Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Korana Serdarević: »Gušterov rep« izdan je u trenutku kolektivne traume

11.04.2021. 09:30


Udruga Zadarski pisci u li.Baru u atriju Gradske knjižnice ugostila je književnicu Koranu Serdarević koja je predstavila novu knjigu, zbirku priča »Gušterov rep«.
Naime, »Gušterov rep« govori o ženama i muškarcima zatočenima u svojim ulogama iz kojih se tek poneki uspijevaju osloboditi i ostvariti svoje istinsko ja. Bilo da su zatočeni u labirintu birokracije, u tramvaju koji ih vodi u sigurnu smrt ili u vlastitoj prošlosti opterećenoj ratom ili nesrećom iz djetinjstva, junaci ovih petnaest pripovijedaka pokušavaju pronaći svoje mjesto u svijetu koji ih tjera na stalni izbor od beskraja mogućnosti.


Mračne i optimistične
Prizori svakodnevice kojima smo svi okruženi tek su naizgled banalni – ispod svakoga od njih ključaju emocije, živi ljudi s ambicijama, željama, ljubavima, bojaznima… Samo najbolji pisci uspijevaju od svakidašnjih situacija stvoriti veličanstvene priče. Jedna je od takvih majstorica pripovijedanja Korana Serdarević, čije su priče napete poput strune te, savršeno ugođene, rezoniraju kristalno jasno i još dugo odzvanjaju u čitateljevu uhu.
Mračne i optimistične, pune životnosti i realnosti, priče Korane Serdarević otkrivaju tajne svjetove naših susjeda, prijatelja, rođaka i nas samih.
Korana Serdarović objasnila je snažnu simboliku naslova zbirke, koji je ujedno i jedan od 15 naslova priča, i koji objedinjuje ideju svih priča.
– Gušteru rep može ponovno narasti, kao što i čovjek može ustati nakon pada. Premda posljedice ipak ostaju. Dio ljudi se odlično oporavi od tih, za njih, velikih trauma baš kao što i gušteru naraste novi rep. S druge strane, postoje i ljudi koji se nakon traume ponašaju poput odbačenog gušterovog repa. Sve se priče mogu na takav način interpretirati, tumačila je Korana dodavši i da je gušter s naslovnice šarenom kožom presvučena cjelina što također sugerira i različitost i povezanost.
Osim toga, motiv gušterice pojavljuje i u nekim drugim njenim djelima. Kako kaže, stalno joj se vraćaju neke priče iz Zadra, a gušterica je baš podsjeća na djetinjstvo.


Smijeh kroz suze
Riječ je o pričama koje su nastajale tijekom dvije godine i nastojala je zbirku protkati humorom i začudnim trenutcima.
– Kroz smijeh pričam o teškim temama. Primjerice, u prvoj priči Jaje radi se o sretnom razvodu i umjetnoj oplodnji. Temu umjetne oplodnje odavno sam htjela obraditi, potaknuta i osobnim iskustvom, ali nisam htjela da bude patetično. Umotala sam to u humor i priču o prijateljstvu, pričala je Korana i zaključila da je pogođena nota koja olakšava takve teške teme.
Zbirka priča iznimno je tražena i popularna što ne začuđuje s obzirom na univerzalnost ideje i ohrabrenje koje nudi tijekom ovih izazovnih vremena.
– Nisam očekivala ovako dobru recepciju. Dugo sam pisala, nisam razmišljala o tome. Međutim, izdavanje se poklopilo s trenutkom u kojem ljudi doživljavaju kolektivnu traumu. Jako me veseli što se zbirka dopada čitateljima i pozivam sve da mi javljaju dojmove. Uvijek mi je najvažnije čuti baš dojmove i emocije svojih čitatelja, komentirala je Korana.
U skladu s nepovoljnom epidemiološkom situacijom, predstavljanje je bilo organizirano pred desetkovanom publikom.
– Ljudi se jako boje. Ni ja nisam razglašavala događaj prijateljima i rodbini. Moramo ostati u okvirima zdravog razuma, ali jako sam sretna što smo izvan Zoom okvira, radujem se razgovoru oči u oči, rekla je Korana uoči događaja i otkrila da piše novi roman što čitatelji zasigurno nestrpljivo iščekuju.




Niz nagrada
Korana Serdarević rođena je u Zadru 1982. gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je hrvatski jezik i književnost te komparativnu književnost. Radila je kao novinarka kulture Večernjeg lista i tjednika Forum, a bila je i suradnica nekih tjednika i portala. Od 2013. zaposlena je kao gimnazijska profesorica, a honorarno se bavi i prevođenjem s engleskog jezika. Godine 2013. osvojila je dvije prve nagrade za kratke priče (nagradu Ranko Marinković za priču »Kravosas« i nagradu Zlatko Tomičić za priču »Ptice«), a objavljivala je u svim relevantnim književnim časopisima te na Trećem programu Hrvatskog radija. Objavila je zbirke priča »Nema se što učiniti« (Fraktura, 2015.) i »Gušterov rep« (Fraktura, 2019.) te roman »Eksperiment Irene Tot« (Fraktura, 2017.).