Skup riječi suvremenog govora i folklorne tradicije

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Arbanaško – hrvatski rječnik s gramatikom Maximiljane Barančić
U ovom je rječniku, s jedne strane okupljen suvremeni fond riječi iz jezika koji funkcionira u svakodnevnoj komunikaciji, a s druge strane, prezentiran je i osnovni fond riječi iz folklorne tradicije, kaže Barančić i ističe da je njezin uradak dio šireg angažmana za očuvanjem arbanaškoga govora
Vedran SITNICA
Atrij Kneževe palače bio je pretijesan za sve zainteresirane

Dr. sc. Maximiljana Barančić, dugogodišnja zagovornica očuvanja jezičnog, povijesnog i kulturnog identiteta zadarskih Arbanasa, predstavila je svoj Arbanaško–hrvatski rječnik s gramatikom. Na svečanoj promociji u atriju Kneževe palače, uz autoricu, ovo su vrijedno djelo predstavili i njeni suradnici profesorica Lucija Perović - članica Upravnog odbora Kulturno - umjetničke udruge Vicko Zmajević, izv. prof. dr. sc. Lucija Šimičić s Odjela za lingvistiku Sveučilišta u Zadru, te glumica Kazališta lutaka Zadar Gabrijela Meštrović Maštruko.

Očuvanje arbanaškog govora

- Za razliku od ovog rječnika puno sam više radila na Hrvatsko–arbanaškom rječniku, koji je predstavljen u listopadu prošle godine, a koji je ponajprije rezultat moje doktorske disertacije, te rezultat uspjeha tečaja arbanaškog, koji držim već sedam godina. Na Arbanaško–hrvatskom rječniku intenzivno sam radila posljednje dvije godine, s time da su dio knjige i povijest Arbanasa, crtice o razvoju arbanaškog govora, te kratka gramatika, kaže ova uporna zagovornica očuvanja arbanaške jezične baštine.
- Potaknuta činjenicom, kaže dalje dr. sc. Barančić, da postoji samo »Rječnik govora zadarskih Arbanasa« Krune Krstića iz 1987. godine odlučila sam napisati Hrvatsko – arbanaški rječnik, s ciljem, da kao izvorna govornica i pripadnica arbanaške zajednice vlastitim naporima doprinesem očuvanju tog idioma, objašnjava Barančić, te ističe kako se za razliku od Krstića, koji se koristio albanskom grafijom, ona koristila hrvatskim latiničnim grafijskim sustavom.
- Oba rječnika logičan su slijed mojega zanimanja za proučavanjem i očuvanjem arbanaškoga govora. Prilikom pisanja ovog rječnika koristila sam se svim dostupnim materijalima, koje sam godinama prikupljala. Uporabom latiničnoga sustava željela sam arbanaški govor približiti svima koje on zanima. U ovom je rječniku, s jedne strane okupljen suvremeni fond riječi iz jezika koji funkcionira u svakodnevnoj komunikaciji. S druge strane, prezentiran je i osnovni fond riječi iz folklorne tradicije, kazala je Barančić i istaknula kako je njezin uradak dio šireg angažmana za očuvanjem arbanaškoga govora.
- Već dvije godine držim tečaj za najmlađe, od pete do desete godine života. Na tečaju je trenutno sedmero djece. Već smo napravili i dvije slikovnice. Trenutno radim i na trećoj. Zvat će se »Arbanasi moje mjesto«, čiju promociju planiram na jesen. Moj brat, likovni umjetnik Nilo Karuc, grafički je urednik slikovnice.

Obrađeno više od 4.500 riječi

U rukopisu Arbanaško–hrvatskog rječnika obrađeno je više od 4.500 riječi. To je za zadarski arbanaški, nakon uratka Krune Krstića, drugo djelo takve vrste, koje je u leksikografskom smislu riječi pravo blago i vjerno oslikava kvalitetu arbanaškog idioma.
- Autorica izvrsno poznaje i osjeća komunikacijske specifičnosti današnje jezične zajednice. Važno je istaknuti da je arbanaški govor dugi niz godina izložen utjecaju hrvatskog i talijanskog. Ovaj rječnik rezultat je višegodišnjeg kontinuiranog prikupljanja građe na terenu, te bilježi sve značajke današnjeg korištenja govora, koji nema ustaljenu pisanu tradiciju. Prvi problem bila je grafija, pošto se arbanaški dosada bilježio pomoću albanskog grafijskog sustava. Budući da se danas većina Arbanasa u svakodnevnom životu koristi hrvatskim, autorica je odlučila, koliko je to funkcionalno, arbanaški bilježiti hrvatskim latiničnim grafijskim sustavom. Ovaj je rječnik nužno pomagalo za očuvanje tradicionalnoga idioma, koji je kulturno nematerijalno dobro cijele Europe i svijeta, stoji u recenziji profesora emeritusa, akademika Augusta Kovačeca.
- Kao izvorna i aktivna govornica arbanaškoga, autorica bilježi leksik današnjega arbanaškoga, svjesna varijabilnosti, koja je oduvijek prožimala ovaj jezik. Odabirom grafijskih rješenja prema hrvatskom modelu, uz iznimku zadržavanja grafema za glasove koje postoje u arbanaškom, ali ne i u hrvatskom, nastavlja praksu približavanja pisane forme arbanaškog govora hrvatskom jeziku. Cilj ovakve prakse je učiniti arbanaški, koji je tijekom povijesti bio mahom govoren jezik, dostupnijim govornicima hrvatskog. Ovaj je rječnik od neprocjenjive vrijednosti u današnjem jezičnom i društvenom kontekstu, u kojem su manjinski jezici, a posebno oni koji nisu standardizirani i zaštićeni kao jezici nacionalnih manjina izloženi postupnom izumiranju. Cilj ovog djela je da se zabilježi različitost leksičkih i fonetskih varijanti govora, objasnila je Šimičić.

Biografija autorice

Maximiljana Barančić rođena je u Arbanasima 3. listopada 1947. godine. Nakon završene Klasične gimnazije na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirala je engleski i ruski jezik s književnošću. Radila je u Pomorskoj školi Zadar, te na Sveučilištu u Zadru. Doktorirala je na temu "Leksik arbanaškoga govora u Zadru, kao odraz jezičnih dodira". Time je željela doprinijeti očuvanju govora, koji polako odumire. Godine 2016. od rektora Univerziteta u Prištini dobila je zahvalnicu za doprinos i posvećenost albanologiji. U studenome iste godine, od veleposlanika Republike Albanije dobiva "Certificate of merritt Milan Šufflay", kao priznanje za dugotrajan doprinos očuvanju i promociji jezika i kulture Arbanasa u Zadru. Godine 2020. Gradsko vijeće Zadra dodijelilo joj je Nagradu grada Zadra za zapažene uspjehe i rezultate u području kulture i obrazovanja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)