Predstava »Caffe kraljevstvo« je i za nas i za publiku bila kao velika kiša nakon duge suše

Svjetski poznato Kazalište lutaka Zadar polako privodi kraju ovu neizvjesnu i tešku kazalištu sezonu. O svim problemima i teškoćama, s kojima su se susreli tijekom pandemije, ali i pobjedama i priznanjima te nadama i trudu za buduće razdoblje, razgovarali smo s ravnateljicom Iris Pavić – Tumpa, njezinim stručnim kolegicama Magdalenom Koritar i Sanjom Krpetom, te članicama ansambla Kazališta lutaka Zadar Anđelom Ćurković – Petković, Irenom Bausović – Tomljanović i Vjerom Vidov.

Sve predstave održane
Pandemija koronavirusa, koja je u kulturnom sektoru izazvala velike teškoće i turbulencije, utjecala je i na rad Kazališta lutaka Zadar, koje je na sreću djelatnika i publike bilo otvoreno kad god su to epidemiološke mjere dopuštale.
– U ožujku prošle godine, kada je nastupio prvi lockdown, dio ansambla se zadnjim avionom vratio s Međunarodnog lutkarskog festivala u Izmiru, na kojem smo gostovali s lutkarskom predstavom »Kaštanka«, koja je napravljena prema istoimenoj kratkoj priči Antona Pavloviča Čehova. Dio glumaca bio je u Osijeku na Kazališnom maratonu s predstavom »Juha od bundeve«, nakon čega smo morali zatvoriti vrata kazališta, objašnjava ravnateljica Kazališta lutaka Zadar, Iris Pavić – Tumpa, te dodaje kako je prekid rada trajao doista kratko.
– Pokušali smo se što brže organizirati, te sam ja odmah kontaktirala ravnateljicu Gradske knjižnice Zadar Doroteju Kamber – Kontić, čiji su kolege izabrali priče i slikovnice, prema kojima su naši glumci osmislili online program i čitanje slikovnica, objašnjava Pavić – Tumpa, te dodaje kako je kazalište ponovno otvoreno 25. svibnja, predstavom »Tri praščića«.
– Netom poslije toga zatvorili smo sezonu te se nadali kako se nitko neće zaraziti. Nadali smo se da će pandemija popustiti do jeseni, te kako ćemo imati normalnu sljedeću sezonu. Međutim, to nije bilo tako. Počeli smo raditi na najnormalniji mogući način, iako su i tada na snazi bila epidemiološka ograničenja, ističe Pavić – Tumpa i dodaje kako su zbog epidemioloških mjera organizirali sigurno praćenje predstava.
– Čak smo se dogovarali i s ravnateljima škola i vrtića da djeca u kazalište dolaze u organiziranim aranžmanima. Jedna grupa bila bi u prednjem dijelu gledališta, a druga odvojena u stražnjem dijelu gledališta. Tako su djeca za vrijeme posjete kazalištu boravila u grupama, u kojima inače borave u školi i vrtiću. Na taj smo način predstave mogli održavati za 50 – ak djece odjednom i predstave su tekle neometano. Krajem godine, kada su nastupile rigorozne mjere, mogli smo ugostiti 15 gledatelja na svakoj predstavi. To je bilo iznimno teško, jer glumci nisu mogli igrati s maskama i na sigurnosnoj distanci, kazala je Sanja Krpeta.

Radom protiv pandemije
Unatoč epidemiološkim mjerama, ansambl Kazališta lutaka nastavio je s radom i u novoj kazališnoj sezoni, kada su premijere izvodili prvenstveno za svoje kolege.
– Novu smo sezonu otvorili predstavom »Caffe kraljevstvo«. Tada smo razmišljali bi li bilo bolje da premijeru organiziramo online, ali nekako smo ipak uspjeli organizirati premijeru uživo, i to prvenstveno za naše kolege iz kazališta, kaže lutkarska umjetnica i članica ansambla Irena Bausović – Tomljanović.
– Isto smo ponovili i za premijeru predstave »Oto i Valentina«. Nismo htjeli riskirati zarazu, tako da smo te dvije premijere izveli samo za svoje kolege. Nakon toga smo pokušali kolege podijeliti po grupama, tako da imamo nekoga u rezervi, ukoliko se netko od članova ansambla zarazi, kako bismo mogli organizirati predstave kojima bismo pokrili eventualne rupe u programu koje bi nastale. Moram istaknuti kako nismo otkazali niti jedan termin, iako smo svaki tjedan morali mijenjati program, kaže Pavić – Tumpa i dodaje kako su unijeli promjene u raspored predstava.
– S obzirom na to da nismo imali organizirane predstave, povećali smo broj predstava za građanstvo. Osim tradicionalne predstave nedjeljom, uveli smo i termin subotom i srijedom. Predstava srijedom, koja je igrana u poslijepodnevnim satima, u vremenu kada djeca nisu imala nastavu u školi, trajat će do kraja ove kazališne sezone, jer je taj termin neodrživ kada se djeca vrate na redovitu nastavu, objašnjava Pavić – Tumpa i dodaje kako je kazalište u 2019. godini imalo oko 40. 000 posjetitelja, dok se ove godine spalo na njih oko 9 000 te kako im se često događalo da je više ljudi bilo na sceni, nego u publici.
– Tijekom pandemije smo također s predstavom »Vlak u snijegu«, gostovali na 13. Festivalu hrvatske drame za djecu »Mali Marulić« u Splitu, za koju je naš kolega Robert Košta, tehnolog – kreator lutaka dobio Nagradu za izuzetno likovno rješenje za scenografiju, izradu i oblikovanje lutaka, dodaje Irena Bausović – Tomljanović.
– Svi smo svjesno odlučili da ćemo se radom boriti protiv pandemije. Podsvjesno smo prihvatili da se u toku sezone možemo zaraziti. S punim angažmanom i voljom smo se u kriznim vremenima odlučili odraditi onoliko koliko možemo, kaže Anđela Ćurković – Petković.

Pobjednička predstava
Priča o Princezi koja, unatoč roditeljskim željama, najviše od svega želi postati – konobaricom oduševila je publiku i kritiku na 28. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta, koji se od 24. do 30. svibnja održao u Osijeku. Junakinja priče prolazi kroz važno razdoblje u svom odrastanju, u kojem mora birati između potrebe za samoostvarenjem i pritiska roditelja i cijelog kraljevstva koji joj nameću tradicionalne obveze. Autorski tim čine mladi redatelj Vanja Jovanović i dramaturg Patrik Gregurec. U predstavi se kombiniraju dramska gluma i teatar predmeta, a tematizira odnos roditelja i djece. U predstavi igraju glumci – lutkari Dominik Karakašić i Irena Bausović – Tomljanović koji, umjesto s klasičnim lutkama, priču pričaju uz pomoć malih i velikih boca, čaše, šalica pa čak i demižana.
– Predstava »Caffe kraljevstvo«, je i za nas i za publiku bila kao velika kiša nakon duge suše. Kada smo stigli u Osijek te stali pred, za ovo stanje, mnogobrojnu publiku, bili smo izrazito iznenađeni, jer nismo mogli vjerovati s kolikom su nas radošću i ljubavlju dočekali. To je za mene već bila dovoljna nagrada. Neću niti spominjati koliko smo čestitki od kolega i stručnjaka primili nakon predstave. Naša je predstava bila centar svih priča, što dokazuju i nagrade s kojima smo se vratili kući. Ono što mi želimo jest da se isto ponovi i u Zadru, jer nam fali naša domaća publika, objašnjava Bausović – Tomljanović, koja je na ovogodišnjem 28. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta u Osijeku, uz kolegu Dominika Karakašića dobitnica Nagrade za najbolju glumu – animaciju.

Popularizacija lutkarstva
Susret lutkara i lutkarskih kazališta je natjecateljski kazališni festival posvećen isključivo lutkarskoj umjetnosti Hrvatske. Prvi put je održan u Opatiji 1969. godine. Organizacijski i umjetnički obrisi budućeg bijenalnog festivala zacrtani su u Osijeku 1977. godine, kada je SLUK našao svoje mjesto pod suncem u organizaciji Dječjeg kazališta i nekoliko osječkih institucija kulture.
– Ovogodišnji je SLUK predstavio niz kvalitetnih predstava, koje su proizašle iz ponude i izbora ovogodišnje selektorice Teodore Vigato. Žiri, u sastavu Dražen Ferenčina, Ria Trdin i Miroslav Čabraja, su zaista imali pune ruke posla te im nije bilo nimalo lako, kaže Pavić – Tumpa.
– Lutkarstvo je samozatajan posao, u kojem se glumac – lutkar uvijek bori i s lutkom i sa svojim egom, jer ego uvijek želi izaći vani, dok lutki moraš dati svoj ego, kako bi ona oživjela. Članovi smo UNIME, krovne svjetske organizacije lutkarstva, koja prati dugogodišnji rad lutkarskih umjetnika te im dodjelom nagrada odaje priznanje za posvećenost lutkarstvu i promicanje ove, ponekad vrlo zanemarene forme kazališnog izričaja. Naše je Kazalište oduvijek u samom vrhu lutkarstva u Hrvatskoj. Ovo je priznanje način da se spomenu istaknuti umjetnici, koji su karijeru posvetili lutkarstvu, objašnjava ovogodišnja dobitnica posebnog priznanja za dugogodišnji rad i popularizaciju lutkarstva, Anđela Ćurković – Petković.

Mediteranski lutkarski festival – »Mediteraneo«
Iako se prošle godine, zbog loše epidemiološke slike, nije mogao organizirati festival Mediteraneo, članovi Kazališta lutaka Zadar su se ove godine potrudili, kako bi izborom kvalitetnih i nagrađenih predstava iz zemlje i inozemstva popunili prazninu, koja je ostala od prošle godine. Riječ je o festivalu koji spaja lutkarska kazališta mediteranskih zemalja te je u prvom planu namijenjen odrasloj publici. Ove će se godine održati od 29. lipnja do 3. srpnja.
– Nastavili smo komunikaciju s kazalištima, koja su trebala gostovati i prošle godine. Planiramo šest kazališnih predstava. Dvije će se prikazati u obliku kino projekcije, a ostale četiri će se izvoditi u Kazalištu, a jedna od njih u crkvi sv. Dominika. Planiramo i projekciju lutkarskog filma Dude Paive, poznatog svjetskog lutkara, objašnjava Magdalena Koritar i dodaje kako su program obogatili i sa dva koncerta.
– Prvi je koncert koprodukcija Slovenije i Češke, a kako šećer na kraju čitavog festivala održati će se i koncert skladatelja i pijanista Matije Meštrovića, našeg dugogodišnjeg suradnika, koji često osigurava glazbenu podlogu za naše predstave. Nadamo se, da će kao i ranijih godina i turisti popratiti naš program, jer se festival odvija u srcu ljetne sezone. Koncipiran je na način da će se nakon izvedbe u kazalištu, snimka ili koncert pustiti na ljetnoj pozornici, kaže Magdalena Koritar.
– Festival potpomažu i financiraju Ministarstvo kulture i medija, Zadarska županija, Grad Zadar, Turistička zajednica grada Zadra, te niz privatnih sponzora, čime širimo platformu podrške projektu. Iako je ulaz na sve programe besplatan, broj gledatelja će ipak biti ograničen, tako da ovim putem već danas pozivamo zainteresirane da poprate program festivala i na vrijeme osiguraju svoje mjesto, kaže Pavić – Tumpa.
– Prigrlili smo ideju da se na jednom mjestu okupljaju predstave za odrasle i da ljudi u Zadru vide kvalitetne predstave domaće i strane produkcije, jer je lutkarstvo iznimno maštoviti medij bez granica. Uspijevamo proširiti spoznaju o kvaliteti lutkarstva, jer su neke od naših najboljih predstava i ostvarenja namijenjene upravo odraslima, što naravno ne umanjuje estetiku i umjetničku kvalitetu i vrijednost predstava za djecu. Mediteraneo će biti izvrstan uvod u ovogodišnje Zadarsko kazališno ljeto, dodaje Ćurković – Petković.
– Za Mediteraneo moram spomenuti i projekt »U kažnjeničkoj koloniji«, na kojem sam radila sa Akademijom za umjetnost i kulturu iz Osijeka, Kazalištem Virovitica, te Teatrom Fort Fornom. Predstavu ćemo izvesti na otvaranju Mediteranea. Za nju je student Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Silvijo Švast na SLUK – u također dobio nagradu za glumu – animaciju, dok je za kreaciju lutaka za istu predstavu Krešimir Tomac također dobio nagradu, zaključuje Vidov.
Infobox (Okvir):

Dramske radionice

Osim kvalitetnih kazališnih produkcija, članice ansambla rade i na dramsko – lutkarskim radionicama, gdje djecu uče kazališnoj i lutkarskoj umjetnosti, javnim nastupima i razvijanju kreativnog razmišljanja.
– Imamo dvije ekipe, Donatolinu, koju vodi Gabrijela Meštrović Maštruko i Donatolinu1, koju vodimo Irena Bausović – Tomljanović i moja malenkost. Svake se godine s djecom trudimo odraditi jedan projekt, na kojem djeca predstave sve što su naučili na našim dramskim radionicama. I ove smo godine, unatoč pandemiji i kratkome roku, Irena i ja iz dišpeta nastojale organizirati projekt. Po motivima "Tvornice čokolade", zajedno sa djecom smo osmislili tekst, koji je Irena dramatizirala. Posao polako privodimo kraju, te će "Tvornica čokolade" svoju premijeru imati 25. lipnja, kaže Anđela Ćurković-Petković, i dodaje kako su dramsko – kazališne radionice nastale na poticaj ravnateljice.
– Cilj radionica nije samo da proširimo svoje djelovanje, već i da djeca kroz njih uče o životu. Već sedam sezona sam angažirana u radionicama, a Irena pet. U ovom vremenu pandemije, kada su djeca često u strahu i opterećena, Donatoline su trenutak kada se mogu odmaknuti od medija i svakodnevnog života, naglašava Ćurković-Petković.
– Djeca svoje uloge pripremaju s guštom, jer uloge prilagođavamo njihovoj dobi. Izvrsno se dopunjujemo oko scenografije i glazbe. Djeca su slobodna i bez ograničenja. Životu pristupaju na jednostavan način, te među polaznicima radionice pronađu dobre prijatelje sa sličnim interesima, govori Irena Bausović -Tomljanović.
– Pozitivne reakcije nam dolaze sa svih strana, jer se kod djece može primijetiti promjena u ponašanju. Djeca koja su introvertirana ili nesigurna, pronađu novu snagu, dok se nemirna djeca nauče fokusirati na jedan zadatak. Najvažnije je da djeci nudimo mogućnost da se izraze na način, koji njima najviše odgovara. Kao ravnateljici i majci vrlo mi je važno da djecu potičemo na kreativno stvaralaštvo. Djecu se uči da produciraju rečenice iz određenih situacija, te one postaju dio dramatizacije, što je djeci iznimno važno, zaključuje Pavić -Tumpa.
– Kada vodimo radionice, učimo o sebi. Mnogo nas je pomoću Donatolina naučilo režirati, pisati scenarije i raditi na dramatizaciji. Iako nas je na početku bilo strah raditi s djecom, postupno smo otkrili kako nam djeca pomažu da steknemo dodatno profesionalno samopouzdanje, dodaje Vidov.
– U Kazalištu djeluje i zbor "Tintilinić", koji vodi Iva Mustać – Klarić, te kreativna radionica "Lutak", koju vodi Jelena Brkić. Cilj zbora je da se djeca profiliraju i vide da li imaju afiniteta za glazbu, tako da djelujemo kao preteča Glazbenoj školi, ističe Pavić – Tumpa i dodaje kako je Jelena Brkić odgojiteljica u vrtiću, koja je glumcima – lutkarima predstavila svoje lutke iz kućne radinosti i poželjela surađivati s njima, dok Koritar dodaje kako su oba projekta počela kao ljetne radionice, te kako su upravo oni najviše patile zbog pandemije.
Infobox (Okvir):

Predstave za odrasle

Iako se rad Kazališta lutaka Zadar najčešće povezuje sa predstavama za djecu, vrijedni djelatnici ne zaboravljaju na odrasle, te pripremaju i predstave za njih.
– Kazalište lutaka Zadar oduvijek je sinonim za dječje predstave i programe, iako mi već desetljećima njegujemo predstave za odrasle, te smo iznjedrili mnoštvo izvrsnih uradaka, kao što je "Starac i more", "Celestina", "Judita", itd. Kruna našeg rada bila je predstava "Michelangelo Buonarroti", koju je režirao Dražen Ferenčina, koja je po mnogim kritičarima te godine bila i najbolji uradak cjelokupnog hrvatskog glumišta. Na tom smo tragu, poslije radili i predstavu "Nečisti i djevojka", koju je režirao Rene Medvešek. Cilj nam je, da između lektirnih naslova i predstava za djecu, povremeno iznjedrimo uradak i za odraslu publiku, što je za nas, glumce poseban trenutak, zaključuje Ćurković – Petković.