Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Napravljeno je mnogo novih jedara, lantina, vesala i timuna

09.09.2011. 22:00
Napravljeno je mnogo novih jedara, lantina, vesala i timuna


Većini od naših gostiju je upravo naša udruga i naša regata bili poticaj za osnivanje vlastitih udruga i pokretanje vlastitih regata
Veslačkom regatom održanom u četvrtak u Murteru započela je manifestacija “Dani latinskog idra” u organizaciji Udruge Latinsko idro. Riječ je o manifestaciji koja je nastala kao plod razmišljanja o globalizaciji i identitetu. U udruzi kažu da je ideja bila da se pokuša mobilizirati posljednje idrače te da se neupućene upozori na jedan svijet u kojemu je nastajala, rasla i oblikovala se specifična tradicija gradnje i upotrebe broda.
Ovogodišnje “Dane latinskog idra” čiji će raznovrsni program trajati od 8. rujna do 2. listopada, najavljuje nam prof. dr. sc. Vladimir Skračić, prorektor Zadarskog sveučilišta, jedan od inicijatora manifestacije i ponosni pobjednik veslačke regate u murterskoj luci.
Koliko ste, nakon nekoliko godina održavanja manifestacije “Dani latinskog idra”, bliže ostvarenju ciljeva zbog kojih je ona pokrenuta?
– Neki ciljevi su ostvareni u potpunosti pa i iznad očekivanja, npr. masovnost i interes za ovaj način jedenja. Posljednjih godina na našim regatama sudjeluje prosječno sedamdesetak brodova. Osobito je važno napomenuti da nam u goste dolaze mnogi (Rovinj, Mošćenička Draga, Rab, Pašman, Biograd, Betina, Prvić, Zlarin, Hvar i nekoliko brodova iz inozemstva). Većini od naših gostiju je upravo naša udruga i naša regata bili poticaj za osnivanje vlastitih udruga i pokretanje vlastitih regata. Obnovljeno je mnogo brodova, napravljeno mnogo novih jedara, opreme, jarbola, lantina, vesala, timuna…. Neprijeporno je da je prvi cilj ostvaren. Što se ostalih tiče, tu je bilo više i manje uspjeha. Naša veslačka regata, koja je ustvari jedina tradicionalna, nikako ne može mobilizirati u istoj mjeri naše članstvo, tako da nismo nikada prešli deset brodova. Ali treba priznati da su tu poteškoće s opremom i posadama mnogo veći. Drugi naš veliki cilj je bio edukacija. I na tom planu smo postigli važne rezultate. Sagradili smo školski brod za našu djecu, organiziramo tečajeve veslanja i jedenja, a također, i regate za djecu. Jučer (četvrtak, op.a.) je velikoj regati prethodila mala dječja sa pet brodova. U ovogodišnjem programu Dana je i Malo latinsko idro – regata za djecu. Osim toga, već nekoliko godina unazad organiziramo redionicu pod nazivom Armiživanje broda, dakle pripremanje i opremanje broda za plovidbu. Iako odaziv nije velik na tome ćemo ustrajati i nadamo se da će uspjeh polako doći.
Kako i koliko su dosad praćene i zapažene dosadašnje manifestacije?
– Svakako manje nego, primjerice, Neretvanska regata. Mislim da nismo primijećeni na razini onoga što smo postigli, iako se u načelu ne možemo žaliti na medije. Veći je problem u nama. Naime, svi smo amateri i nemamo osobu koja bi o brojnosti pitanja i zanimanja za ovo područje vodila posebno računa. Za ovu razinu i masovnost nužno bi nam trebala osoba posvećena samo nama i ukupnosti pitanja koje pokreće brod i sve što se oko njega vrti. Mislim da bi naša općina trebala prepoznati brod i sve što se oko njega događa kao svoj jedinstveni “proizvod” i pomoći nam, ne samo da nađemo i platimo odgovarajuću osobu, nego i prostor u kojemu bi članovi djelovali.
Ima li ovogodišnji program koju osobitost?
– Struktura programa je standardna. On će ove godine nešto duže trajati. Željeli smo da se produži do Svetoga Frane (4. listopada) zaštitnika Betine, jer je Udruga Latinsko idro murtersko-betinska. Za one koji ne znaju, Betina je najvažniji centar male drvene brodogradnje na Jadranu, a već pedeset godina ima i jedriličarki klub koji odgaja mlade jedriličare, što se pokazalo dragocjenim u mobilizaciji mladih jedriličara. Od lani smo u program počeli uvoditi i neke etnološke postupke vezane uz brod i aktivnost koje se njim prakticiraju. Lani smo tukli mrtu – dakle pripremali prirodni materijal za bojenje i održavanje mreža dok su bile od pamuka. Ove godine ćemo demonstrirati i rastiranje mreža da vide mlađi i oni koji to ne znaju kako se to nekada radilo. U okviru ovogodišnjeg programa je i posvećenje crkve na Žutu, koja se dovršava osamdeset godina nakon što je započeta.
Kako vidite ovu manifestaciju u skorijoj budućnosti?
– Manifestacija bi se trebala održavati u, recimo tako, dva smjera. S jedne strane, treba stalno širiti edukaciju i spoznaje o jedinstvenosti ovoga broda i njegova utjecaja na život ljudi. Recimo tako: etnološka komponenta. A s druge, trebalo bi u mnogim segmentima krenuti prema nekoj vrsti profesionalizacije i ‘korištenja’ manifestacije u profitabilne svrhe, a tim svrhama je, svakako, i afirmacija jedinstvenoga murtersko-betinskoga identiteta izgrađena na golemom prekomorskom posjedu i brodu koji ga je opsluživao.