Rad u kulturnom sektoru karakterizira samozaposlenost

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
»Od projekta do projekta: rad i zaposlenost u kulturnom sektoru«
Rad u kulturi uvijek je bio marginaliziran i podfinanciran, te karakteriziran nedostatkom javnih politika za poboljšanjem uvjeta rada u toj industriji. Tržišni pristupi radu jačaju, te rad u kulturi često karakterizira mali broj zaposlenih i veća stopa samozapošljavanja i fleksibilnog radnog vremena, nego u drugim sektorima rada, zaključila je Primorac
Vedran SITNICA
Valerija Barada, Jaka Primorac i Vesna Vuković

Drugo predavanje iz ciklusa Javne sociologije održano je u četvrtak navečer u Gradskoj knjižnici Zadar. Tema drugog druženja bila je javna tribina i zajednička diskusija o nalazima i glavnim teorijskim te javno - političkim argumentima studije »Od projekta do projekta: rad i zaposlenost u kulturnom sektoru« autorice dr. sc. Jake Primorac s Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba, koja analizira polje kulture iz perspektive rada i radnih uvjeta kulturnih proizvođača. Osim same autorice, o stanju rada u kulturi govorila je i urednica ovog izdanja, Vesna Vuković iz BLOK-a, lokalne baze za osvježavanje kulture iz Zagreba, koji je i naručitelji studije, a tribinu je moderirala izv. prof. dr. sc. Valerija Barada s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Knjiga »Od projekta do projekta: rad i zaposlenost u kulturnom sektoru« prvi put obrađuje problematiku projektnog rada u kulturnom sektoru u Hrvatskoj.

- Knjiga je istovremeno briljantna u svojoj dijagnozi i analizi, ne samo rada u kulturi, već tržišta rada općenito, jer se obilježja modernog tržišta rada neminovno prelijevaju i u sektor kulture. Ova studija tako može biti pokazatelj uvjeta rada ne samo u kulturi, već i u ostalim kreativnim djelatnostima, kao i rada u civilnom sektoru. Studija opisuje različite radne prakse i dobro secira rad u kulturi. Proročki secira i uvjete sve raširenijeg rada na određeno, kao i karakteristike globalnog suvremenog tržišta rada, kazala je na početku Barada.

Realno stanje tržišta rada u kulturi

Fokusirajući se na kulturno-politički okvir te strukturu zaposlenja i karakteristike rada u sektoru, studija ukazuje na posljedice sve snažnije projektizacije kulturne proizvodnje: rast nesigurnosti i potplaćenost velikog broja kulturnih radnica i umjetnika.
- Kustovski kolektiv BLOK djeluje u području suvremene kulture te skoro od samog osnutka djelujemo unutar javnog prostora, čiju praksu i rad obilježava usmjerenost na kontekst. Društveno angažirana umjetnost danas je tako neodvojiva od društva i historijskog konteksta u kojem nastaje, istaknula je Vesna Vuković iz BLOK-a te kazala kako suvremeni rad u kulturnom sektoru karakteriziraju loši radni uvjeti, o kojima se paradoksalno, dugo vremena nije govorilo.
- Kultura djeluje u polju percepcije i samopercepcije te se često svodi na najuspješnije proizvode toga rada, dok se vrlo malo zna i raspravlja o koracima koji prethode javnom predstavljanju kulture. U tom je slučaju, narudžba ove studije logička posljedica i nasušna potreba. Valja pohvaliti autoricu studije, koja je, osim znanstvene motivacije, pokazala jasnu želju da ukaže na realno stanje tržišta rada u kulturnom sektoru. U svojoj je studiji jasno istaknula putokaze i ideje koje ima za poboljšanje uvjeta rada u kulturi, kao što je javno financiranje kulture, koje je, iako se čini zdravorazumskim, danas ugroženo i poprilično izmijenjeno, istaknula je Vuković.
- Javno financiranje kulture na temelju projekata jedan je od mehanizama ubijanja javne kulture koju kao takvu poznajemo, ali, kao što i autorica jasno označava u studiji, projektnost prožima sve, pa i institucionalnu kulturu. Tim se potezom garantira kakva takva stabilnost rada, ali i osigurava siguran priljev financijskih sredstava, kako kulturne institucije, a posebno one nezavisne, ne bi djelovale sa što manjim brojem zaposlenih i u tzv. »hladnom pogonu«, zaključila je Vuković.

Kultura je marginalizirana i podfinancirana

U Hrvatskoj su rasprave o radu i zaposlenosti u kulturnom sektoru zanemarivane dugi niz godina. Ovom studijom željelo se ukazati na širu društvenu ukotvljenost kulturnog i umjetničkog rada kao rada koji je smješten u zajednici iz koje proizlazi i kojoj daje, rada koji bi trebao biti pravedno plaćen unutar sustava u kojem se kultura i umjetnost shvaćaju kao javno dobro. I prijašnja istraživanja rada u sektoru ukazala su na ključnu ulogu projektnog tipa rada u kulturi, karakteriziranog atipičnom fleksibilnom zaposlenošću, kao i na to da je samozaposlenost učestalija u kulturnom sektoru nego u ukupnoj zaposlenosti. Tijekom pandemije se iskristalizirala sva ranjivost koja proizlazi iz projektnog tipa rada i atipičnih vrsta zaposlenosti, tj., pokazalo se da je ranjivost sektora visoka, što je bilo lako vidljivo u činjenici da je kulturni sektor jedan od prvih koji su nastradali u krizi.
- Fokus studije je na projektnom radu, koji je kroz povijest bio dominantan oblik umjetničkog i kulturnog rada. Sistem je to i primjer društvene proizvodnje umjetnosti ukomponirane u suvremeno tržište rada, koje i danas karakterizira fleksibilan rad i rad u vremenu dokolice, kazala je Primorac, autorica studije i naglasila kako navedene karakteristike ocrtavaju i stanje na modernom globalnom tržištu rada.
- Kulturno-umjetnički rad uvijek se odvija u određenom društveno-političkom i ekonomskom kontekstu, te u RH često ovisi o političkim uvjetima. Rad u kulturi uvijek je bio marginaliziran i podfinanciran te karakteriziran nedostatkom javnih politika za poboljšanjem uvjeta rada u toj industriji. Tržišni pristupi radu jačaju te rad u kulturi često karakterizira mali broj zaposlenih i veća stopa samozapošljavanja i fleksibilnog radnog vremena, nego u drugim sektorima rada, zaključila je Primorac.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)