Zadrani se svetim misama pripremaju za blagdan svoje zaštitnice

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Sebastian GOVORČIN
U katedrali svete Stošije u tijeku je devetnica ususret njezinoj svetkovini

Zadarska nadbiskupija u nedjelju 15. siječnja slavi svetkovinu svoje nebeske zaštitnice i naslovnice katedrale sv. Stošije.    

Ovih dana u katedrali svete Stošije je u tijeku devetnica ususret njezinoj svetkovini. Na misnim slavljima se svaki dan okupljaju vjernici gradskih župa koje po rasporedu pohode zadarsku prvostolnicu. U utorak su svetoj Stošiji hodočastili vjernici župa: Smiljevac, Ploča i Dračevac Zadarski uz mještane Babinduba. Misno slavlje u zajedništvu s još šestoricom svećenika predvodio je mr. don Gašpar Dodić, župnik Ploče i Dračevca Zadarskog te u propovijedi istaknuo da se moramo suobličiti Kristu, živjeti i rasti u njemu.

- Sveta Stošija je sebe gledala u svjetlu objave i kao ograničena ljudska osoba napredovala je u nasljedovanju Krista i vjernički se posvema njemu predala; i mi moleći snagu iz ove euharistije možemo slijediti njezin primjer te u svojoj životnoj situaciji uvijek iznova tražiti i prihvaćati da Krist u nama živi", izdvaja se u porukama euharistijskog slavlja. "Popjevkom veselom blagdan objavite, Stošiju blaženu, Zadrani, častite. Ona je obrana Zadra nam rodnoga, Dalmacije ures uzvišen", riječi su himna u čast sv. Stošije kojima su na kraju svete mise okupljeni vjernici pozdravljali svoju zaštitnicu.

- Otac nadbiskup, pozvavši vjernike iz gradskih župa da sudjeluju u devetnici sv. Stošije u katedrali, predložio je nama župnicima teme propovijedi u znaku papina proglasa Godine vjere. Naime, papa Benedikt XVI. je 17. listopada 2011. godine objavio pismo "Vrata vjere" kojim je najavio Godinu vjere, koja će trajati od 11. listopada 2012. do 24. studenog 2013. godine. Otvaranje Godine vjere podudara se s otvaranjem Biskupske sinode o evangelizaciji i prenošenju kršćanske vjere te s obilježavanjem 50. obljetnice početka Drugoga vatikanskog sabora, kao i 20. obljetnice Katekizma KC, koji je objavljen 11. listopada 1992. godine.

- Sva je Biblija i liturgija glasan poziv čovjeku da ne traži svoje središte u stvorenim stvarima ili društvenim strukturama, nego u priznavanju živoga Boga i spasenja što ga je on namijenio čovjeku. Biblija shvaća čovjeka u njegovu odnosu s Bogom, s drugim čovjekom i sa svijetom u kojem živi. Postojanje Boga i ovisnost čovjeka kao stvorenog bića o njemu, središnji je dio biblijske poruke. Kao stvoreno razumno biće čovjek uživa autonomiju i stvarnu slobodu da organizira i oblikuje svijet. Može nešto sam učiniti u pravcu svoje sreće, humanosti i spasenja, ali se neće nikada potpuno spasiti ako središte nalazi u samom sebi. Problematika koja logično slijedi iz tih tvrdnji mogla bi dovoljno jasno biti osvijetljena u temi o čovjeku kao Božjoj slici, naveo je propovjednik, naglasivši uzvišenost čovjeka, među svim stvorenim bićima. Ona se očituje u njegovoj egzistenciji koja je bitno transcedentna te nadilazi sve postojeće stvari svijeta u kome živi, istaknuo je don Gašpar Dodić.

Hrvatski biskupi u Zadru na proslavi Sv. Stošije

Na blagdan svete Stošije svete mise u zadarskoj prvostolnici su u 7, 8 i u 9 sati. Svečano misno slavlje u 11 sati predvodi zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. Koncelebrirano misno slavlje s početkom u 18 sati, u kojem sudjeluju i hrvatski biskupi, predvodi požeški biskup Antun Škvorčević.

Svečanu Večernju u subotu 14. siječnja u katedrali sv. Stošije u 18 sati predvodi mons. Želimir Puljić.

Moći sv. Stošije u zadarskoj katedrali od 810. godine

Sv. Stošija (Anastazija) živjela je u drugoj polovini 3. stoljeća, a porijeklom je iz rimske patricijske obitelji. Otac joj se zvao Prestancije, a bila je udana za Rimljanina Publija.

Poznata je po vjernom življenju kršćanskog poziva u teškom vremenu Dioklecijanova progona kršćana, također je pomagala siromahe novcem i materijalnim dobrima hrabro svjedočeći Krista. Tako je sva svoja dobra stavila u službu Evanđelja i navještaja Božje Riječi. Kršćanima je tada carskim naredbama bila zabranjena javna služba, no snagom Evanđelja i ljubavlju prema Bogu zajedno sa Stošijom nasljedovali su Kristov poziv. Stošija je bila spremna sve žrtvovati radi ljubavi Božje kako bi se u svemu proslavio Bog. Njezina ljubav prema Kristu išla je do kraja, što se očitovalo u mučeničkoj smrti ove velike svetice. Naime, osuđena je na smrt spaljivanjem na lomači na Božić 25. prosinca 304. godine u Sirmijumu, današnjoj Srijemskoj Mitrovici.

Ususret proslavi svete Stošije, čije ime znači Uskrsnuće, prema Anastasis, podsjetit ćemo na povijest Stošijinih relikvija koje su se štovale u Sirmijumu do 460. godine. Odatle su prenesene u Carigrad u crkvu "Anastasis". Započelo je njezino štovanje i u Rimu. Zadarski biskup Donat donio je moći sv. Stošije iz Carigrada u Zadar, početkom 9. stoljeća, oko 810. godine.

 Moći je zadarskom biskupu darovao bizantski car Nicefor I. kao znak zahvalnosti za posredovanje mira Bizanta sa Zadrom, odnosno mira između Bizanta i Franaka kojima je tada vladao car Karlo Veliki. Zagovorom svetičinih moći, kud god je biskup Donat prolazio, događala su se brojna čudesa i ozdravljenja. Papa Aleksandar III. za svoga pohoda Zadru, 1177. godine, pohodio je grob sv. Stošije, a papa Ivan Pavao II. poklonio se pred zadarskom prvostolnicom za svoga posjeta Zadru u lipnju 2003. godine. Tako je Zadar početkom 9. stoljeća obdaren moćima sv. Stošije, moćne zaštitnice i posrednice brojnih milosti i uslišanih molitava za mnoge koji se njoj utječu, kao i za povijest Zadarske nadbiskupije. Zadarski biskup Donat stavio je moći (pepeo) sv. Stošije u mramorni sarkofag u kojem se nalazi olovna kutija s moćima sv. Stošije, a u čast zadarske zaštitnice sagrađen je i mramorni reljef svetice na odru.

Mramorni sarkofag iz 810. godine, koji se nalazi u lijevoj lađi katedrale, ovih dana redovito posjećuju brojni Zadrani u molitvi. Ova je lađa prije nekoliko godina uređena i prezentirana kao kapela.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno