Petak, 19. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Zadrom uzduž i poprijeko

12.08.2021. 14:27


Drago Marić, umirovljeni zadarski sportski novinar i publicist, objavio je svoju 22. knjigu iz Biblioteke Grad, koja je i njegova ukupno 42. knjiga. Naslov knjige je Zadrom uzduž i poprijeko.
– Kako već duže doba svoje knjige ne predstavljam široj javnosti, i ne uhodanim, »klasičnim« načinom, a da bi mogući čitatelji ipak bili upoznati što pri čitanju mogu očekivati i hoće li čitati ili neće, Osvrt na knjigu umjesto na kraj stavljen je na njezin početak te je ustvari Prolog, u kojem je njegov autor s ocjenom pretjerao. Nastojao sam ponuditi crtice – priče koje žive i dišu; koliko sam uspio ocijenit će čitatelji, a svakome ću biti zahvalan ako mi ukaže na pogrješke, kojih u knjizi sigurno ima, kako bih ih drugom zgodom mogao ispraviti – napisao je Marić koji u dijelu knjige piše i o tome kako je »kada pričaš sam sa sobom, dobro u ruci imati olovku i papir jer često čuješ nešto zanimljivo.


Pošast pandemije
– Uhvate me, ponekad, kako razgovaram sa sobom, pa se neki i okreću i gledaju me upitno misleći, valjda, kako sam »prošvikao«. No razgovor sa sobom nije ludilo, nego štoviše zdravi razum. Kod većine ljudi postoji unutarnji glas, koji ih vodi; potiče, pohvaljuje, ili pak kudi. Taj glas je uvijek u našim glavama, tako i u mojoj i često ga nesvjesno izgovorim. Osim toga, dobro je ponekad i čuti sebe, jer ako ste objektivni, ispravit ćete se prije nego li vas drugi isprave, pa ćete izbjeći neugodu. U ovo doba pandemije razgovaram sa sobom više nego inače jer su mi razgovori s drugima ograničeni, smanjeni. Puno mi nedostaju razmjene mišljenja s prijateljima i suradnicima, jer preko telefona ne može se sve što u izravnom dodiru može. Tako razgovaramo ja i moj ego o svemu, o koronavirusu također i tek mi je to zlo pomoglo shvatiti kako su mnoge stvari i događaji, koji su mi izgledali jako važni, i zbog kojih sam se ljutio i trvio, ustvari beznačajni, minorni i kako nam je svima najvažnije pošast pandemije nadvladati i dalje normalno živjeti.
U predgovoru knjige Šenol Selimović, predsjednik Matice Zadrana, piše:
– Knjiga je vrijedan dokumentarni i memoarski doprinos kulturalnom sjećanju na ljude i događaje koji su na zanimljiv i osebujan način obilježili prošlost zadarskoga kraja. S obzirom da generacijsko sjećanje završava i nestaje s protagonistima suvremenicima događaja, kulturalno sjećanje ili tzv. organizirano sjećanje konstruira se, između ostalog, putem publicistike u čemu autor Drago Marić, kako ovom knjigom, tako i nizom prethodnih zapaženih izdanja, na atraktivan i pronicljiv način povezuje svoje suvremenike i imaginacijom prošlosti – kako one živuće, tako i one koje su pripadale prošlim generacijama, a sve s ciljem – Nolteovski kazano – kako prošlost ne bi prošla.


Zrcalo stvarnosti
Za Selimovića Marićeva ‘prošlost koja ne prolazi’ »oslikana u knjizi Zadrom uzduž i poprijeko ipak nije samo puki arhivski inventar povijesti«.
– Naprotiv, ona zrcali našu kulturnu stvarnost kroz minuciozno odabrane likove, sudbine, događaje, intimne i javne životne epizode. Tu je cijela plejada likova (znamenita bodulska obitelj, nenadmašni konopaš, 110-godišnji Starigrađanin čija je smrt 1954. bila udarna novinska vijest…), događaja (javljanje Hrvatskog radija iz Knina 1995., iznimne izložbe, utakmice za pamćenje…) stvari pretvorene u simbole (most, kavana Central, Jazine…) i fenomeni – Arasove nepotkupljivosti, Talijana i talijanaša pa do hotela za jastoge i zadarske maksifacijalne kirurgije… Knjiga, između ostalog, sadržajem, odnosno izborom prikazanih događaja, ljudi i fenomena, predstavlja vrijedan doprinos proučavanju Životne svakodnevnice zadarskoga kraja. Poglavito imajući u vidu činjenicu da i suvremena historiografija sve više obraća pozornost na povijest svakodnevnice, napuštajući klasične obrasce političkih, ideoloških i ratnih prikaza prošlih događanja, Marićeva knjiga – utemeljena na dokumentarnim izvorima i živom, autorskom sjećanju – može korisno poslužiti povjesničarima, sociolozima i politolozima koji njeguju kulturalni pristup u svojim znanstvenim promišljanjima i istraživanjima – zaključuje Selimović.