Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Europska unija naredila – ne dirajte Karamarkove ljude!

10.05.2012. 22:00
Europska unija naredila – ne dirajte Karamarkove ljude!


Karamarko je postojećim zakonom vezao ruke nasljedniku Ostojiću koji sada rukovodeće ljude u policiji mora birati među 684 policijska službenika, od kojih je većina zvanje stekla brzopotezno, uoči izbora


Vlada je zasad odustala od jednog zakonskog prijedloga na koji je Eurpska komisija imala primjedbe, a za drugi se još bori. U ponedjeljak će izaslanstvo Ministarstva uprave pokušati u Bruxellesu uvjeriti svoje domaćine da povuku negativno mišljenje o nekim odredbama prijedloga zakona o sprječavanju sukoba interesa, a Banski dvori već su digli ruke od novog zakona o policiji. Na snazi tako ostaje Karamarkov zakon, što znači i raspisivanje natječaja za izbor ravnatelja ali i ostalih vodećih ljudi policije, po pravilima kako ih je zacrtao  donedavni HDZ-ov ministar.
Zanemareno iskustvo
Najavio je to jučer ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, koji je “kapitulaciju” objasnio time da je između “interesa Hrvatske, kojoj je prioritet ulazak u Europsku uniju i eventualnog “pokazivanja garda” i inzistiranja na promjeni Zakona o policiji, izabrao ovo prvo.
– Poslušat ćemo preporuku EK-a i provesti postojeći zakon. To podrazumijeva da će ubrzo biti usvojeni svi provedbeni akti i raspisan natječaj za izbor glavnog ravnatelja policije, kao i svih rukovodećih kadrova, najavio je Ostojić.
Tako će ministar Ostojić u izboru prvih ljudi policije biti osuđen na ljude kojima je napredovanje, a samim time i uvjete za najvažnije pozicije, osigurao  njegov prethodnik.
 Kako bi to izbjegao, sadašnji je ministar želio izmijeniti zakon o policiji, što  bi omogućilo povratak u sustav dugogodišnjih policajaca, ali je Europska komisija  poručila da to ne bi bilo u skladu s rješenjima što ih je dogovorila Vlada Jadranke Kosor. Zahvaljujući postojećem zakonu i uredbama, Karamarko je vezao ruke svome nasljedniku jer on sada 220 rukovodećih ljudi u policiji mora birati među 684 policijska službenika koji imaju zvanje glavnog policijskog savjetnika i policijskog savjetnika. Do studenog prošle godine, dakle pred same izbore, to je zvanje imalo 212 policijskih službenika, a onda ga je brzopotezno, preskačući i po sedam stepenica, steklo još 473 službenika.
 Velikom je broju policijskih službenika s dugogodišnjim iskustvom, jer su zaobiđeni u tom napredovanju, onemogućeno sudjelovanje u izboru za rukovodeća mjesta.
Žalbe službenika
Zbog načina na koji se doslovno u posljednjim satima prije prosinačkih izbora napredovalo u policiji država je trenutno suočena sa žalbama više od 500 službenika koji smatraju da su im povrijeđena prava. U Vladi pak tvrde da im baš nisu u potpunosti vezane ruke i vjeruju da će kroz povjerenstvo koje će birati vodeće ljude temljem natječaja, moći maksimalno umanjiti učinak Karamarkovih odluka.
Zanimljivo je da je Europska komisija u svojim primjedbama, koje su sačinili stručnjaci iz Italije, Francuske i Njemačke, zatražila od Vlade da tim ljudima osigura zadržavanje stečenih zvanja, a da su istovremno ti isti europski eksperti bili nezadovoljni načinom na koji je pred same izbore promaknuto više od 400 ljudi do najvećih zvanja u policiji.
U odbijenici koja je Vladi stigla iz Komisije njezini se stručnjaci osvrću i na to da predloženi zakon ugrožava prava službenika jer im onemogućuje članstvo u političkim strankama, iako je taj dio zakona prepisan iz onoga koji je na snazi, odnosno ranije je dobio zeleno svjetlo Komisije. Tako su u Vladi procijenili da je borba za novi Zakon o policiji uzaludna jer Europska komisija u startu ne želi promjene, a neki naši sugovornici to tumače činjenicom da su stručnjaci koji su analizirali novi zakon stigli iz tri zemlje u kojima su na vlasti HDZ-ove sestrinske stranke, odnosno članice Europske pučke stranke.
Kad je riječ o zakonu o sukobu interesa, Komisija je prigovorila Vladi što se u povjerenstvo koje će nadzirati dužnosnike predviđa povratak političara, odnosno saborskih zastupnika, umjesto neovisnih ljudi, koje temeljem javnog natječaja bira Sabor. U Bruxellesu se, pozivajući se na isti zakon, protive i ulasku članova Vlade, Slavka Linića i Radimira Čačića, u Nadzorni odbor Ine, ali u Vladi najavljuju da tu neće popustiti.
– Njih dvojica sto posto idu u Nadzorni odbor Ine jer ni mađarska strana nema problema s time, kazao nam je visoki izvor iz Vlade.  U ponedjeljak navečer znat će se jesu li hrvatski pregovarači, za razliku od Ranka Ostojića, uspjeli slomiti europske činovnike.


Uredba pogurala i Slavka Čulinu, Antona Dražinu…




Među 80-ak djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova RH koji su spornom tzv. “Karamarkovom uredbom” dobili priliku napredovati u rangu policijskih zvanja i to za nekoliko stepenica najpoznatije ime je bivši ravatelj policije Oliver Grbić.
Poznavatelji stanja u MUP-u tvrde kako je upravo on bio jedan od razloga za donošenje uredbe koja je naknadno kumovala i izradi Zakona o policiji što je trebao “ipraviti” nepravde.
– I taj prijedlog Zakona bio je sramota kojoj nije bilo cilj uvesti reda u policijska zvanja i način na koji ih se stiče, već omogućiti da u sustav, po političkom ključu, uđu ljudi iz vana. Sasvim je izvjesno da se ne bi dogodila depolitizacija policije, već nakon hdz-izacije sdp-izacija, smatra naš sugovornik iz policijskih redova.
Doznajemo da je prijedlog novog Zakona o policiji osim među ekspertima Europske komisije u Hrvatskoj naišao i na zgražanje niza šefova policija diljem Europe.
Uz Grbića, kojem je “Karamarkova uredba” omogućila da dobije zvanje “glavnog policijskog savjetnika” za nekoliko stepenica, doznajemo iz MUP-a, napredovali su i Branko Turić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma i ratnih zločina, Slavko Čulina, Dubravko Novak, Anton Dražina, načelnik specijalne policije iz Splita, Ksenija Jurišić, Gordana Bušić, i Jasna Bašić iz financijske službe, Branko Plenča, Vera Mihevc… (A. R. K.)