Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Hebrang u Lišanima: Bez njegovanja sjećanja na žrtve srpske agresije 90-ih, kao narod nemamo nikakve budućnosti!

16.07.2018. 10:58
Hebrang u Lišanima: Bez njegovanja sjećanja na žrtve srpske agresije 90-ih, kao narod nemamo nikakve budućnosti!


Povodom 27. obljetnice napada na Lišane Ostrovičke, u organizaciji Udruge prvi hrvatski redarstvenik Zadarske županije i Udruge žena u Domovinskom ratu – Zadar i pokroviteljstvo predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović u petak navečer u tom ravnokotarskom mjestu održan je okrugli stol na temu "Lišane – jučer, danas i sutra". Organizatori i njihovi gosti, među kojima i dr. Andrija Hebrang, izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović te pripadnici Počasno-zaštitne bojne Glavnog stožera OS RH, prethodno su zapalili svijeće, položili cvijeće i odali počast poginulim braniteljima i civilima pod spomen-obilježje nedaleko crkve sv. Nikole Tavelića.
– Danas smo tu kako bi na dostojanstven način obilježili jedan od najvažnijih datuma novije povijesti za naše mjesto Lišane i cijelu okolicu. Lišane su među prvim mjestima u Zadarskoj županiji koje su napadnute od srbočetničkog agresora. Tog tragičnog jutra 17. srpnja 1991. od srpskih granata ispaljenih na Lišane smrtno su stradali fra Mile Mamić i Josip Žulj, pripadnik pričuvnog sastava hrvatske policije. Odajemo veliku počast svim žrtvama ovog kraja i ujedno pozvamo sve domoljube na zajedništvo koje nam je potrebno da u ovim teškim vremenima možemo opstati kao narod, poručio je Milan Nimac, predsjednik Udruge prvi hrvatski redarstvenik Zadarske županije.
Ratni ministar dr. Andrja Hebrang svim nazočnima prenio je pozdrave predsjednice Grabar Kitarović ali i poruku da bez obilježavanja najvećih tragedija tijekom stvaranju hrvatske države i njegovanja sjećanja na žrtave srpske agresije 90-ih, ni kao narod, ni kao država nemamo nikakve budućnosti.
– Danas je na žalost na sceni politika zaborava pod pritiskom velikih međunarodnih institucija i organizacija te pritiskom nekih unutarnjih organizacija kojima nije stalo do istine i sjećanja. Danas smo skloni zaboravljati ono što se ovdje dogodilo. Često tom ratu ne dajemo pravo ime, sramimo se reći da je to bila srpsko-crnogorska agresija na Republiku Hrvatsku. U našim udžbenicima i medijima mladi će teško doći do istine i spoznati što se događalo u Hrvatskoj 90-ih i zato čestitam ovoj tradiciji obilježavanja dana kad je počela tragedija i ovog kraja, i cijele Hrvatske, kazao je dr. Hebrang podsjećajući kakoje agresija na Hrvatsku odnijela preko 16.000 života, preko 200 tisuća domova i unesrećila milijune ljudi , a ujedno je izrazio žaljenje što ni do dans o tome nije napisana cijela istin.
– Zato nas naš susjedi, dojučerašnji agresori, vrijeđaju i ponižavaju sa razno-raznim podacima koje je vrlo lako demantirati. Moramo izići s našim evidencijama, dokazima, podignuti svijest hrvatskog naroda, reći našim mladim generacijama da moraju biti ponosni na ono što su njihovi očevi, djedovi, majke,bake stvorili, da moraju biti ponosni na žrtve agresije jer bez tih hrabrih ljudi ne bi imali samostalnu i slobodnu domovinu. Predsjednica RH često u sojoj suverenitičkoj politici izlazi s istinama o povijesti i svaki put biva žestoko napadnuta, ali zato joj treba dati podršku, ali i našoj Vladi i svima onima koji žele osvježiti povijest jer zemlja koja zaboravlja svoju povijest i ne piše o njoj istinu, nema apspolutno nikakve budućnosti, naglasio je dr. Hebrang dodajući kako se 17. srpnja osim žrtava u Lišanima treba prisjetiti i svih ostalih žrtava koje su pale za Domovinu te potaknuti sve one snage koje imaju dovoljno domoljublja, snage, energije i političke mudrosti da istinom osiguraju budućnost Hrvatske.
Euforiju, sreću i zajedništvo koje ovih dana vlada zbog uspjegha hrvatske nogometne reprezentacije usporedio je sa zajedništvom koje je vladalo 90-ih, ali i usponima i padovima te konačnoj pobjedi.
– Pobijediti možemo samo ako smo svi zajedno, ako naša srca kucaju za Hrvatsku te ako sve naše razmirice i nesporazume pometemo pod tapet kad je u pitanju interes Hrvatske. Interes Hrvatske mora biti ispred svega i ne smijemo podlijegati partikularnim, osobnim interesima ili ineteresima nekih grupacija, jer u tom slučaju naše žrtve neće uroditi plodom. Naša je Hrvatska zaslužila da budemo svi zajedno, poručio je iz Lišana dr. Hebrang.
Drago Krpina, zapovjednik Kriznog stožera za srednju Dalmaciju i počasni mještanin Lišana te fra Mirko Klarić, prisjetili su se ratnih dana svaki iz svog kuta – Krpina zajedništva i želje mještana Lišana, u počecima golorukih, s pokojom puškom, da se suprostave daleko brojčano i naoružanjem nadmoćnijem neprijatelju i obrane svoje domove, a fra Mirko prognaničkih dana koje je sa svojim župljanima proveo i dijeljenja svega dobroga i lošega daleko od domova punih šest godina.
Krpina je kazao kako bi se naziv okruglog stola mogao preimenovati u Hrvatska jučer, danas i sutra jer sve ono što čini sudbinu Hrvatske kroz njezinu prošlost čini i sudbinu Lišana.
– Hrvatska prošlost još od gubitka srednjovjekove države pa do 5. kolovoza je 1995. je zapravo duga, krvava rijeka patnje, stradanja, muke ali i žilavog otpora i nepokolbljive vjere da se možemo i hoćemo oduprijeti svima koji su posezali za svetom krvlju hrvatskih branitelja natopljenom zemljom, kazao je Krpina te se i on osvrnuo na radost zbog uspjeha Vatrenih među Hrvatima ovih dana. Istaknuo je kako je intenzitet emocija i osjećaja usporediv s onima koje su Hrvati pokazivali 5. kolovoza 1995. godine .
– Ti takozvani veliki narodi ponos su gradili na količini otetog, a Hrvati su ga gradili i grade na uspješnosti obranjenog. Zato se njihova radost ne može mjeriti s ovim kako se danas osjećamo. Devedesetih se poklopilo puno toga.U hrvatskom narodu prokuljala je ona tisućljetna težnja za slobodom, poplavila je iz njega silna energija, a pojavio se i državnik koji je tu snagu znao usmjerito u smjeru pobjede. Poklopila se vjera naroda u tog državnika i obrnuto. Zato smo pobijedili. Sve što smo imali kao narod nakon prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana počelo je kopniti. Nacionalne vođe počele su gubiti vjeru u svoj narod, a narod vjeru u njih. Ova okupljanja i sjećanja trebaju biti poticaj za buđenje osjećaja koji će nas voditi naprijed i u pronalazak vođa kojima ćemo vjerovati. Bez toga nas čeka tragičan ishod, poručio je Krpina dodajući kako ne treba zaboraviti da je Hrvatsku rame uz rame s ljubavlju branilo i 10-ak tisuća građana srpske nacionalnosti. Spomenuo je i nazočnog pukovnika HV-a Ratka Despota te ga istaknuo kao osobu koja bi trebala predstavljati srpski narod u Hrvatskoj za dobrobit i njih samih, ali i države.
Ivana Haberle, danas majka troje djece, a početkom Domovinskog rata 18-godišnja medicinska sestra koja je nakon evakuacije iz rodnog Bulića odlučila se pridružiti Hrvatskoj vojsci osvrnula se na današnje stanje u državi kad su u pitanju branitelji.
– Bila bih presretna da moja braća po oružju i po uniformi se nedaju uvući u razne manipulacije. Mi kao civilna scena, kao neto tko može djelovati izvan stranaka, možemo u ovom društvu biti korektor i korektiv. Na žalost, braniteljske udruge su dozvolile da ih političari uvuku; lijevi, desni, pravi, krivi, crveni, narančasti i ne znam kakvi. To je velika greška. Mislim da su mnogi prodali ideale, a broj samoubojstva i umrlih hrvatskih branitelja nakon Domovinskog rata dokaz je da to nije pravi put. Vjerujem da će se rješenje naći u molitvama za ovu našu zemlju, poručila je Haberle. U sličnom tonu nastavio je i admiral Davor Domazet Lošo koji je istaknuo kako Hrvati nisu malobrojan ili mali narod, već veliki narod sa snažnim moralom.
– Brojnost ne znači ništa, već moralna snaga, a Hrvati su ju pokazali kroz povijest mnogo puta. Ima neka ruka, neka snaga koja nas vodi u pobjede, a to je Božja ruka. Bog je uz nas. Bio je uz nas i 90-ih kad smo konačno 5. kolovoza slomili srpske agresore koji se nikada više neće oporaviti da bi mogli krenuti u osvajanje naše zemlje. Ne trebamo se više baviti njima već gledati u budućnost. Vi ste kao prognanici otišli iz svojih domova, ali ste se vratili. Danas gledamo naše mlade kako odlaze zbog drugih razloga, a pitanje je hoće li se vratiti. To je
ključni problem koji treba što hitnije rješavati, a krivci za taj problem su političari koji godinama zemlju vode u krivom pravcu, rekao je admiral Domazet te zaključio kako je Lijepa naša najljepši kutak na zemlji te da ne pobjeđuju veliki narodi, već duh u narodu.
Na okruglom stolu nazočili su i saborski zastupik Hrvoje Zekanović, brigadir hrvatske vojske u miru i izaslanik ministra branitelja Jozo Šerić, načelnik PU zadarske i izaslanik ministra umutarnjih poslova Anton Dražina, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Darko Katuša te mnogi drugi, a za onajkulturno-zabavni dio pobrinuli su se članovi lokalnog Kulturno-umjetničkog društva.
 


Upitna budućnost Lišana
Lišane Ostrovičke pred početak Domovinskog rata brojale su oko 1200 stanovnika. Taj broj danas je prepolovljen, a kako je istaknuo Milan Nimac, predsjednik Udruge prvi hrvatski redarstvenik, budućnost je vrlo upitna i zabrinjavajuća jer sve više je onih koji umiru, nego onih koji se rađaju. Nimac je priliku iskoristio kako bi pozvao sve nadležne počevši od Zadarske županije pa do ministarstava i Vlade RH da obrate pažnju na situaciju u ovom mjestu i daju mu šansu za razvoj, prije svega onag gospodarski kako bi mladi ljudi ostajali na svojim ognjištima i tu stvarali svoje obitelji.
* Lišane su u bivšoj državi bile marginalizirane i stavljene u jedan nepovoljan položaj. Danas nije puno bolje. Vrlo malo se ulaže pa tako mi nemamo čak ni sekundarnu komunalnu infrastrukturu i uličnu rasvjetu. Mislim da je ovo mjesto to zaslužilo, poručio je Nimac.