Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

ZADARSKI OTOCI Zahvaljući kiši i »Zrmanji« otočani nisu žedni

12.08.2019. 09:47
ZADARSKI OTOCI Zahvaljući kiši i »Zrmanji« otočani nisu žedni


Zahvaljujući kiši koja je nekoliko puta počastila zadarski akvatorij stanje s vodoopskrbom zadarskih otoka je zadovoljavajuće. Kako smo obaviješteni u Gradu Zadru, vodonosac Zrmanja redovito opskrbljuje otoke koji nemaju vodu s kopna.
– Otočki mjesni odbori redovito nas izvještavaju o potrebama otočana i prema njima mi planiramo opskrbu vodonoscem. Na području Grada Zadra, najviše vode potroše Silba i Veli Iž, a zanimljivo je da npr. na otoku Olibu vodonosac rijetko pristaje, kazao nam je resorni gradski pročelnik Ivica Katić.
​Otočani zadovoljni
Da je situacija s vodoopskrbom otoka ove godine zadovoljavajuća, slaže se i prvi čovjek Otočkog sabora Denis Barić. Barić ukazuje na problem subvencije cijene vode, napose za gospodarstvo. Svako domaćinstvo na otocima, koje nije povezano na vodoopskrbni sustav, a čiji članovi odnosno nositelj ima prebivalište na otoku, ima pravo na subvencioniranu cijenu vode, do 20 m3 mjesečno, odnosno 150 m3 ukupne godišnje potrošnje. Kubik vode za takva domaćinstva i za navedene količine, obračunava se po prosječnoj cijeni vode u pripadajućoj obalno-otočnoj županiji. Provedbom ove mjere obuhvaćeni su otoci: Cres, Susak, Ilovik, Lošinj, Unije, Vele i Male Srakane, Krk, Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava, Silba, Kaprije, Žirje, Mali i Veli Drvenik, Brač, Ugljan, Sestrunj, Rivanj, Dugi otok, Zverinac, Hvar, Pelješac, Korčula, Lastovo i Mljet.
– No otočki gospodarstvenici još ne znaju na koji će način biti ostvarena 50-postotna subvencija. Hoće li biti natječaja za nekakvu određenu subvenciju ili će se gospodarstvenici subvencionirati po nekakvim stopama 5-10 posto, još nam nije poznato, napomenuo je Barić.
Dugi Otok kao najveći otok zadarskog arhipelaga, posebna je jedinica lokalne samouprave. Načelnik Općine Sali Zoran Morović ukazuje da je lokalno izvorište Žmansko jezero ove sezone izdašno.
​Voda s kopna kao pravo rješenje
– Uz to, nabavkom nove autocisterne zapremine 25 m3 uz staru cisternu zapremine 7,5 m3, znatno smo poboljšali vodoopskrbu koja je ove godine, moram to istaknuti, manje stresna nego prošlih godina. No za nas je aktualna uvijek ista priča, dolazak vode s kopna. To bi bilo pravo rješenje koje čekamo već 15 godina, rekao je načelnik Morović.
Na Dugom otoku naselja Sali Zaglav, Žman i Luka imaju vodoopskrbni sustav preko crpilišta Malo i Velo jezero, kojemu se iz dana u dan snižava razina vode što rezultira bočatom vodom. Dugi otok posjeduje vlastiti vodozahvat u Žmanskom polju, ali raspoloživa količina i kakvoća vode nije na zadovoljavajućem nivou. Voda je povremeno zaslanjena. Ovim vodozahvatom se koriste mjesta jugoistočnog dijela otoka, dok sjeverozapadni dio otoka opskrbu vodom bazira na kišnici i brodovima vodonoscima. Na jednom dijelu Dugog otoka (od mjesta Luka do Sali) izgrađen je magistralni cjevovod.
Podmorski cjevovodi
Kako nam je rekao pomoćnik pročelnika za vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Dario Ivankov, na otocima Ugljan i Pašman postoji sustav vodoopskrbe, te djelomično i na Dugom otoku. Ostali otoci nemaju vodoopskrbnu mrežu. Najveći potrošači na otocima su bolnice, škola, marine i hoteli.
– Otok Ugljan opskrbljuje se iz vodoopskrbnog sustava Zadra putem podmorskog cjevovoda duljine 4.668 m. Ovo rješenje transporta vode ne zadovoljava rastuće potrebe potrošača, a nije zadovoljavalo niti prije početka izdavanja redovitih priključaka na novim vodovodnim mrežama. Vodovodne mreže su izgrađene u naseljima Preko i Kukljica. Iz vodospreme se gravitacijski opskrbljuju Kali, Kukljica i brodogradilište Lamljana. Prema podacima nadležnih komunalnih društava, opskrbljenost vodom putem javnih vodoopskrbnih sustava je za općinu Preko 100 posto, za općinu Kali 95 posto, a za općinu Kukljica 88 posto. Otok Pašman se opskrbljuje vodom putem podmorskog cjevovoda (Turanj) iz VS »Straža« koja se puni iz crpilišta »Kakma« na Benkovačkom području. Zahvatom na rijeci Krki, odnosno izgradnjom spojnog sustava Šibenik – Zadar, omogućena je vodoopskrba otoka u županiji i iz toga pravca, rekao je Ivankov.
Otok Vrgada je, također, spojena s vodovodnim sustavom s kopna. Pag je spojen s vodoopskrbnim sustavom s područja Ličko-senjske županije koji opskrbljuje Novalju, Kolan i dio Paga. Vodoopskrba ostalih naseljenih otoka rješava se dovođenjem vode s kopna, vodonoscima, sakupljanjem kiše u cisterne (gusterne), a u manjem opsegu, opskrbom iz vlastitih izvora. Na području Zadarske županije postoji jedan vodonosac Zrmanja kapaciteta 1.000 m3. Otoci koji se opskrbljuju vodom preko vodonosca su Rava, Iž, Premuda, Olib, Ist, Silba.
Samo jedan vodonosac
– Još 2004. godine je za Zadarsku županiju tvrtka »Hidroprojekt-ing« iz Zagreba izradila Idejno rješenje Vodoopskrbnog sustava zadarskih otoka. Idejnim rješenjem se pokušao iznaći način transportiranja vode na druge, udaljenije otoke. To idejno rješenje je razmatrano u tri cjeline i to kao podsustav Ugljan-Pašman, Južna skupina otoka (Iž, Rava, Dugi otok) i zapadna skupina otoka (Rivanj, Sestrunj, Ist, Molat, Premuda, Silba, Olib). Samo idejno rješenje je ponudilo osnovne varijante s razvijanjem podvarijanti mogućnosti vođenja trasa i načina transportiranja do krajnjih naselja na rubnim dijelovima arhipelaga. U Idejnom rješenju težište se dalo rješavanju sustava na otoku Ugljanu, glavnim cjevovodima i načinima transportiranja do rubnih otoka. S obzirom na to da je podvodni cjevovod proveden samo do otoka Ugljana i nigdje dalje (jedan dio i do otoka Pašmana) postavlja se pitanje na koji ćemo način povezati ostale otoke podmorskim cjevovodima (južnu i zapadnu skupinu otoka), gdje će biti crpne stanice, govorio je Ivankov.
Međutim, Zadarska županija je 2014. godine napravila reviziju Idejnog rješenja, odnosno putem tvrtke »HIDROPROJEKT-ING« d.o.o. izradila je Elaborat naziva »Izrada analize potreba vode Zadarskih otoka«. U Analizi se utvrdilo da potreba za čitavo promatrano područje i dalje odgovara stanju kako je opisano u Idejnom rješenju.
Vodovod Zadar d.o.o. je u fazi izrade projekta »Koncepcijsko rješenje za vodoopskrbu zadarskih otoka i podvelebitskog pravca«. U izradu projekta su uključene tvrtke »Hidroprojekt-ing«, Hrvatske vode i Jaspers, koji je zadužen da odobrava sve projekte. Vodovod Zadar d.o.o. je izradio projektni zadatak i u 2016. godini ga je poslao na odobrenje u Hrvatske vode. Kad se potvrdi odobrenje projektnog zadatka Vodovod Zadar će raspisati natječaj. Studija i koncepcijsko rješenje će dati sve odgovore na moguće varijante vodoopskrbe i to za svako pojedinačno mjesto, hoće li to biti podmorski cjevovod, desalinizator ili nešto treće.
Još prije 20 godina, cijena ovog pothvata bila je astronomska. No dobro upućeni su nam rekli da je u međuvremenu, zbog upotrebe novih tehnologija i materijala, cijena ovakvog zahvata pojeftinila za otprilike 40 posto.
 


Tko sve isporučuje vodu u Zadarskoj županiji​?


​Na području županije postoji 6 većih komunalnih društava koji upravljaju vodoopskrbnim sustavima (Zadar, Biograd, Pag, Benkovac, Povljana, Gračac) i 7 komunalnih društava koja su orijentirana na prihvat vode iz većih vodoopskrbnih sustava (Sali, Kukljica, Preko, Kali, Pašman, Tkon, Vir). Vodovod Zadar usluge javne vodoopskrbe pruža na području otoka koji administrativno pripadaju Gradu Zadru (Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava i Silba) te općini Kali, dok isporučuje vodu komunalnim društvima općine Kukljica, Preko i Sali.
 




Imovinsko pravni problem


​Kao jedan od problema u realizaciji ovog projekta su imovinsko-pravni odnosi. Ako isti ne budu sređeni, na trasi vodoopskrbnog sustava, neće biti moguće ishodovati potrebnu dokumentaciju za gradnju istog, što je preduvjet povlačenja sredstava iz EU fondova. U Zadarskoj županiji napominju da je izuzetno važno imati Projekt vodoopskrbe otoka Zadarske županije jer samim ulaskom u Europu postoji mogućnost korištenja strukturnih fondova iz kojih bi se mogao sufinancirati ovaj projekt u određenom postotku.