Kontinuirano raste broj Zadrana koji traže stručnu pomoć zbog anksioznosti i depresije

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika gsimunov
Dr. Klepac Erstić o trendu dodatno potaknutom pandemijom
Najčešće nam se javljaju oni koji imaju probleme povezane s anksioznošću i depresijom. Često su tu i ljudi koji su doživjeli značajan gubitak i treba im podrška u procesu tugovanja, dakle, ljudi koji se suočavaju s velikim životnim promjenama i uče se živjeti s njima (poput smrti bliske osobe, razvoda, gubitka posla, gubitka zdravlja…), doznajemo iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti
ARHIVA ZL
Dr. Stela Klepac Erstić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja promiče borbu protiv nejednakosti. Nejednakosti zbog rase, etničke pripadnosti, seksualne orijentacije i rodnog identiteta te nedostatka poštivanja ljudskih prava, što utječe na mentalno zdravlje ljudi. Između 75% do 95% osoba s mentalnim poremećajima u zemljama s niskim i srednjim prihodima uopće ne mogu pristupiti uslugama mentalnog zdravlja. Mnogi ljudi s mentalnom bolešću ne traže pomoć na koju imaju pravo jer bi ih društvo stigmatiziralo i diskriminiralo. Strategije za smanjenje stigmatizacije osoba narušenog mentalnog zdravlja jedne su od važnijih aktivnosti u promicanju mentalnog zdravlja.

Edukativni kviz za učenike

- Protekla godina donijela je brojne izazove: zdravstvenim radnicima, koji pružaju njegu u teškim okolnostima, odlaze na posao sa strahom da će donijeti COVID-19 sa sobom doma; učenicima i studentima, koji se prilagođavaju nastavi s malo kontakta s učiteljima i prijateljima, zabrinuti za svoju budućnost; radnicima u riziku od gubitka posla; velikom broju ljudi koji su zahvaćeni siromaštvom ili teškim životnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19; ljudima s problemima mentalnog zdravlja, od kojih su mnogi još više društveno izolirani nego prije; i posebno onima koji se suočavaju s traumom i tugom zbog gubitka voljenih osoba, ponekad i bez mogućnosti opraštanja, ističe dr. Stela Klepac Erstić, voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.
S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju nije bilo moguće organizirati javnozdravstvene aktivnosti već se obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja odvijalo putem internetskih platformi objavama članaka informativnog sadržaja.
Dr. Klepac Erstić otkriva kako su djelatnici Službe, za učenike prvih razreda srednjih škola Zadarske županije, osmislili nagradnu igru u vidu edukativnog kviza »Mentalno zdravlje«, s ciljem osvještavanja učenika o temama mentalnog zdravlja te doprinosa smanjenju predrasuda prema osobama s problemima mentalnog zdravlja. Kviz se sastoji od nekoliko edukativnih pitanja te video i tekstualnog materijala, putem kojih se učenike nastoji educirati o temama vezanim uz mentalno zdravlje te informirati o nekim od društveno uvriježenih stereotipa koji se vežu za osobe s problemom/poremećajem mentalnog zdravlja. Razred koji je prvi točno odgovori na sva postavljena pitanja kviza nagrađen je prigodnim nagradama.

Neki zbog srama nikada ne dođu

- Nemoguće je dati jednoznačan odgovor na pitanje koliko Zadrana pridaje važnost mentalnom zdravlju jer se za naše mentalno zdravlje možemo brinuti i štititi ga na razne i različite načine. Ponekad će to biti odlazak k stručnjaku za mentalno zdravlje, a ponekad čitanje literature, odlazak u prirodu ili druženje s prijateljima. Kada takve aktivnosti svjesno biramo, u skladu s našim autentičnim potrebama pridajemo važnost vlastitom mentalnom zdravlju, odnosno zdravlju u cjelini te jačamo našu psihološku otpornost. Ako procijenimo da smo u kriznom razdoblju i da više ne možemo sami ili to jednostavno nije dovoljno, važno je potražiti stručnu pomoć kako bi prevenirali veće teškoće, poručuje dr. Klepac Erstić, dodajući kako raste broj naših sugrađana koji traže pomoć jer je to nešto što je postalo »normalno«. Mlađe generacije su za to svakako otvorenije, dok ima i onih koji hrabrost za takav korak skupljaju danima pa i mjesecima, a neki, nažalost, nikada ne dođu, a imaju probleme. Oni su najugroženiji.
Stigmatizacija društva postoji, no odgovornost stručnjaka i cijele zajednice je da na tome rade. Problem je i samostigmatizacija na kojoj se kroz tretman može raditi te jačati osobne snage kroz normalizaciju, ohrabrivanje i psihoedukaciju.
- Kroz praksu se susrećemo s ljudima koji ne žele da ih tko vidi kada dolaze u našu Službu, ponekad žele ostati anonimni kako bi se osjećali sigurno i iz tog razloga ponekad biraju mjesta na kojima se osjećaju manje izloženo, a neki zbog srama nikada ne dođu. Edukacija i osvješćivanje je odgovor, ističe dr. Klepac Erstić.
Kako doznajemo, posljednjih deset godina broj osoba koje zatraže pomoć u Savjetovalištu za mentalno zdravlje u Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, kontinuirano raste, tijekom prošle godine aktivnostima je obuhvaćeno preko 750 osoba, oko 60% ženskog i 40% muškog spola, u dobi od 8 do 99 godina. Korisnici dolaze iz čitave Zadarske županije, a neki i iz susjednih županija.

Zdravstveno opismenjavanje PoMoZi Da

Najzastupljenije su osobe u dobi od 15. do 29 godina, a javljaju se zbog rizičnih oblika ponašanja (eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti, kockanje...), poteškoća u učenju i/ili ponašanju (agresivnost, nemir, problemi s koncentracijom, izostanci iz škole) i emocionalnih poteškoća (anksioznost, depresija, stres). Odrasle osobe se najčešće javljaju zbog emocionalnih poteškoća (anksioznost, stres, depresija), rizičnih ponašanja (ovisnost o alkoholu, kockanju...), problema u obitelji, braku, zbog podrške i savjetovanja u procesu za vrijeme i nakon liječenja (onkološki bolesnici i njihove obitelji).
- Najčešće nam se javljaju oni koji imaju probleme povezane s anksioznošću i depresijom. Često su tu i ljudi koji su doživjeli značajan gubitak i treba im podrška u procesu tugovanja, dakle, ljudi koji se suočavaju s velikim životnim promjenama i uče se živjeti s njima (poput smrti bliske osobe, razvoda, gubitka posla, gubitka zdravlja…). Ponekad se ne radi o velikim stresnim životnim događajima već smanjenom kapacitetu za suočavanje sa svakodnevnim izazovima jer je došlo do iscrpljivanja zbog anksioznosti, niskog samopoštovanja ili nekih drugih osobnih čimbenika na kojima se može raditi kako bi se osoba što optimalnije kreativno adaptirala onome što joj život nosi te preuzela odgovornost za ono što je pod njenom kontrolom, pojašnjavaju u Službi.
Od ove godine u suradnji s HZJZ-om, Služba organizira i provedbu novog programa zdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u području mentalnog zdravlja djece i mladih PoMoZi Da, čime se apelira na zainteresirane djelatnike škole da se informiraju i prijave na trodnevnu edukaciju koja će se održati u travnju 2022. godine.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (2 glasova)