Teret od 800 milijuna eura prebačen – budućoj Vladi

Vlada će obveznicu iz 2001. godine iskupiti kreditom na godinu dana, pa će u ožujku sljedeće godine, nova vlast razmišljati o tome kako novom obveznicom pokriti staru

Vlada će danas objaviti kako planira vratiti 750 milijuna eura kredita za koji se država zadužila točno prije deset godina izdajući euroobveznicu. Iako je plan bio zamijeniti  tu obveznicu novom, sada je posve sigurno da će država iskupiti tu obveznici podizanjem kredita kod nekoliko domaćih banka. Kako doznajemo u Vladi, a detalji bi danas trebali biti i službeno objavljeni, Vlada će podići kredit na godinu dana i to u iznosu, tvrde naši izvori, od 800 milijuna eura jer treba platiti i 50 milijuna eura kamata. Time si je Vlada kupila vrijeme do kraja mandata, a posao kreiranja i izdavanje nove obveznice kojom bi se dugoročno zamijenilo zaduženje iz 2001. godine, odnosno zamjenski mostni kredit s domaćeg tržišta, bit će posao nove Vlade u proljeće sljedeće godine. 
“Road show” u SAD-u
Naši sugovornici iz Vlade ne propuštaju priliku spomenuti kako će u slučaju da SDP pobjedi na izborima biti “neke pravde u tome da Zoran Milanović  osmisli obveznicu koja će zamijeniti dug iz 2001. godine koji je također stvorila SDP-ova Vlada”. No, taj  primjer najbolje pokazuje koliko je Hrvatska sposobna financirati svoje dugove, na koje bez dodatnog zaduženja nije u stanju plaćati ni kamate.  Tako će se i dug iz 2001. godine, u 2012. godini zamijeniti novim koji će biti veći za pripadajuće kamate. Ako i to zaduženje bude na deset godina, građanin koji se rodio 2001. godine, kad  se država zadužila za spomenutih 750 milijuna eura, u trenutku kad nova obveznica dođe na naplatu već će biti punoljetan, odnosno stariji od 20 godina.
U Vladi otkrivaju i to da je trenutni boravak ministrice financija  Martine Dalić na  “road showu” po nekoliko američkih gradova, zapravo pokušaj da se država zaduži za dodatnih milijardu dolara kako bi se pokrivali tekući izdaci iz proračuna.  Ako ta akcija uspije država će dug na američkom tržištu povećati na  3,7 milijardi dolara. Plan je do kraja godine  još jednom se zadužiti na europskom tržištu, a možda dijelom i na domaćem za ukupno 1,5 milijardu eura i time osigurati sav potreban novac za pokrivanje deficita od oko 15 milijardi kuna, što znači i urednu isplatu plaća i mirovina do izbora. Ukupne potrebe za zaduživanjem su 28 milijardi kuna u ovoj godini, pa ako uspješno ostvario ove planove Vlada se mora pobrinuti za još “samo” četiri milijarde kuna podignutih u domaćim bankama.
Spašavanje države
Vladinom planu dobrim dijelom pomaže i nedavna odluka guvernera Željka Rohatinskog da na tržište pusti 6,3 milijarde kuna, jer bi u protivnom Vlada pokupila većinu likvidnih sredstava što bi svakako utjecalo i na tečaj kune. Međutim, Vlada je  tu odluku dočekala neprijateljski, a uz to su pojedini ministri nakon njezine objave isticali kako je guverner zakasnio sa svojom odlukom i da je nju trebalo, ako se željelo spašavati gospodarstvo, donijeti puno ranije. Zaboravljaju pri tome u Vladi da već tri godine, odnosno od svibnja 2008. godine središnja banka intervenira na tržište, te da je tim svojim intervencijama često, kao što je i najnoviji slučaj, državi omogućavala da se “domogne” novca.
Samo u 2008. godini HNB je intervenirao tri puta, a Vlada je za to vrijeme tvrdila da Hrvatsku svjetska financijska kriza neće pogoditi. Tako je već u svibnju te godine na tržište, smanjenjem stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja sa 32 na 28,5 posto, pušteno 560 milijuna eura i to baš zato da zaduženje države ne bi ostavilo gospodarstvo bez novca. U listopadu i studenom uslijedile su još  dvije intervencije  vrijedne  gotovo 11 milijardi kuna. Spašavala je središnja banka državu i u veljači 2009. godine i to ponovno spuštanjem stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja i time je oslobođeno 840 milijuna eura, baš u trenutku kad se država morala zbog problema na inozemnom tržištu zadužiti kod domaćih banaka. U istom mjesecu u bankarski je sustav pušteno 1,25 milijuna eura,  što je ponovno, osim gospodarstvu, novac osiguralo i državi.