Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Zašto valja biti u Bihaću?!

13.09.2011. 22:00
Zašto valja biti u Bihaću?!


Razvijanje dobrosusjedstva, izlaz za nerijetko premale ovdašnje proizvođače, dobro međusobno poznavanje i blizina te izdašna mogućnost financiranja zajedničkih razvojnih programa EU fondovima, razlozi su zbog kojih Zadarskoj županiji valja biti u Bihaću
Zadarska županija i Unsko-sanski kanton družili su se prethodnog tjedna na 9. Ekobis sajmu u Bihaću, kao i prethodno okupljajući radne grupe koje provode postojeći program prekogranične suradnje dviju regija “Una spring of life”, odnosno planiraju predstojeće. Suradnja regija postoji i ona je, recimo to, “prirodna i normalna” jer susjedi jesmo, a razvoja smo gladni i jedni i drugi, a u mnogo čemu smo komplementarna područja.
Najmanje su tri razloga zbog kojih se valja osvrnuti na ovu suradnju i prošlotjedne događaje.
Dobrosusjedstvo
Riječ je o susjednim regijama, a suradnja susjeda uvijek je dobrodošla. Poznanstva i povezanost čine svaki oblik suradnje lakšim. Vašem novinaru osobno okosnica je, svakako, Una, no ima ih i puno više. I dosadašnji oblici suradnje za koja se povuklo određena sredstva iz EU fondova, bazirani su bili na tome bilo da se radi o aktualnom projektu ili prethodnima s uključenjem Gračaca i Bihaća i nekih drugih subjekata. Djelomično je to pomoglo sređivanju izvora Une pa i tome da ga više Zadrana obiđe i postane svjesno te ljepote, i da je ona naša. Moguće je da će ti projekti ponukati i nas same da se bolje zamislimo nad potencijalom i mogućim razvojnim projektima tog našeg ličkog dijela županije, nažalost, uz neke bukovačke predjele najnerazvijenijeg u županiji. Mislimo, dakle, na Općinu Gračac i pogranični prostor s Bosnom i Hercegovinom. I Bihać, odnosno ovdašnji kanton u prilikama kakve vladaju u BiH, aktualnim podjelama, ali i tradiciji, imaju orijentaciju prema Hrvatskoj, a Zadarska županija predstavlja poligon moguće suradnje, kao što Zadarska županija predstavlja potencijal, ali nikako da ga provedemo – litorizacije, odnosno prirodnog izlaza na more i kompletne Like. U tom bi smislu mimo za BiH mogli shvatiti što bi trebali učiniti za sebe.
Malo i srednje poduzetništvo
Sajam kao takav i kanton o kojem govorimo daje priliku za afirmaciju nekih naših proizvođača i proizvoda, komplementarnih ovoj sredini, a koji će teško takvu priliku imati u nekim snažnijim i globaliziranijim regijama s kojima ova županija također surađuje. Naime, osim nekoliko iznimki, mi smo područje “male i srednje privrede” i naši se proizvođači mnogih dobrih stvari u globalnoj tržnici ne mogu pojaviti. Ovdje se pak i njihova manja proizvodnja može sasvim dobro predstaviti, većina proizvoda ljudima je poznata, količine koje proizvode korespondiraju s njihovim mogućnostima. Mislimo na usporedbu mogućnosti da se, recimo, u Južnomoravskoj regiji, odnosno Brnu s kojim također surađujemo ili drugim sličnim područjima preplavljenim sofisticiranim proizvodima i s tržištem od nekoliko milijuna ljudi, pojavi dio naših proizvođača koji u Unsko-sanskom kantonu mogu napraviti posao koji odgovara njihovoj veličini.
EU fondovi čekaju
I, naravno, postoji i poticajni razlog da se ova suradnje o kojoj nam je govorio Davor Lonić, nastavi i na tome se radi. Ovog trenutka u zajedničkom projektu Una proljeće života teškom 760.000 eura, iz IPA fonda se osigurava 80 posto bespovratnih sredstava EU. Kažimo da je trenutačno otvoren natječaj za novu tranšu IPA određenu za prekograničnu suradnju, a da je ukupna masa raspoloživih sredstava 5,4 milijuna eura. O natječaju se može detaljnije upoznati i na stranicama naše županije kao i Razvojne agencije. Zašto taj novav ne uzeti, a za cilj i svrhu koju EU zdušno potiče?!