PODUZETNICI U 21 ŽUPANIJSKOM SREDIŠTU Zagrebačka »veća polovica« Hrvatske

Od ukupno 753 milijardi kuna prihoda poduzetnika u 2018. godini, 536,3 milijardi kuna prihoda ili 71,2 posto ostvarili su poduzetnici čije je sjedište u jednom od gradova – sjedišta županija. Još je veći njihov udio (73,5 posto) u ostvarenoj neto dobiti koja iznosi 20,7 milijardi kuna od ukupno 28,2 milijarde kuna, pokazuje najnovija analiza Fine za 2018. godinu.
Broj poduzetnika, broj zaposlenih, ukupan prihod te neto dobit promatrano po gradovima – sjedištima županija, očekivano je najveći u Zagrebu koji je ujedno i županija. Iza poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu na drugom su mjestu poduzetnici sa sjedištem u Splitu, a na trećem oni sa sjedištem u Rijeci.

Najviše zaposlenih po poduzetniku
Prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poduzetniku, na prvom je mjestu Koprivnica s 12,1 zaposlenih, čemu su doprinijela dva društva, Podravka d.d. i Belupo d.d. Iza Koprivnice su sljedeća tri županijska središta Požega (11,4), Krapina (11,2) i Slavonski Brod (10,4). Sva ostala županijska središta u prosjeku imaju manje od 10 zaposlenih po jednom poduzetniku s time da Zagreb ima prosjek od 8,3 zaposlenih po poduzetniku. Najmanji prosječni broji zaposlenih po jednom poduzetniku imaju županijska središta Zadar (5,6), Gospić (5,5), Dubrovnik (5,4) i Split (5,2).
Među prvih deset gradova po ukupnom prihodu poduzetnika u 2018. godini su i poduzetnici u gradovima koji nisu sjedišta županija, a to su Velika Gorica s 12,4 milijardi kuna (rang 6) i Sveta Nedjelja s 10,7 milijardi kuna (rang 8). Po visini ukupnoga prihoda još se izdvajaju poduzetnici Pule1 sa 7,5 milijardi kuna (rang 12) te Stupnika s 5,7 milijardi kuna (rang 16) i Samobora s 5,5 milijardi kuna (rang 18).
Od 21 grada – sjedišta županija, poduzetnici u njih 20 ostvarili su neto dobit, a jedino su poduzetnici sa sjedištem u Šibeniku ostvarili negativan rezultat – gubitak u iznosu od 381,5 milijun kuna. Na negativan rezultat poduzetnika na razini Šibenika najveći utjecaj imala su društva: TLM Aluminium d.d. u stečaju, s 404,8 milijuna kuna gubitka (u 2017. godini gubitak je iznosio 22,6 milijuna kuna), NCP-grupa d.o.o., sa 71,0 milijun kuna (u 2017. godini gubitak je iznosio 27,4 milijuna kuna) i Solaris d.d. s 40,0 milijuna kuna (u 2017. godini gubitak je iznosio 40,0 milijuna kuna).

INA s najvećom dobiti
Prema kriteriju neto dobiti u 2018. godini, najuspješniji su poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu (15,9 milijardi kuna) u odnosu na poduzetnike drugih gradova – sjedišta županija, a također su prvorangirani i na razini RH. Iza njih slijede poduzetnici Splita (910,6 milijuna kuna) i Rijeke (731,5 milijuna kuna). Najveći dobitaši sa sjedištem u Zagrebu su veliki poduzetnici u mješovitom vlasništvu, s preko 50 posto privatnog kapitala INA d.d s 1,3 milijarde kuna dobiti razdoblja (u 2017. godini je iznosila 1,4 milijarde kuna) i Hrvatski telekom d.d., s 990,7 milijuna kuna dobiti razdoblja (u 2017. godini je iznosila 841,3 milijuna kuna), te veliki poduzetnik u državnom vlasništvu Autocesta Rijeka Zagreb d.d., sa 640,2 milijuna kuna dobiti (u 2017. godini je dobit iznosila 174,0 milijuna kuna). Po ostvarenoj dobiti razdoblja u 2018. godini u Splitu se izdvajaju veliki poduzetnici u privatnom vlasništvu Tommy d.o.o. sa 152,7 milijuna kuna dobiti i International Evona d.o.o. sa 41,5 milijuna kuna neto dobiti. Od poduzetnika sa sjedištem u Rijeci po ostvarenoj dobiti razdoblja izdvajaju se veliki poduzetnik u privatnom vlasništvu Plodine d.d. sa 146,6 milijuna kuna dobiti te veliki poduzetnik u državnom vlasništvu Jadrolinija, s 81,1 milijun kuna ostvarene dobiti u 2018. godini.
Izneseni prikaz polarizacije hrvatskih poduzetnika i broja zaposlenih ublažava činjenica da se stvarna aktivnost poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta. Poznato je da su sjedišta velikih, a osobito velikih tvrtki u državnom ili mješovitom vlasništvu kao i velikih trgovačkih lanaca i drugih velikih i srednjih poduzetnika, redom u gradu Zagrebu te se njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih evidentiraju upravo u toj županiji, a ne i u drugim županijama, gradovima ili općinama, u kojima se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti. (Fina/ D.M.)
 

Položaj Zadra
Zadar je s ovdje navedenih 2.755 poduzetnika (trgovačka društva), kako je prethodno navedeno, imao jedan od najmanjih brojeva zaposlenih po poduzeću u zemlji (5,6, što znači zona male privrede).
Prema broju poduzetnika Zadar je na 6. mjestu u državi odnosno na petom kada se gleda samo gradove sjedišta županija. U tim je društvima u Zadru bilo 15.498 zaposlenih, što je također 6. mjesto u državi. No kod ukupnog prihoda od 8,4 milijarde to je bilo 9. mjesti u zemlji. Kada je u pitanju bilanca neto dobiti odnosno gubitka, onda je Zadar prilično potonuo te je sa 112 milijuna kuna na 28. mjestu u državi!? Temeljni je razlog usklađivanje i preslagivanje kod dijela firmi predvođenih Tankerkomercom, pa su iskazani gubici poništili uspjehe drugih. Generalno najlošije kretanje u prethodnoj godini u ovim statističkim iskazima i za Zadar i za Zadarsku županiju je pad bilance dobiti i gubitaka. Najbolji pokazatelj, uz dobar rast prihoda je pak – rast zaposlenosti.