BEZ POSEZONE Zadarska županija je najbolja u zemlji?!

Kako smo u listopadu ostvarili tek 31% lanjskog turističkog prometa, odnosno 207.778 dolazaka i 1.188.658 noćenja, nitko se na hvali njime, tim prije što je i to rezultat udjela vikedaša od preko 36%, s epicentrom u Viru (137.642 noćenja od čega oko 900 u komercijalnom smještaju).
No, zanimljivo nam je pogledati rezultate zbog nautike koja je iako ojađena dosegla gotovo 100.000 noćenja ili 40% lanjskih te umjesto 3% koliko uvijek uzme u ukupnim noćenjima segnula do 8%. Dakle i u krajnje nepovoljnim uvjetima se potvrdila kao adut Hrvatske.
Inače hoteli su u listopadu tek na 13% lanjskog, a sve čine optimističnijim vikendaši koji nisu odjavljivali smještaj boravili ili ne boravili ovdje jer ionako plaćaju jednak paušal pa su na 98% lanjskih brojki.

U 10 mjeseci na pola lanjskih noćenja
No vrijedi se osvrnuti na desetomjesečne rezultate, kad nas već i Eurostat prikazuje kao najuspješnije (najmanje pale u odnosu na lani) na Mediteranu. Sa 10 mjeseci smo na 7,6 milijuna gostiju (38% lanjskih) i 53,6 milijuna noćenja (50% lanjskih). U tome smo sa stranim gostima na 42,7 milijuna što je oko 46% lanjskih (domaća su prešla 71%).
U nekomercijali smo zabilježili 11 milijuna noćenja ili 85% lanjskih, dok je komercijalni smještaj u prosjeku 45,5%. U tom daleko najbolje prolaze, na žalost s više nego simboličnim udjelom OPG-i sa 74%, ali sa smiješnim brojkama. Od respektabilnih, štoviše najjačih brojki u zemlji, tu su objekti u domaćinstvima odnosno iznajmljivački sektor koji je sa odradio većinu komercijalnog posla sa 22 milijuna noćenja i dosegao 57% lanjskog prometa. Slijede ih podjednako, sa 46 % lanjskog prometa, uspješni (najmanje propali) kampovi i nautički čarter, iako su kampovi na 8,8 milijuna, a čarter na 1,64 milijuna noćenja, Najjadnije su prošli hoteli sa 27,5% lanjskog prometa, ipak sa 6,8 milijuna noćenja.
Ipak u komercijali je odrađeno 76 % posla odnosno tome treba dodati i 3% nautike, a ostatak se naziva nekomercijalni.
Sa svih tržišta smo imali pad, a osim domaćeg najmanji iz Slovenije, Poljske i Češke, dok je iz niza zemalja posebice prekomorskih i daljih (Skandinavije i sl.) bio gotovo 100%.
Uz sve minuse Nijemci su sa 24% svega i daje glavni i jači i od domaćih 20%, čak i u ovom zbiru gdje su ubrojane i vikendice. Slijede Slovenci sa moćnih 15%, Poljaci kao jedni od junaka ove sezone sa 9% pa Česi sa 7%, pa su nam Austrijanci pali na 5%, Talijani na 3%,..

Zadarska županija 3. ali najbolja!?
Sa 13,4 milijuna Istra je ostala ključna s udjelom od 25% svog posla, Kvarner se u ovoj godini nakon nekoliko vratio svojem desetljećima držanom drugom mjestu sa 11 milijuna noćenja, u 20% hrvatskog turizma, ostavivši debelo za sobom Splitsko dalmatinsku županiju.Ona ga je zadnjih normalnih godina preticala, a sada je na 4. mjestu sa 8,1 milijun noćenja. Tako ju je pretekla Zadarska županija sa 9,7 milijuna gostiju skočivši s redovnih oko 13 na 18% hrvatskog turizma. Šibensko kninska pala je na 4 milijuna, a najtegobnije je prošla Dubrovačko neretvanska sa 2,8 milijuna i Zagreb na 0,7 milijuna.
Pri tom Dubrovnik bilježi jedan paradoks, odnosno rast domaćih gostiju, koji su na krilima iznimnog sniženja cijena, zbog ekstremnog izostanka stranih gostiju, imali priliku biti turisti u našoj turističkoj prijestolnici.
Sa 65% lanjskog prometa u 10 mjeseci Zadarska je županija nedodirljivo najbolje (najmanje loše) prošla. I kad skinemo većinu vikendaša i gledamo samo strani promet sa 56% stranih noćenja u odnosu na lanjska opet je svima nedostižna. Najjača Istra ostala je na 47% lanjskih a nakon Zadra najbolje držeči Kvarner je na 57,5% lanjskog prometa. Splitsko dalmatinskoj županiji nije pomogli ni to što je domaćih noćenja imala čak 95% u odnosu na lani, jer su im strani pali na 41%. Još manje je porast domaćih za 1,5% pomogao Dubrovniku koji je na svega 27% lanjskih stranih gostiju jedva premašio 30% lanjskih noćenja. U novcima će svima to izgledati i gore.
 

Paradoks kampinga i "privata"

U kampingu nam se dogodilo neviđeno čudo da Nina (čitaj Turishotela i TN Zatona) nema u prvim desetinacijama, pa van Istre i Kvarnera u prvih 10 upada tek Novalja, zahvaljujući Strašku. Zaton je koštao totalni izostanak Nizozemaca i Danaca, koje su kao rijetki u normalnim godinama uspijevali masovnije privući iznimnim standardom usluge, kao i platežnijih Nijemaca, koji su ostajali u bližoj Istri i Kvarneru, kad nisu doma.
U obiteljskom (izajmljivačkom) smještaju sve se izokrenulo, pa su od junaka prethodnih sezona Splita, Dubrovnika, Zagreba i Zadra, mahom na prva četiri mjesta, sad tek Splićani preživjeli, ali na 4. mjestu, a Zadrani na 8., a došli su neki novi.