U Zadru kvadrat kuće 658 eura jeftiniji od kvadrata stana

U želji za rješavanjem stambenog pitanja mnogim se kupcima nameće dvojba između kupnje kuće ili stana. Ranije su stanovi bili osjetno traženiji nego kuće, no događaji u kojima smo na globalnoj razini zatečeni zadnjih godinu dana uvelike su se odrazili na porast potražnje za kućama, posebno onih s okućnicom, pri čemu je profitirala i periferija.
Razlike u cijenama kuća i stanova na oglasniku Crozilla.com u veljači nisu uvelike porasle u odnosu na neka prethodna razdoblja. U najkraćem mjesecu u godini njihove su se cijene u prosjeku razlikovale oko 24 posto, pri čemu su stanovi i dalje skuplji.
Po prosječnoj cijeni od 2344 eura po kvadratu oglašavani su stanovi u Zadru u kojem su kuće bile 658 eura po kvadratu jeftinije od stanova. Kvadratni metar stana u Šibeniku oglašavan je po prosječenoj cijeni od 2053 eura, a za kuće se tražilo 357 eura manje.
Iznos od 3057 eura prosječna je cijena tražena za kvadratni metar stanova u Splitu u kojem su kuće oglašavane tek 218 eura jeftinije.

Najskuplji Dubrovnik
Razlika od čak 1041 euro tijekom veljače je zabilježena na opatijskim cijenama, a podaci pokazuju kako se za kvadratni metar tamošnjih stanova u prosjeku tražilo 3390 eura, a za kuće 2349 eura.
Visinom cijena se i dalje ističe Dubrovnik u kojem se za kvadratni metar stana u prosjeku tražilo 3937 eura, a za kuće 345 eura manje. Podaci pokazuju kako su cijene stanova u Dubrovniku niže nego prošle godine, a o stanju na terenu rekla je Ivy Batinić iz agencije Libertas inženjering.
– Cijene nekretnina su počele padati, ali neki prodavatelji i povlače nekretnine s tržišta uz riječi ‘nije vrijeme za prodaju’. S druge strane kupci sada ne žele ulagati jer ne znaju što će biti i koliko će ovo sve skupa trajati. Zabrinutost za osobne financije, posao i buduće prihode je velika, a naravno da ljudi čekaju i da cijene krenu padati. Nadalje, ključan faktor na tržištu nekretnina igraju banke – kreditiranje. Blokirana ekonomija, nezaposlenost i krediti ne idu skupa. Domaći ljudi koji su u potrazi za stambenom nekretninom sada ne mogu dići kredite, a i tu je rizik od gubitka posla, ističe Ivy Batinić.
Senj je, s prosječnom cijenom kvadratnog metra stana od 1582 eura i 314 eura po kvadratu jeftinijim kućama, i u veljači bio među gradovima s najnižim prosječnim cijenama na Jadranu.
U visini od 22,4 posto razlikovale su se cijene kuća i stanova koji su se prodavali na području Rijeke. 1820 eura prosječna je oglašavana cijena tamošnjih stanova, dok se za kuće tražilo 408 eura manje.
Na području Pule za stan se u prosjeku tražilo 1832 eura, dok su kuće bile oko 13 posto povoljnije. Slična je razlika zabilježena i u Umagu u kojem su stanovi oglašavani po prosječnoj cijeni od 2433 eura po metru kvadratnom.

U Poreču gotovo izjednačene cijene
Najmanja razlika u cijenama kuća i stanova tijekom veljače je zabilježena u Poreču gdje iznosi tek 0,7 posto. Za tamošnje se stanove u prosjeku tražilo 2162 eura, a za kuće tek 15 eura manje.
Osjetna razlika u oglašavanim cijenama kuća i stanova od 833 eura po kvadratu tijekom veljače je zabilježena u Zagrebu u kojem se za kvadratni metar kuće, s uključenom cijenom okućnice u prosjeku tražilo 1393 eura, a za stan 2226 eura.
Velika razlika u cijenama zabilježena je tijekom veljače i u drugim gradovima u unutrašnjosti. U Bjelovaru su stanovi, za čiji se kvadrat u prosjeku tražilo tek 804 eura, bili 45 posto skuplji no kuće kojima je kvadratni metar u prosjeku oglašavan po cijeni od tek 440 eura.
U Osijeku je cijena kvadratnog metra stana porasla na 1001 euro, a kuće na 606 eura, što predstavlja razliku u cijenama od oko 40 posto. U sličnom se postotku razlikuju i cijene na Varaždinskom području. Za kvadrat tamošnjih stanova u prosjeku se tražilo 1424 eura, a za kuće 582 eura manje, odnosno 842 eura po kvadratu.
Gotovo 30 posto skuplji od kuća bili su stanovi na području Slavonskog Broda za koje se u prosjeku tražilo 952 eura po kvadratu, a za kuće 283 eura manje.

Ivana BELJAN