Legalizacija bespravne gradnje – na popustu

Za više od 200 tisuća građana koji dosad nisu pokušali ozakoniti svoje građevine legalizacija će biti jeftinija nego vlasnicima zgrada koji su već podnijeli zahtjev

U Hrvatskoj se ponovo mijenjaju pravila za legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada. Vlada predlaže novi zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iako nije prošlo ni punih deset mjeseci otkad je u primjeni zakon što ga je donijela prošla vlast. Kako kaže ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, zakon koji je prošlog kolovoza stupio na snagu trebao je povećati broj zgrada koje se mogu ozakoniti te pojednostaviti i olakšati postupak legalizacije, ali je njegova provedba bila loša. Iako se govori o više od 250 tisuća nelegalno izgrađenih objekata, do 15. svibnja, odnosno u devet mjeseci primjene zakona, tek je 9.633 vlasnika podnijelo zahtjev da se njihovi nelegalno izgrađeni objekti legaliziraju.
Više od 200 tisuća građana koji nisu pokušali legalizirati svoje građevine i koji nisu povjerovali da je to bila posljednja prilika za legalizaciju prije rušenja, opet su pogodili. Njima će legalizacija biti jeftinija nego vlasnicima koji su već podnijeli zahtjev i njihove će kuće biti legalizirane prema postojećem zakonu. Naime, u međuvremenu je vodni doprinos pojeftinio za 50 posto, a kako je i on uključen u cijenu legalizacije, novi će postupak biti jeftiniji. Uz to, nižu cijenu legalizacije najavljuje i ministar Vrdoljak. Ona će, kao i dosad, sadržavati plaćanje kaznene naknade, a nju će svojom uredbom odrediti Vlada i po svemu sudeći bit će niža od dosadašnje koja je iznosila i do 50 posto komunalne naknade.
Rušenje po ortofotu
Novost je i to da će se različita naknada plaćati za poljoprivredne objekte, stambene objekte te one koji su izgrađeni u zoni od 50 metra uz more, za koje ministar Vrdoljak najavljuje najveću naknadu. Komunalnu naknadu i vodni doprinos građani će morati platiti i po novom zakonu, ali tek kad dobiju rješenje o legalizaciiji, a ne unaprijed. Uz to, Vlada će omogućiti da se kaznena naknada, uz poček od jedne godine, može platiti u pet godišnjih rata.
Zakonom nije definirano što će se najprije rušiti, ali je ministar Vrdoljak poručio da će se rušiti one zgrade koje su izgrađene nakon 21. lipnja 2011. godine, kada je napravljena satelitska snimka stanja, odnosno ortofoto karta.
– Ne znamo koliko je točno takvih građevina, ali ih, nažalost, nije malo. Neki ljudi misle da će valjda neka druga vlast ili država jednoga dana legalizirati i te zgrade, no njih ćemo prve srušiti, odlučan je ministar Vrdoljak. No, ne bi trebao smetnuti s uma da je to svima koji ne legaliziraju svoje objekte poručivala i prošla vlast, ističući da je zakon koji donose zadnja prilika za to, ali se tom pozivu nije odazvalo ni četiri posto onih koji imaju nelegalne objekte.
Kolektivni ugovori
Vlada je u Sabor poslala i prijedlog Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje, koji uređuje kriterije kolektivnog pregovaranja, ali ukida neograničenu primjenu prava iz kolektivnih ugovora koji isteknu, a sindikati i poslodavci se nisu dogovorili oko novih ugovora. Produžena primjena trajala bi tri mjeseca u kojima sindikati i poslodavci trebaju dogovoriti nove kolektivne ugovore.
– Do sad su beskonačno trajali rad i prava iz kolektivnih ugovora. Naš stav je bio da za sada ne treba mijenjati Zakon o radu, a kako su problem kolektivni ugovori, riješili smo to ovim zakonom, pojasnio je ministar rada Mirando Mrsić. Na taj način Vlada će pokušati izmijeniti prava oko 230 tisuća zaposlenih u javnom sketoru, što je Vlada Jadranke Kosor pokušala izmjenama ZOR-a, ali ih je spriječila sindikalna peticija. Premijer je priznao da je i on potpisao tu peticiju jer je bivša Vlada išla u izmjene ZOR-a na grub i nasilan način.

Kukavičje jaje

Način na koji sadašnja Vlada ukida produženu primjenu kolektivnih ugovora sindikalni čelnici nazivaju “kukavičjim jajem Kukuriku koalicije”.
– Zakonom o reprezentativnosti želi se mijenjati Zakon o radu, a usporedo s tim Vlada se zaklinje da ona to ne radi. Ova Vlada na taj način mijenja naše najvrednije stečeno pravo, a to je produžena primjena kolektivnog ugovora, poručio je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Prednosti novih pravila

– vodni doprinos jeftiniji za 50 posto
– plaćanje komunalne naknade i vodnog doprinosa tek po rješenju o legalizaciji
– kaznena naknada niža od dosadašnje
– plaćanje kaznene naknade u pet godišnjih rata, uz poček od jedne godine
– različita naknada za poljoprivredne objekte, stambene objekte i one uz more