Ni šparoga niknut neće…

Neke posljedice suše su prvi put zabilježene. Kanal solane, koji u veljači i ožujku nabuja i pun je riba i biljaka, pretvorio se u uski potočić. Početkom ožujka počinje sezona branja šparoga, a ove godine grmovi šparoga su sivi i na njima nema zelenih izdanaka

Suša kakva vlada na Pagu mogla bi, smatraju ovčari i poljoprivrednici, prouzročiti katastrofalne posljedice. U to su uvjereni i lovci koji su za vrijeme lovne sezone obišli gotovo cijeli otok i vidjeli nevjerojatne posljedice višemjesečne suše i nevremena koje je bilo u veljači.
Suša na Pagu nije novost, pojavljuje se u razmacima od nekoliko godina i ima veće ili manje posljedice na ovčarstvo i na poljoprivredu. No, ovogodišnja suša nadilazi sve do sada viđeno i zabilježeno. U veljači je jedanaest dana puhala olujna i orkanska bura. Bura je na kopno raznosila morsku pjenu od koje je nastala obilna posolica. Nakon bure nije pala kiša i posolica se stvrdnula. Na središnjem i južnom dijelu otoka postala je tvrda kao kamen i potpuno je uništila travu, ali i mnoga stabla.
– Sve suše koje su do sada bile na Pagu ne mogu se usporediti s ovom. Posljedice će biti katastrofalne jer se suša poklopila s posolicom i tek će se sada vidjeti kakvu je štetu nanijelo nevrijeme s jakim burama, a bez kiše. Sol je uništila korijenje biljaka i one se ne obnavljaju, a tlo je tvrdo i prekriveno posolicom i nova trava ne raste, kaže jedan lovac iz Paga.
Ovčari kažu kako nikada u ožujku nisu nosili vodu na pašnjake, a ove godine to moraju raditi jer su svi izvori, potoci i bare potpuno presušili. Na pašnjacima nema pojilišta i ovčari svakodnevno donose vodu u kantama i ulijevaju je u posude iz kojih ovce piju. Neke posljedice suše su prvi puta zabilježene. Primjerice, kanal solane, koji u veljači i ožujku nabuja i pun je riba i biljaka, pretvorio se u uski potočić, a veći dio korita kanala je suh i tvrd. Na Pagu početkom ožujka počinje sezona branja šparoga. Ove godine grmovi šparoga su sivi i na njima nema zelenih izdanaka. Na livadama nema ni bilja koje na Pagu najavljuje skori dolazak proljeća, kao što je divlji luk, žutenica, mlic i slično. Ovčari i poljoprivrednici kažu kako bi idućih dana moralo pasti najmanje 100 litara kiše po metru četvornom kako bi se isprao debeli sloj posolice i kako bi niknula trava. Navode kako je, nakon jake bure, posolica na travi, stablima i na tlu ostajala dva do tri, ponekad i desetak dana, ali nikada nije ostala tako dugo kao ove godine. Uz to, ove godine posolica je obilnija nego ikada prije. Veljača i ožujak su na Pagu kišni mjeseci, ali ove godine u veljači nije pala ni kap kiše. Kiša nije pala ni do sredine ožujka. Suša u kombinaciji s obilnom posolicom prijeti pravom katastrofom za otočno bilje kao i za sve ono što živi od bilja.