Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Moraju plaćati i bolovanje, ali i zamjenskog radnika

Autor: Gabrijela Galić

11.02.2013. 23:00
Moraju plaćati i bolovanje, ali i zamjenskog radnika

Foto: Daniel KASAP



Za sada rješenja za osiguranike na dugotrajnim bolovanjima nema, a sigurno je da ministarstvo neće dopustiti da oni padnu na teret mirovinskog sustava i da se problem riješi invalidskim umirovljenjima


Kako riješiti problem dugotrajnih bolovanja, pitanje je koje četvrtu godinu nakon izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju nema odgovora. Naime, zakonskim izmjenama koje su 2009. godine stupile na snagu bivša zdravstvena administracija pokušala je smanjiti broj bolovanja koja traju tri ili više godina pretpostavljajući kako u trogodišnjem razdoblju liječenje treba završiti te da radnik ponovo treba početiti raditi ili mu treba utvrditi opću ili djelomičnu nesposobnost za rad. Međutim, sustav nije sređen pa se radnike nakon isteka trogodišnjeg bolovanja, od početka prošle godine, najčešće vraća poslodavcima na skrb, odnosno oni mu isplaćuju naknadu plaće za vrijeme bolovanja dužeg od tri godine. Zakonski, teret naknade plaće za vrijeme bolovanja prva 42 dana pada na poslodavca, a nakon toga na HZZO i to najduže tri godine. No, kako su izmjene zakona nedorečene, teret naknade nakon tri godine opet pada na poslodavca pa on isplaćuje naknadu za bolovanje radniku i plaću zamjenskom radniku.
Upozoravalo se
Da će u provedbi zakonskih izmjena biti velikih problema, upozoravalo se još kod njegova donošenja. I sindikati i poslodavci tada su ukazivali kako bi administrativno rezanje bolovanja i smanjenje troškova HZZO-a moglo dovesti do opterećenja mirovinskog sustava. No, pokušaj uvođenja reda nekadašnjeg ministra zdravstva Darka Milinovića za sada je izazvao glavobolje poslodavcima. Stoga ne čudi da su Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i četiri sindikalne centrale – NHS, SSSH, Matica i URSH – zajednički nastupili prema sadašnjoj administraciji tražeći da se problem nedorečenosti Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju rjieši. U resornom ministarstvu svjesni su problema pa je formirana radna skupina za izmjenu zakona, a poslodavci i sindikati traže da budu dio te radne skupine. Za sada rješenja za osiguranike na dugotrajnim bolovanjima nema, a ono što je sigurno jest da ministarstvo rada i socijalne skrbi neće dopustiti da oni padnu na teret mirovinskog sustava, odnosno da se problem riješi invalidskim umirovljenjima.
Procjena sposobnosti
Takve radnike trebalo bi profesionalno rehabilitirati, obaviti procjenu radne sposobnosti i pronaći im novo radno mjesto, ukoliko na starom zbog zdravstvenog stanja ne mogu raditi. “Nema nikakve logike da ti ljudi automatski idu u invalidsku mirovinu”, kazao nam je jedan od sugovornika. No, sustav profesionalne rehabilitacije još nije uspostavljen, pa je i teško vjerovati da će se neko rješenje, koje bi zadovoljilo i poslodavce i sindikate, lako naći.
Prema podacima HZZO-a u prošloj godini bilo je 898 osiguranika koji su na bolovanju duže od tri godine, a od tog broja 530 ih je bolovanje otvorilo nakon početka primjene zakonskih izmjena 1. siječnja 2009. godine. Istovremeno, 1.598 osiguranika na bolovanju je duže od dvije, a kraće od tri godine. Međutim, u HZZO-u objašnjavaju kako u njihovoj bazi nije upisan datum završetka bolovanja, niti datum završetka bolovanja od strane trajnog nadzora pa je moguće i da je stvarni broj osiguranika na dugotrajnim bolovanjima manji.