Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

‘Morao bi naći snage i priznati zašto je počeo rat u Hrvatskoj’: Načelnik Škabrnje kaže da “načelno nije protiv” Pupovčevog dolaska, ali…

11.08.2020. 08:37


Načelnik Općine Škabrnja Nediljko Bubnjar kaže da načelno nema ništa protiv toga da predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac prisustvuje 18. studenoga ove godine komemoraciji za stanovnike tog mjesta koje su na taj dan 1991. ubili pripadnici pubunjenih Srba koje je aktivno pomagala JNA.
– Drago mi je da je gospodin Pupovac izrazio želju da dođe i oda počast našim ubijenim sumještanima. Uvijek mi je drago da netko dođe na našu komemoraciju kada se prisjećamo žrtava ubijenih u studenom 1991. godine. Naravno, ne želim postavljati nikakve ultimatume i preduvjete, ali taj njegov dolazak trebao bi biti dobro pripremljen i trebale bi biti ispunjene neke pretpostavke kako bi se postigao puni željeni efekt, a to je da se konačno ublaže frustracije i traume s kojima živimo već skoro 29 godina. Gospodin Pupovac bi trebao doći ne kao privatna osoba, već kao predstavnik Srba u Hrvatskoj i jasno se odrediti oko nekih stvari. Morao bi naći snage da konačno kaže neke stvari. On je već nešto i govorio u tom smislu, ali nedovoljno jasno i artikulirano. A to je kako je i zašto počeo rat u Hrvatskoj. Mora se znati tko je prvi udario i kako se i zašto sve to dogodilo, rekao je Bubnjar u izjavi za naš list.


Snažne emocije
Dodao je da su u pitanju snažne emocije, budući da je ubijeno 86 ljudi u mjestu koje je tada imalo tek nešto više od tisuću stanovnika.
– Problem je tim veći jer su među počiniteljima bili i naši susjedi Srbi s kojima smo godinama živjeli. Znalo se i tada tko je tko, ali to nije priječilo da se živi zajedno, surađuje, trguje, a bilo je i međusobnih ženidba i udaja. Nitko od nas nije imao ništa protiv Srba. Ali problem je došao s prodorom velikosrpske ideologije čiji je cilj bio da Srbi postanu gospodari, a Hrvati sluge. I to je glavni razlog zbog čega je došlo do rata 1991. godine. Gospodin Pupovac i svi drugi predstavnici Srba trebali bi jasno osuditi tu ideologiju. Kada bi se to dogodilo, svi bismo mi bili spremni dati svoj doprinos da proces pomirbe bude još jači i brži. Ne želim postavljati nikakve ultimatume, ali imam i odgovornost prema svojim sumještanima, rekao je Bubnjar.
Zločin u Škabrnji dogodio se istog dana kada i pad Vukovara, 18. studenog 1991. godine. Izveli su ga domaći pobunjeni Srbi iz okolnih mjesta uz pomoć snaga JNA koja je već nekoliko mjeseci prije toga napustila bilo kakav privid neutralnosti i stavila se potpuno u službu plana stvaranja Velike Srbije. U tom su zločinu ubijena 84 Hrvata – 26 branitelja i 58 civila.
Sam Pupovac svoj je mogući posjet Škabrnji počeo spominjati u zadnje vrijeme kao sljedeći korak u pokušaju pomirbe Hrvata I Srba koji je pokrenuo zajedno s premijerom Andrejom Plenkovićem.
– Što se Škabrnje tiče, to je moj zavičaj. Već osjećam potrebu da sa svojim rođacima i drugim ljudima podijelim bol zbog stradanja u Škabrnji, rekao je u razgovoru za Večernji list. Gostujući pak na RTL televiziji, Pupovac je rekao da je spreman otići na komemoraciju u Škabrnju, ali i naglasio da ne bi volio »imati bilo kakva iskustva koja bi kompromitirala ono što ja želim donijeti svojim posjetom Škabrnji«.
– Takvih iskustava sam imao u nekim posjetima Vukovaru. I ona nisu dobra ne samo za mene, lako za mene, ona bacaju sjenu na cijeli komemorativni postupak. Bilo da je riječ o Vukovaru, bilo da, ako bi se dogodilo, da je riječ o Škabrnji. Ali vjerujem da toga neće biti, rekao je Pupovac.


Okrenuli mu leđa
U studenom 2018. Pupovac je u Vukovaru, dan prije obljetnice pada grada, odao počast vukovarskim žrtvama, pustivši zajedno s predsjednicom udruge »Protiv zaborava« Maricom Šeatović vijenac u Dunav. Tom je prilikom posjetio Memorijalno groblje gdje je položio vijenac. Dok je to radio, neki od okupljenih branitelja i građana okrenuli su mu leđa. U proljeće ove godine rekao je da je spreman sudjelovati u koloni sjećanja.
– Bio sam u Vukovaru u koloni više puta, i u onoj tužnoj i sramotnoj koloni, u proteklom mandatu nisam. Kao što se nije smjelo dogoditi da je cijeli državni vrh bio blokiran zbog nečijih političkih ambicija, tako se ni ovo što događalo protekle četiri godine nije smjelo i ne smije se dogoditi. Ne smije za Hrvatsku pitanje pozdrava ‘Za dom spremni’ biti važnije od njezine budućnosti. Ne smije hir nekih ljudi, bez obzira na to gdje bili i kakve uniforme nosili, biti važniji, ne smije ova zemlja biti talac toga. Kao što sam bio ranije, spreman sam i ubuduće, s tim da želimo da ta kolona bude integrativna, da ne bude povoda za strahove među ljudima koji žive u Vukovaru, nego da ti ljudi mogu izaći zajedno i položiti cvijeće, pokloniti se žrtvama, rekao je Pupovac u poljeće ove godine.
Prije nekoliko dana naglasio je da »kada govorimo o Vukovaru, nadam se da ćemo naći način da se poklonimo žrtvama, kako hrvatskima tako i srpskima«.
– Iskustvo Srba nakon ratova devedesetih traumatično je i zato treba imati strpljenja. Moje zadaća nije da produbljujem traume i sukobe, moja je zadaća da stvaram pretpostavke za ovaj proces u koji će, uvjeren sam, trebati biti uključeni i predstavnici Srbije. Ne želim da se u Vukovaru građani dijele na one hrvatske i srpske nacionalnosti. Želio bih da bude prostora i za stradanja Hrvata i za stradanja građana srpske nacionalnosti. O tome ćemo sigurno razgovarati, rekao je Pupovac.




Penava potaknuo dodatne napetosti
Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava bio je jučer nedostupan za komentar. On je ove godine napustio HDZ i priključio se Domovinskom pokretu Miroslava Škore. Penava je krajem 2018. godine u Vukovaru, protiv volje vodstva HDZ-a, organizirao veliki prosvjedni skup zbog spornog i neučinkovitog procesuiranje ratnih zločina počinjenih ujesen 1991. tijekom opsade i okupacije Vukovara. Sve je to dovelo do dodatnih napetosti između njega i zastupnika Srba u vukovarskom Gradskom vijeću. Problem Vukovara je i nedovršeni proces uvođenja dvojezičnosti u taj grad u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.