U parku Vruljica treba podići spomenik zadarskim majkama i posebno obilježavati Majčin dan

Još odavna, šezdesetih godina prošlog stoljeća, dok sam bio znatno mlađi i u koje sam vrijeme stanovao u blizini parka Vruljica, često sam prolazio tim parkom, u koji su dolazile mlade majke sa svojom malom djecom i uživale u šumovitom, zaštićenom i tihom ambijentu. Moja supruga često je navraćala u Vruljicu s našom djecom još dok su bili u dječjim kolicima, a i kasnije kada su malo porasli, koji su se tu rado igrali s drugom djecom. Tada tu nije bilo nikakvih sadržaja za dječje igre, za razliku od danas.
Velika vrijednost tog parka je što se nalazi u širem centru Grada i što danas nudi mnoštvo sadržaja kako za malu djecu, tako i za djecu djecu srednje dobi, za naše mlade, pa i za starije generacije.

Projekt osnažio ideju
I u zadnjih par godina, prolazeći parkom Vruljica i videći mnoštvo male djece i mladih sa svojim majkama ili tetama iz vrtića, kao i brojnih tinejdžera, pa i i starijih vršnjaka, uvijek sam se oduševio gledajući tu malu djecu kako uživaju u tom krasnom perivoju, zabavljajući i igrajući se, pod budnim okom svojih majki i teta iz vrtića Tada mi je često dolazila misao da bi u tom parku trebalo podići jedan znamen zadarskim majkama.
a me misao progonila sve jače i pogotovo kada je u parku Vruljica otvorena vodenica 2019. godine, koju pokreće voda iz vrulje i koja se neprestano polagano vrti i što daje posebnu atmosferu i draž u tom prekrasnom zadarskom perivoju, što me podsjećalo na naše majke, koje se stalno »vrte« po kući ili stanu, stvarajući ugodu u tom prostoru i brinući se velikom majčinskom ljubavi za svoju djecu, kojoj posvećuju čitav svoj život. A kada sam u proteklom mjesecu travnju pročitao vijest u Zadarskom listu da je gradonačelnik Zadra gospodin Branko Dukić sa suradnicima iz Gradske uprave u parku Vruljica predstavio projekt o uređenju tog perivoja, te u suradnji s dječjim vrtićem »Latica« pristupiti izgradnji senzorističkog parka namijenjenog prvenstveno djeci i mladima s teškoćama u razvoju, to je još više potvrdilo moju ideju i zamisao o postavljanju određenog spomenika zadarskim majkama odnosno zadarskim ženama budućim majkama, jer one to zaslužuju, samim time što su žene!
Od dvadesetak skultura, kipova i poprsja, koji postoje na području grada Zadra, samo se jedna odnosi na ženu, vodaricu »Žena s kablićem«, koji je lik visine oko 2,5 metara u bronci ovjekovječio naš zadarski kipar Ratko Petrić, a postavljena je nedaleko od stare belafuške špine na novouređenom trgu.

Spomenik baš u Vruljici
Taj su kip naručili stanovnici Belafuže u znak sjećanja na svoje starosjedioce, koji kip utjelovljuje spomen na priču o Belafužankama, ženama i nonama, koje su, za donijeti kablić vode u svoje kuće, pješačile i po nekoliko kilometara do udaljenih bunara!
Današnje naše zadarske žene i majke, koje, uz malobrojne starosjedateljice, najvećim brojem svoje korjene vuku od roditelja iz zadarskih otoka, bližih okolnih mjesta uz obalu i zadarskog zaleđa, koje su te majke imale veoma težak život, a unatoč tome rađale više djece (pa i preko deset!) i držale, kako se kaže, »tri kantuna kuće«, sve one zaslužile su jedan trajni znamen, spomenik, baš u VRULJICI., koji naziv dolazi iz pojma vrulje iz koje izvire od podzemnih sustava voda i utječe u more, a voda je, uz zrak, osnovni uvjet života, kao što su i žene odnosno majke izvor-vrulja života, koje su nama svima podarile život.
Spomenik zadaskim majkama u Vruljici zamišljam na niskom podestu lik žene s troje djece, s malim djetetom u naručju desnom rukom obgrljen, za njenu lijevu ruku drži se djevojčica od oko pet godina, a s njene desne stoji dječak starosti 7-8 godina koji se drži za majčine skute. To bi bio kao poziv majkama odnosno ženama budućim majkama da bi bilo dobro da imaju troje ili više djece, kako bi se stanovništvo Zadra, a time i Hrvatske, povećavalo, jer nam je poznata činjenica da u našoj državi postoji opadanje broja stanovnika i da se taj kontinuirani pad nastavlja! Stoga bi bilo da se daje veća pažnja i značaj zadarskim majkama i podticaj za stvaranje obitelji s troje i više djece, pa pored poduzimanja i određenih pogodnih ekonomsko-financijskih mjerama, bilo bi dobro da se već sada, kada su već radovi započeli po projektu za novi izgled Vruljice, odredi pogodno mjesto za postavljane spomenika zadarskim majkama.

Obilježavanje Majčinog dana
Surfajući po laptopu, utvrdio sam da na našim prostorima postoji mali broj skulptura podignutim majkama u čast. Navodim o tome jedno mjesto u našoj domovini i jedno u Hercegovini. U Hrvatskoj navodim Konavle, gdje je u 2010. godini ispred župne crkve sv. Nikole postavljen spomenik Konavovska mati, kao trajno mjesto sjećanja na sve žrtve Domovinskog rata. Drugo je u hercegovačkom mjestu Ljubuški, gdje je u veljači 2020. godine svečano otkriven Spomenik majci podignut u spomen i čast 758 zaboravljenih heroina našeg vremena i još 750 istinskih heroina ljubuškog kraja.
Povod ovom članku kojeg pišem, je i MAJČIN DAN, blagdan u čast i slavu majki i majčinstva, koji se u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj, obilježava svake godine druge nedjelje u mjesecu svibnju, a to je ove godine bila nedjelja 9. svibnja. Majčin dan počeo se slaviti 1909. godine u 45 država SAD, a nakon toga taj se običaj postupno proširio po cijeloj Europi i svijetu. Na sam Majčinski dan trebalo bi održati svečanu svetu misu u katedrali sv. Stošije, a uoči tog dana održavati prigodna predavanja, prirediti humanitarni koncert, otvoriti odgovarajuću izložbu koje se odnose na aktivnosti i život naših majki i žena i druga događanja.
Majčin dan u komunističkom režimu bio je zapostavljen i nikada nije saživio, jer se smatrao »tvorevinom zapadnog svijeta«, a više se isticao Međunarodni dan žena, 8. mart, kojeg se dana slavi ekonomska, politička i društvena dostignuća žena, a koji je dan nastao kao inicjativa socijalističkih organizacija u razdoblju prije Prvog svjetskog rata u borbi za jednakost prava glasa kao i emancipaciju žena. Naravno, neka se nastavi ta tradicija, ali treba više pažnje posvećivati Majčinom danu i materinstvu.

Posvećen Majci Božjoj
Interesantno je navesti da je mjesec svibanj spontano posvećen Majci Božjoj, jer je to mjesec buđenja, kada se priroda oblači u blagdansko ruho, kada mnoge biljske cvjetaju, budi se život u prirodi, sve se otvara, niče i raste, a sve je ugodno za naše oči. Svibanj je Marijin mjesec kojoj u tom mjesecu hrvatski vjernici u čast pjevaju pjesmu Zdravo Djevo u kojoj se u refrenu ponavljau dva stiha: Rajska Djevo, Kraljice Hrvata; naša Majko, naša zoro zlata.
Na koncu, predlažem da Uprava grada Zadra već sada dodatno unese određeno mjesto u postojeći projekt obnove parka Vruljica na kojem će se podići spomenik, zatim da za predloženi spomenik Zadarskim majkama predvidi u proračunu za slijedeću određeni financijski iznos za njegovu izradu kako bi svečano otvorenje bilo na Majčin dan 2022. godine. Volio bih da ovaj prijedlog podrže određene udruge zadarskih žena kao Udruga udovica hrvatskih branitelja, »Duga« udruga za pomoć ženi i djetetu, Zajednica žena »Katarina Zrinski« i druge.

Roman SEGARIĆ