Nagrada ‘Federik Grisogono’ najzaslužnijim geografima

U Multimedijskoj dovrani Sveučilišta u Zadru ove je srijede održana redovita godišnja sjednica skupštine Hrvatskoga geografskog društva – Zadar, udruge koja već 20 godina okuplja zadarske znanstvenike, nastavnike, studente, kao i sve druge koji su na neki način povezani s geografijom i njoj srodnim znanostima. Kao i svake godine, sjednica HGD-Zadar i ovoga je puta okupila brojne članove koji su, nakon izbora radnog predsjedništva, saslušali izvješća o prošlogodišnjem djelovanju i financijama, te raspravljali o prijedlogu aktivnosti za tekuću 2010. godinu. Sjednicu je vodio aktualni predsjednik društva prof. dr. sc. Damir Magaš, koji je članovima iznio sva izvješća o radu Društva.
– Hrvatsko geografsko društvo Zadar aktivno je nastavilo djelatnost u 2009. godini kroz različite vidove djelovanja. Prije svega se to odnosi na izdavaštvo, promicanje geografije u znanosti, struci i široj javnosti putem priređivanja javnih predavanja, nagrađivanje istaknutih pojedinaca i slično. Nastavljena je i suradnja s Aktivom nastavnika geografije Zadarske županije, pojedinim osnovnim i srednjim školama, drugim geografskim društvima u Hrvatskoj, te raznim drugim udrugama, istaknuo je prof. Magaš tijekom čitanja izvješća o prošlogodišnjem djelovanju Društva, posebno istaknuvši vrlo intenzivnu izdavačku djelatnost u protekloj godini.
Tijekom 2009. godine HGD Zadar tako je izdalo ukupno tri broja časopisa Geoadria (dva broja za 2009. i jedan zakašnjeli za 2008.). U drugom broju iz 2008. i prvom iz 2009. ukupno je objavljeno osam znanstvenih i stručnih članaka, pet izvješća sa znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te pet prikaza knjiga. Do kraja godine iz tiska je izašao i drugi broj za 2009. godinu, u kojemu su objavljeni znanstveni članci sa Međunarodnoga znanstvenog savjetovanja ‘Jadran – suvremena geografska problematika’ održanog u Zadru u rujnu protekle godine. Riječ je o prvom od dvaju tematskih brojeva sa člancima vezanim uz spomenuto znanstveno savjetovanje. Protekle je godine tiskana i prigodna publikacija autora Damira Magaša pod nazivom ‘Petnaest godina Odjela za geografiju i dvadeset godina Hrvatskoga geografskog društva – Zadar’ kojom je detaljno opisan pregled razvoja tih znanstvenih i strukovnih jezgri značajnih za suvremeni razvoj geografije u Hrvatskoj.
– Među brojnim drugim aktivnostima, Društvo je u protekloj godini upriličilo i niz znanstvenih, stručnih i popularnih predavanja (ukupno osam) domaćih i inozemnih znanstvenika, stručnjaka i predavača. Također, treba posebno istaknuti i sudjelovanje našeg društva u organizaciji međunarodnoga znanstvenog savjetovanja ‘Jadran – suvremena geografska problematika’ koje je održano proteklog rujna u Zadru, u povodu 15. obljetnice Odjela za geografiju i 20. obljetnice osnutka HGD – Zadar, istaknuo je prof. Magaš.
Nakon usvajanja izvješća o djelovanju, te financijskog izvješća, jednoglasno je prihvaćen i prijedlog aktivnosti za tekuću godinu kojim je predviđena daljnja izdavačka djelatnost, organizacija predavanja te terenskih obilazaka za sve članove, učenika i studenata, kao i mnoge druge aktivnosti.
Nastavak sjednice obilježila je dodjela godišnjih nagrada ‘Federik Grisogono’, koje HGD – Zadar dodjeljuje najistaknutijim pojedincima u trima kategorijama. Za promociju geografije u znanosti, nagradu je ove godine dobio prof. dr. sc. Tomislav Šegota, redoviti profesor na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu, za njegov dugogodišnji znanstveno-istraživački doprinos razvoju geografije u Hrvatskoj. Za promicanje geografije u osnovnim i srednjim školama nagrađena je Ljiljana Prpić, prof., djelatnica gimnazije Jurja Barakovića u Zadru, koja se istaknula svojim dugogodišnjim pedagoškim radom i djelovanjem u HGD – Zadar. U kategoriji najuspješnijih studenata Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru nagrađeni su studenti Julijan Sutlović, Ivan Tekić, Josipa Kovačević i Marko Blaslov koji su u protekloj godini ostvarili najbolji prosjek ocjena u pojedinoj godini studija.

 GDJE JE SREDIŠTE SVIJETA?

U sklopu sjednice i ove je godine održano popularno-znanstveno predavanje kojim je prigodno nadopunjen program. S obzirom da zbog nepovoljnih vremenskih prilika najavljeni predavači prof. dr. sc. Tomislav Šegota i prof. dr. sc. Anita Filipčić nisu bili u mogućnosti održati najavljeno predavanje o opravdanosti termina ‘arhipelag’ i ‘otočje’, ovogodišnje prigodno izlaganje upriličio je doc. dr. sc. Josip Faričić, pročelnik Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, s temom ‘Gdje je središte svijeta?’.
– Percepcija središta svijeta jedno je od pitanja s kojima se ljudska vrsta susreće od svojih početaka. Sam pojam ‘središta’ jedan je od temeljnih, najvažnijih simbola sa geografskog prostornog aspekta. U semiotici, središte je ishodište svega. Svaki pojedinac ima vlastito središte i njegova percepcija svijeta je njegovo središte. S druge strane, pod pojmom ‘svijet’ mogu se podrazumijevati dvije stvari – cijeli Svemir ili plant Zemlja na kojemu živimo i ostvarujemo se, istaknuo je u uvodnom dijelu doc. Faričić.
Odabir položaja središta svijeta može biti pitanje geografske percepcije prostora, religijskog poimanja svijeta, namjere upravljačkih elita ili pak osobnoga gledišta svakog pojedinca. Središte se najčešće shvaća i prikazuje kao središte kruga ili kugle, središte križa ili sjecišta, kao stablo, pol, pupak, te kao planina (zbog toga što je planina jedan simboličan spoj između neba i zemlje, odnosno mjesto gdje se susreću suprotnosti).
– U starim civilizacijama središtem su smatrana vodeća političko-vjerska mjesta. Na zemlji zamišljenoj kao okrugloj ravnoj ploči središte se podudara sa središtem kruga. Najstarija sačuvana karta svijeta koja potječe iz Babilona oko 500 godine pr. Kr. prikazuje svijet kao krug u čijem je središtu upravo Babilon. U kasnijim se razdobjlima kao središte svijeta nameće Europa, a takva “europocentričnost” prisutna je u kartografiji i danas, naveo je Faričić koji je tijekom izlaganja istaknuo različite pristupe poimanja središta svijeta u starih civilizacija, od Grka, preko Rimljana, srednjovjekovnih promišljanja, pa sve do danas.
– Različita kulturološka uvjetovanost uzrokuje različitu percepciju svijeta. No, zaključak je da je pojam središta svijeta subjektivan, odnosno dinamičan, te ovisi o nizu kriterija. Drugim riječima, središte svijeta može biti bilo koja točka na površini Zemlje, zaključio je Faričić.