Predstavljen znanstveni skup o Dalmaciji

Danas je na zadarskom Sveučilištu održana konferencija ze medije na kojoj je predstavljen znanstveni skup “Dalmacija u prostoru i vremenu. Što Dalmacija jest, a što nije?” koji  sutra započinje s radom. Na  skupu, koji će potrajati do subote, 75 znanstvenika različitih disciplina će, kako to  ističu organizatori, pokušati  raščlaniti složene procese  oblikovanja dalmatinskog  prostora i dalmatinske identifikacije na koje su utjecali  različiti povijesno-geografski procesi, ali i suvremeni funkcionalni prostorni odnosi u kombinaciji s prirodno-geografskim posebnostima prostora.
Skup je organiziran u povodu 10. obljetnice obnove  Sveučilišta u Zadru, a na  jučerašnjoj su ga medijskoj  konferenciji javnosti približili prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor zadarskog  sveučilišta i dr. sc. Lena Mirošević, predsjednica organizacijskog odbora skupa,  inače profesorica Odjela za geografiju.
– Namjera je ovog skupa da  znanstvenici različitih disciplina progovore o prostoru  Južne Hrvatske, odnosno o  Dalmaciji, kako je on  najčešće percipiran u suvremenim socijalnim relacijama. Iako ime Dalmacija živi  u svakodnevnoj upotrebi,  precizan odgovor na pitanje  što je to Dalmacija nužno  postaje višeslojan. Najveći  broj od 75 znanstvenika koji  će sudjelovati na ovom skupu dolazi s hrvatskih  sveučilišta i znanstvenih institucija, što nam je i bila  namjera. Osobito smo htjeli  u rad skupa uključiti što veći  broj znanstvenika i istraživača iz Južne Hrvatske,  kazala je predstavljajući  skup “Dalmacija u prostoru i  vremenu” profesorica Mirošević.
Prorektor Faričić je napomenuo da kada se govori o  Dalmaciji treba biti oprezan  i voditi računa o kojem se  vremenu govori.
– Ime Dalmacija imalo je  različita značenja u, primjerice, rimsko, bizantsko ili  vrijeme sraza triju velikih sila Venecije, Habsburške monarhije i Otomanske imperije na ovom prostoru. Dalmacija je kao kraljevina imala administrativnu formu za  vrijeme austrijske vlasti. Danas bismo ju mogli definirati  kao prostor četiriju južnohrvatskih županija. Govoreći o  funkcionalnim promjenama  na tom prostoru valja kazati  kako veze više nisu toliko  čvrste kao nekada, a to je  dobrim dijelom posljedica  različitih litoralizacijskih i  prometnih promjena. Dok su  nekada to bile longitudinalne, dana su važnije transferzalne veze u ovom prostoru,  dodao je Faričić.
Na koncu su organizatori  istaknuli kako je skup otvorenog tipa, te kako je javnost pozvana da se uključi u  ovu raspravu od čega će korisiti imati i znanstvenici i  društvo u cjelini.