatijac, od treće godine živi i djeluje u Zadru. Iako po zvanju pravnik i menadžer, Bosnić je svojim zbirkama pjesama i aforizama dao veliki doprinos hrvatskoj književnosti. Od najranije je mladosti bio očaran hrvatskom riječju i knjigom. Prema riječima Miroslava Vukmanovića, tajnika Hrvatske udruge aforista i humorista, Bosnić je samosvijesan autor, koji rijetko objavljuje nova djela, što mnogo govori o njegovu pristupu pisanju i književnom djelovanju.
U svojoj novoj zbirci, koja je grafički i likovno oblikovana s mnogo ukusa i svježine, Bosnić nastavlja svoje stvaralačko aforističko putovanje. Knjigu izdaje Gradska knjižnica Zadar, a grafičko oblikovanje i prijelom obavio je Mladen Masar. S autorom smo se našli na kavi i popričali o njegovom najnovijem uratku.

Inspiracija u karanteni
– Na zbirci sam počeo raditi u travnju prošle godine, kada su me iz Hrvatske udruge aforista i humorista zamolili da napišem 30 aforizama za knjigu koju oni svake godine objavljuju. Pristao sam i u vremenu karantene napisao njih 30, te pomislio da bih trebao nastaviti pisati kada sam već ušao u kreativni proces. Sa zbirkom aforizama, koja je objavljena 2009. godine, bio sam vrlo zadovoljan, te sam vođen pozitivnim komentarima, koje sam dobio na prvu zbirku, nastavio raditi na novoj, rekao je Bosnić, te poručio kako su veći dio aforizama objavljenih u njihovoj zbirci, čitatelji mogli vidjeti u Zadarskom listu.
– Ovo mi je 10 knjiga po redu. Prvi dojmovi koje sam dobio su pozitivni, te sam na neki način zahvalan koroni, jer sam imao napretek vremena posvetiti se kvalitetnom kreativnom radu, kaže Bosnić.

O poeziji i aforizmima
Poznat kao pjesnik i pisac aforizama, Bosnić je prokomentirao kako pristupa radu u svakoj formi.
– Kod pisanja poezije, nema pravila, možeš sjediti u kafiću, promatrati okolinu i dobiti ideju koju kasnije možeš razraditi i pretočiti u stihove. Važno je probuditi emocije, jer pisci uvijek imaju vulkan u sebi, te im je potrebna mala sitnica kako bi vulkan inspiracije proradio, objašnjava Bosnić.
– Aforista je lijeni pisac, jer želi važne činjenice sažeti u kratkoj formi. Činjenice koje čujemo iz okoline ili preko medija pretačemo u kratke i jasne aforizme, kojima sažimamo najvažnije. Jer u mnogo se situacija u životu, ne mora nešto doživjeti na vlastitoj koži, kako bi se razumjelo. Dovoljno je promatrati i slušati ljude oko sebe. Svrha aforizama je da pomognu ljudima da shvate kako neke stvari ne moraju prolaziti da bi ih razumjeli. Od problema u životu ne može pobjeći. Ako shvaćamo stanje oko sebe, tada se ne možemo ljutiti na okolinu. Zbirku sam napisao sebi za zadovoljstvo i da čitatelju olakšam svakodnevne probleme, pojašnjava Bosnić.

O počecima književnog stvaralaštva
Bosnić je prvu zbirku aforizama napisao 2002. godine, a prvu zbirku poezije 1997. godine.
– Aforizam je, prema stručnjacima, jedna od najtežih književnih formi. Najplodnije vrijeme za pisanje aforizama kasnije u životu, kada osoba stekne bogato životno iskustvo. Iako sam od mladih dana pokazivao afinitet za kreativno stvaralaštvo, aforizam je teška književna forma. Istina je samo jedna, a to je da životno iskustvo pokazuje da su mnoge napisane stvari plod predrasuda, a ne realnosti, poručuje Bosnić, te se prisjeća rada na prvoj zbirci aforizama, koju je počeo pisati u studentskim danima.
– Prvu knjigu aforizama počeo sam pisati u ranim dvadesetima, dok sam studirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Prvu knjigu sam napisao rano u životu, jer sam već tada stekao dovoljno životnog iskustva da ispunim stranice. Nešto me vuklo prema toj formi, kaže Bosnić.

Pametan vidi odmah, a budali će vrijeme pokazati
– Teško je izdvojiti jedan aforizam, kao najbolji iz zbirke. Želio bih istaknuti: »Pametan vidi odmah, a budali će vrijeme pokazati«. Ovakve kratke, a pametne izreke dobro dođu u svim vremenima, a naročito u situaciji u kojoj se nalazimo, jer svako vrijeme i svaka generacija ima neke svoje probleme. Pred problemima se ne smije pokleknuti i pasti u depresiju, već se uhvatiti u koštac s njima i pokušati ih riješiti, poručuje Bosnić, te ističe kako mu pisanje, unatoč svim životnim nedaćama dođe kao lijek.
– Pisanje je dobar lijek za oslobađanje od negativnih misli, jer je pisanje postupak kemijskog čišćenja duše. Ako osoba nije sposobna pisati, samu sebe dovodi u bolesno stanje. Ovo je kreativna industrija, zahvaljujući kojoj se održava balans duše. Koliko god mi je bilo teško u životu, mogu reći da se ne može naći sretnijeg čovjeka od mene, jer samo uporni pobjeđuju u životu. Svatko misli kako je lako ispreći zanat pisca,ali je u stvari vrlo teško postići da čitatelj napisano shvati na isti način kao i autor. Zahvalan sam kolegama i prijateljima, koji su mi pomogli da se iz pravnika preobrazim u spisatelja, kaže Bosnić.

Budući projekti
– Zahvalan sam na povratnim informacijama čitatelja i kritičara, koje su me nagnale da se i dalje bavim pisanjem. Mogu najaviti da sam već napisao oko 80 stranica proznoga djela, koje za temu ima presjek mog života, te sedam – osam kvalitetnih pjesama, koje bi želio što skorije objaviti. Sljedeća knjiga mogla bi upravo biti nova zbirka poezije, dok se objavom proznoga djela ne zamaram previše. Pustit ću da vrijeme učini svoje. Još uvijek nemam dovoljno vremena kako bi se kvalitetno posvetio pisanju romana, čija bi se radnja odvijala na jednom kruzeru koji plovi kroz prošlost Zadra i moj život. iak je pisanje proznoga djela rudarski posao, zaključuje Bosnić, te nas podsjeća na svoju dugogodišnju suradnju sa Zadarskim listom.
– Sa Zadarskim listom surađujem već oko 30 godina. Suradnju sam počeo pišući putopise, a nastavio pisanjem aforizama, koji su godinama objavljivani u novinama, kaže Bosnić.

O autoru
Drago Bosnić rođen je u Opatiji 9. rujna 1951. godine. U Zadar dolazi 1954. godine i tu završava osnovnu školu »Velimir Škorpik« i Gimnaziju Vladimira Nazora. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Danas je u mirovini i živi u Zadru.
Objavio je sljedeće zbirke: Da na miru odem (1997.), Čisto plavo (2001.), Zrna ljubavi (2004.), Gdje živi ljubav (2009.), Nova adresa (2014.), Dječak u srcu (2018.), Aforizmi (2019.), Ljubavne pjesme (2020.) i Misli (2021.).