Padne li rejting, HNB će morati braniti za sada stabilnu kunu

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
Nenad REBERŠAK
Visoke devizne rezerve - Hrvatska narodna banka

Sezonski priljev deviza važan je oslonac stabilnosti domaće valute pa kuna prema euru sada čak i blago jača, ispod razine od 7,50. No, ni taj sezonski faktor više nije izražen kao ranijih godina, odnosno nije dovoljan da kompenzira posljedice krize i recesije u kojoj se Hrvatska nalazi već petu godinu, kao i općenito smanjeni priljev stranog kapitala. Krizno okruženje tako svake jeseni kunu stavlja na novu kušnju, a ova će jesen biti posebna i zbog revizije kreditnog rejtinga zemlje. Neizvjesno je hoće li hrvatske obveznice biti svrstane u "smeće", a ako se to desi rastu kamate i otežava refinanciranje dugova što bi se naravno odrazilo i na tečaj kune. Cijela ta priča oko tečaja zapravo je priča o kapitalnim priljevima i odljevima pri čemu su od 2000. do 2008. bili izraženiji priljevi, no ne zato što je hrvatski izvoz bio nešto specijalno uspješan nego zato što su se svi sektori pojačano zaduživali u inozemstvu (inodug je porastao za oko 30 milijardi eura) pa je Hrvatska narodna banka većinom morala intervenirati kako bi spriječila jačanje, a ne slabljenje domaće valute.

Zatvoreni krug

To međutim baš i nije bila održiva praksa, a već s globalnom krizom računi su stigli na naplatu: sve se teže zadužiti, i zbog eksternih faktora i stanja u eurozoni, ali i zbog toga što smo na neki način udarili u plafon zaduživanja. Inodug se kreće na razini oko sto posto opadajućeg BDP-a, a javni dug na 60 posto BDP-a, što je i prema jednom od Maastrichtskih kriterija gornja granica tolerancije za ulazak u eurozonu. Godišnje potrebe za financiranjem zemlje kreću se oko 18 milijardi eura, kamate rastu pa se tu stvara dodatni pritisak, stoga je potrebno smanjivati deficite odnosno ne stvarati nove iz godine u godinu. Cijela priča je dakle zatvoreni krug iz kojeg se može izaći jedno stvaranjem dodane vrijednosti i izvozom. I zato je turizam toliko važan, no ne i dovoljan. Tu su i relativno visoke devizne rezerve središnje banke, oko 13 milijardi eura, kojima se može braniti tečaj, i to je poruka koju iz HNB-a stalno šalju.

Tečaj kune stabilan je na oko 7,50 kuna za euro, iako je početkom ove godine dosta vrludao i preko 7,60 kuna za euro, pa je HNB intervenirala u više navrata prodajom deviza. Što će biti u nastavku godine, pitamo analitičara Splitske banke Zdeslava Šantića. Prema kraju godine on očekuje jačanje deprecijacijskih pritisaka, ovisno o međunarodnom okruženju i domaćem rejtingu.

- U ljetnom periodu nema iznenađenja, tečaj se kreće oko 7,50 kuna za euro, no treba reći da sezonski utjecaji nisu ipak toliko izraženi kao prije. I na početku druge polovice godine vidimo da je dospjeće inoduga svih domaćih sektora značajno pa se ni priljevi turističkih deviza ne vide toliko na tečajnici jer je potražnja za stranim valutama izražena. U drugoj polovici godine domaći sektori trebaju vratiti čak 7 milijardi eura inoduga, uključujući i kamate, i to je ono što ne dopušta značajniju sezonsku aprecijaciju, tumači Šantić, dodajući da je nedavno kratkotrajno jačanje kune bilo više rezultat izdavanja obveznice na domaćem tržištu.

Neizvjesnost

Za ovaj kvartal i na razini cijele godine očekuje prosječni tečaj iznad 7,50 kuna, a hoće li biti potrebe da reagira središnja banka, to ovisi, kaže, o stanju u eurozoni i naravno rejtingu zemlje.

- Ukoliko bi došlo do pada rejtinga, onda će potreba za intervencijom središnje banke biti izraženija. Devizne rezerve jesu visoke, no primjer Rusije je pokazao da bez obzira kolike one bile, ako se izgubi povjerenje, onda se to brzo troši, veli Šantić, dodajući da se naša središnja banka, kako bi očuvala i tečaj i razinu rezervi, i prije radije služila drukčijim instrumentima čuvanja tečaja, kroz regulaciju kunske likvidnosti i slično.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno