VELIKA POJAVNOST I SMRTNOST U Zadru godišnje oko 130 novooboljelih

Rak debelog crijeva drugi je najčešći karcinom u Hrvatskoj –  u žena po učestalosti iza raka dojke, a u muškaraca iza raka pluća, no u  ukupnome broju oboljelih od raka, ovaj zloćudni tumor izbija na prvo  mjesto. Zbog visoke stope pojavnosti i smrtnosti, rak debelog crijeva stoga je i veliki javnozdravstveni problem, a na važnost njegova ranog otkrivanja ukazano je i tijekom ovogodišnjeg Dana plavog irisa, koji se obilježava posljednje svibanjske subote s ciljem davanja podrške osobama  sa stomom, među kojima je najviše oboljelih upravo od raka debelog crijeva.
U zadarskoj bolnici godišnje se dijagnosticira oko 120 – 130 novooboljelih od raka debelog crijeva, a kod polovice bolesnika ova se bolest  nažalost otkrije u uznapredovaloj fazi, doznajemo od doc. dr. sc. Ive Klarina, spec. interne medicine i subspecijalista gastroenterologije, te voditelja Odjela za intenzivnu internističku skrb Opće bolnice Zadar.

Simptomi i važnost kolonoskopije
– Polovica bolesnika kod kojih je otkriven rak debelog crijeva dolazi  nam s već uznapredovalom bolešću, a među njima je između 15 i 20 posto metastatskih pacijenata kojima se karcinom proširio na druge organe, kaže dr. Ivo Klarin i ističe veliku važnost pravodobnog otkrivanja ove  bolesti, što se postiže pregledom – kolonoskopijom.
Ova endoskopska pretraga danas je standardna pretraga u najvećem  broju hrvatskih bolnica i preko uputnice se može obaviti bez ikakvih  medicinskih indikacija, samo u svrhu prevencije. Ipak, od ove osnovne  pretrage za rano otkrivanje raka debelog crijeva još uvijek mnogi zaziru.
– Istina je da se mnogi boje kolonoskopije i da odmah pomisle na  nešto bolno i neugodno, ali u velikom broju slučajeva pacijenti ne osjećaju bolove, dok ih neki opisuju kao uobičajene grčeve u trbuhu, kaže  dr. Klarin, te dodaje kako je ova pretraga prije nekoliko desetljeća bila  znatno neugodnija u odnosu na danas kada se obavlja s vrlo sofisticiranim uređajem. Također, kolonoskopija se uz iskusan stručni nadzor  može izvesti i u prisvjesnoj sedaciji.
Dr. Klarin nadalje ističe kako je kolonoskopija zlatni standard u dijagnostici jer omogućuje uvid u brojna patološka stanja kolona,  uključujući i polipe iz kojih nastaje većina karcinoma debelog crijeva.  Napomenimo i kako se u slučajevima urednog nalaza kolonoskopskog  pregleda, sljedeća kolonoskopija može ponoviti tek za deset godina s obzirom da proces karcinogeneze, odnosno nastanka raka u debelom crijevu prolazi tzv. adenom – karcinom fazu koja traje 10 do 15 godina.
– Kolonoskopski pregled preporuča se svima starijima od 50 godina s  obzirom da od petog desetljeća života raste rizik od razvoja raka debelog  crijeva. Nažalost, imamo i slučajeve mlađih ljudi, od 40-tak, pa i 30-tak  godina koji su oboljeli od ovog karcinoma, kaže dr. Ivo Klarin i navodi  simptome koji su znak za odlazak liječniku. Tako ukoliko osoba primijeti  krv u stolici, promjenu forme stolice, promjenu u ritmu pražnjenja crijeva, dugotrajniji zatvor ili proljev, napuhivanje trbuha i sl., trebala bi se javiti liječniku jer rak debelog crijeva počinje nespecifičnim znakovima  zbog čega se teško otkriva u ranoj fazi bolesti.

Rizični faktori
Glavni rizični faktor u obolijevanju je pozitivna obiteljska anamneza,  odnosno nasljeđe, što znači da veći rizik za nastanak ovog karcinoma  imaju osobe kojima je jedan bliski srodnik imao rak debelog crijeva, dok  više bliskih srodnika s ovom bolešću taj rizik dodatno povećava. Osim  genetskih predispozicija, u povećanom su riziku i osobe koje dulje boluju od upalih bolesti crijeva – ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti. Zdrava prehrana, posebno ona bogata vlaknima, korisna je u prevenciji raka  kolona, dok se pretjerana konzumacija mesa i zasićenih životinjskih  masti smatra štetnom.
Rak debeloga crijeva, doznajemo dalje, liječi se operativno, odstranjenjem dijela debelog crijeva zahvaćenog tumorom, te po potrebi  zračenjem i kemoterapijom. U slučaju lokalizacije tumora u donjem dijelu završnog dijela debelog crijeva, potrebno je odstraniti cijeli završni  dio debeloga crijeva, zajedno s anusom, pri čemu se tada postavlja tzv.  kolostoma koju bolesnik ima do kraja života.
S obzirom na uglavnom loše prognoze raka debelog crijeva u uznapredovaloj fazi bolesti, dr. Ivo Klarin još jednom ističe važnost pregleda kolonoskopijom, koja je jedina stopostotna metoda probira, jer je ovaj  učestali karcinom, koji podjednako pogađa oba spola, u ranoj fazi bolesti gotovo potpuno izlječiv.

Test na okultno krvarenje
Više od 90 posto karcinoma probavne cijevi nastaje iz polipa debelog crijeva. Ti  polipi mogu krvariti, no krvarenje je prostim okom nevidljivo. Stoga je u Hrvatskoj od  2008. godine uveden Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva besplatnim testiranjem na nevidljivo (okultno) krvarenje u stolici kojim se mogu otkriti  prekanceroze iz kojih se s vremenom može razviti rak debelog crijeva.