Pomorska medicina više je od prijevoza pacijenta od otoka do kopna

Zadar će u roku od dvije godine biti prvi od 6 mjesta na Jadranu kojem će biti isporučena brza nepotopiva brodica za hitnu pomorsku medicinu u sklopu projekta zbog kojeg su se jučer u luci Gaženica našli ministar zdravstva Vili Beroš, tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Josip Bilaver, Maja Grba-Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i drugi.
Ministar Beroš je u zgradi terminala potpisao Ugovor o javnoj nabavi za izgradnju i opremanje šest brzih brodica sa predstavnicima zajednice ponuditelja Tehnomont Brodogradilište Pula i ISKRA brodogradilište 1 d.o.o. iz Šibenika.
Projekt vrijedan 76.440.000 kuna, sufinanciran iz EU fondova, kako je istalnuo Beroš, značajni je iskorak prema još kvalitetnijoj i dostupnijoj hitnoj medicinskoj skrbi za otočane i njihove goste.

Funkcionalno povezivanje različitih projekata
– Ovo je veliki iskorak u hitnoj pomorskoj medicini, nastavno na nabavu 12 hitnih biokemijskih analizatora koji se nalaze diljem naših otoka i zbog kojih naši otočani mogu biti mirniji jer se zahvaljujući analizatorima može preciznije odrediti kome je potreban hitni transport do bolničke ustanove. Funkcionalno povezivanje različitih projekata ide ka unapređenju funkcioniranja hitne medicine u Hrvatskoj, što bliže europskom standardu. Da je tome tako, potvrđuje i činjenica da smo u novi Nacionalni plan razvoja zdravstva od 2021. – 2026. godine upravo unijeli i uspostavu hitne helikopterske medicinske službe. Brzi brodovi će se, osim za hitnu medicinsku pomoć, koristiti i za traganje i spašavanje na moru, što je jedan dodatni način povezivanja naših službi, rekao je Beroš.
Maja Grba-Vujević je rekla kako je ovaj projekt važan ne samo za hitnu medicinu, već i za pomorsku medicinu koja kod nas ima tradiciju od srednjeg vijeka.
– Ne radi se samo o prijevozu pacijenta od otoka do kopna. To je pomorska medicina koja ima dugu tradiciju. U početku smo se bavili strahom od zaraze, karantenama, skrbi za mornare, a pomorske škole već su tad učile kapetane brodove kako na svakom brodu mora biti postavljena standardizirana škrinjica za prvu pomoć. I naši spužvari i koraljari stoljećima rone uz naše obale, naši gosti vole istraživati. Svi ljudi na moru se često nađu u opasnim situacijama. Mi smo im svima uvijek na raspolaganju, ali najčešće samo sa znanjem, dobrom voljom i brodicama koje nisu specijalizirane, kojima i sada spašavamo živote. S novom modernom nautičkom i zdravstvenom opremom podignut će se razina medicinske skrbi, ali i uvjeti u kojima rade ljudi koji su svoju profesiju vide u spašavanju života. Na prvom mjestu, to su moji hitnjaci, rekla je Grba-Vujević.
Osim u Zadru, brodice će imati vezove u Malom Lošinju, Rabu, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku.

Tisuće zlatnih sati
Osim spomenutih, na događaju su prisustvovali i zadarski gradonačelnik Branko Dukić, župan Božidar Longin, njegov zamjenik Šime Vicković, Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, zatim kapetan Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe pri Ministarstvu mora, prometa i infrstrukture, Robert Škifić, ravnatelj Lučke uprave Zadar, lučki kapetan Alen Rukavina, Željko Čulina, ravnatelj Opće bolnice Zadar te ravnatelji hitnih zavoda županija u kojima će biti smještene brodice.
Gradonačelnik Dukić je istaknuo kako je u sastavu Grada Zadra 7 otoka s 12 naselja te da svi imaju uređene rive pa neće biti problema za pristajanje brodica.
– Neki od otoka su od Zadra udaljeni tridesetak nautičkih milja, a njihovo mahom starije stanovništvo ima na raspolaganju 1 do 3 linije. Novi brodovi će podignuti standard u zdravstvenoj skrbi otočana i njihovih gostiju, a mi se nadamo da će se motori ovih brodica paliti što manje, da bude što manje potreba za intervencijama, rekao je Dukić.
Longin je kazao kako su nedavno sličan brod pustili u promet u Preku, a da je onaj stari, makar zastarjeli, 16 godina ispunjavao zadaću, odvezao na tisuće »zlatnih sati«, spasio na tisuće života.
– Na 116 otoka, otočića i hridi koliko ih je u Zadarskoj županiji, stanovništvo se ljeti poveća i 10 puta. Na kopnu pojačan pritisak na zdravstvenu skrb uspješno riješavamo, uz dodatne timove i podršku Ministarstva, ali otoci su specifični i trebaju biti povezani brodovima, tako da nas ovo uistinu veseli, rekao je Longin.

Gradi ‘hrvatska pamet’
U Gaženici smo vidjeli tip broda koji sad koristi hitna pomoć, sličan onome koji će »hrvatska pamet« izgraditi za potrebe ovog projekta. Nakon što bude isporučena brza brodica, ovaj postojeći ide u Pulu koja nije na ovom popisu od 6 mjesta.
Roko Vuletić iz Iskra brodogradilišta rekao je da je na ovaj način idealno zaokružen krug korištenja europskih sredstava.
– Imamo fantastičan projekt za dobrobit lokalnoj zajednci, financiran je u značajnom dijelu iz EU, a biznis će odraditi domaća komponenta. Imali smo snažnu inozemnu konkurenciju koja je već radila slične brodove, a sad je na nama da udružimo hrvatsku pamet i snagu i napravimo još bolji, moderniji, konkurentniji brod, rekao je Vuletić.
Gordana Deranja iz Tehnomonta d.d. rekla je da bi taj brod u konačnici trebao biti nepotopiv koji može ploviti u svim vremenskim uvjetima.
– Za hitnu pomoć treba biti što brži, što bolji, nepotopiv. Veseli nas što će u ovom poslu 300 kolega dobiti posao, što će hrvatska brodogradnja raditi za hrvatske potrebe. Danas su svi isticali kako žele da se što manje pale motori, a ja bih rekla da se što više pale, ali da idu po mlade mame koje voze u rodilišta, rekla je Deranja.
Nositelj projekta »Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama« je Ministarstvo zdravstva, a partneri su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
Dio projekta sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.« u iznosu od 85 posto, a 15 posto putem nacionalnog financiranja.
Projekti za bolju zdravstvenu skrb
Ministar Beroš je najavio i nekoliko važnih projekata koji će podignuti zdravstvenu skrb, posebno na području hitne medicine.
– Danas imamo 81 specijalista i 117 specijalizanata iz hitne medicine koji su dijelom financirani iz europskih sredstava. Također, projektom iz ESF-a od 9 milijuna kuna do kraja sljedeće godine educirat će se ukupno 1.824 radnika na području hitne medicine, a u sklopu projekta eUsavršavanje vrijednog 5 milijuna kuna educirat će se radnici za telemedicinu. Osigurano je i 100 milijuna kuna za specijalističku izobrazbu medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine koji bi onda dio stanja mogli i sami sanirati, rekao je Beroš.
Traganje i spašavanje
Brodice će se, osim za hitnu medicinsku pomoć, koristiti i za traganje i spašavanje na moru. Josip Bilaver je rekao kako se takvi poslovi rade 365 dana u godini, neovisno o vremenskim prilikama.
– Prosječno se godišnje obavi između 500 i 600 akcija traganja i spašavanja te se spasi oko 1.000 osoba. Samo od početka godine do 10. listopada ove godine izvedeno je 500 akcija i spašeno je 648 osoba i 118 polovila. Lučka kapetanija godišnje obavi oko 60 posto svih akcija, ali postojeća flota joj nije dostatna i prilično je zastarjela. Ide se u obnovu cjelokupne flote koja će se narednih godina financirati iz nacionalnih sredstava, rekao je Bilaver, dodajući kako mu je izuzetno drago da su ova plovila nabavljena sredstvima iz europskih fondova.