Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Škabrnja u Zagrebu

Autor: Elza Radulić-Toman

13.11.2008. 23:00
Škabrnja u Zagrebu

Foto: Elza RADULIĆ-TOMAN



Knjigu škabrnjskih sjećanja je napisala 31 žena i većina ih je došla na predstavljanje, pa i one najstarije, a svakoj je – Zvjezdani, Senki, Stani, Kati, Negzani, Mariji, Nadi, Mirjani, Katarini, Danki.., uručio po ružu dr. Slobodan Lang
Bliži se i ovogodišnji 18. studeni, dan kojega preživjeli mještani Škabrnje neće zaboraviti, na kojega će uvijek podsjećati mlađe naraštaje. Bilo je tako i ove srijede, kada je skupina od pedesetak Škabrnjana, mahom žena, krenula put Zagreba, da i tamo u metropoli podsjeti da je stigao i 17. put studeni, da je prošlo već 17 godina od onoga crnog ponedjeljka, 18. studenog 1991. godine. Žene Škabrnje, sudionice Domovinskoga rata, napisale su knjigu svojih sjećanja na strahote koje su proživjele u ratu i knjiga je ugledala svjetlo dana u Zagrebu prekjučer, kada je predstavljena u Novinarskom domu pred prepunom dvoranom. Riječ je zapravo o šestoj po redu knjizi iz ciklusa knjiga Žene u Domovinskom ratu, Snaga ljubavi: činiti dobro, što ga je prigodom petnaeste obljetnice agresije na Hrvatsku pokrenula Marija Slišković iz Zagreba, ujedno i urednica svih knjiga i predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu.
– Vrijeme kada u razapeli Hrvatsku želim obilježiti sa što više zapisanih svjedočanstava i to žena koje su dale ogroman doprinos Domovinskom ratu, rekla je svojedobno kada se promovirala treća knjiga, koju su napisale Zadranke. Sada je gotova i šesta knjiga, koju su napisale Škabrnjanke, njih 31, svjedočeći istinu onoga što su preživjele kao majke, supruge, medicinske sestre na bojištu, prognanice…
Škabrnjske žene su, dakle ove srijede u organizaciji zagrebačke udruge Žene u Domovinkom ratu i prije predstavljanja svoje knjige, na Trgu bana Jelačića podsjetile Zagrepčane na veliku žrtvu svoga mjesta, pa su održale Sat za mrtvu stražu.
Za svaku žrtvu kazna od 25 dana!
Držeći u špaliru cijeli sat pločice s imenima svih 86 stradalih Škabrnjana, podsjetile su i čitajući njihova imena i godine kada su rođeni i ubijeni. Osim žena iz Škabrnje držanju pločica priključili su se i mnogi poznati i manje poznati iz Zagreba, a među njima su bili saborska zastupnica Nevenka Marinović, dr. Slobodan Lang, dr. Anto Kovačević, dr. Josip Jurić… Imena 86 mrtvih Škabrnjana su čitali Škabrnjani Magdalena Miočić, Alemka Džeferagić, Ivana Haberle, Danka Dražina, te djeca Borna i Sara i Lovre i Antea, kao i Marija Slišković, koja je o stradanjima govorila desetinama okupljenih Zagrepčana, naglasivši da je tijekom napada i u obrani Škabrnje, kao i minama ubijeno ukupno 86 mještana, a istodobno je dosad izrečena jedna jedina pravomoćna presuda od samo 6 godina. To, pak, znači da je za svaku škabrnjsku žrtvu iskazana kazna od 25 dana! Dostojanstvu ovoga čina je pridonio i škabrnjski svećenik don Boris Pedić, koji je putnicima iz Škabrnje cijeloga dana bio i duhovna potpora.
Škabrnjani su posjetili i Dokumentacijski centar Domovinskoga rata, koji djeluje tek oko dvije i pol godine, a tamo su pohranjena i njihova brojna sjedočanstva, kao i svi dokumenti o Domovinskome ratu. Osobitu čast posjetiteljima je iskazao i ravnatelj ove ustanove dr. Ante Nazor, dočekavši ih osobno i s njima uz stručnu riječ Deane Kovačec obišao ovu, kako je smatraju, najljepšu secesijsku zgradu ne samo u Zagrebu već šire. Prepuna ukrasa, osobitih svjetiljki, žardinjera, štukatura, ali i slika naših najvećih imena, s dva pozlaćena lustera, čijih je kristalića iz češke Bohemije toliko da je svaki luster težak po jednu tonu. Posjetitelji iz Škabrnje su, uz ostalo vidjeli u velikoj dvorani, dugoj 30, širokoj 20 i visokoj 30 metara (!) i poznatu sliku Vlahe Bukovca na kojoj je 27 velikana hrvatske kulture, poput Marulića, Gundulića, Klovića, Mažuranića…
Udruga Žene u Domovinskome ratu je Škabrnjanima organizirala bogat program boravka u Zagrebu, pa su posjetili i grob prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, kao i Zid boli na Mirogoju. Posjetili su i Hrvatski sabor, gdje im je domaćica bila njihova Škabrnjanka, saborska zastupnica Nevenka Marinović. Naravno, obišli su i ovaj dom pod stručnim vodstvom Marije Krakić koja svakodnevno vodi goste po zgradi, pa su ušli i u glavnu saborsku dvoranu, u kojoj nije bilo zasjedanja. Gosti su ovdje ugošćeni ručkom u saborskome restoranu, uvjerivši se kako se naši zastupnici i ostali njima bliski, dobro hrane. I jeftino.
Jedna knjiga se uručuje Carli del Ponte
I onda veliki događaj u večernjim satima, predstavljanje knjige, upravo izišle iz tiskare. U prepunoj dvorani Novinarskoga doma okupljene je, nakon mise odrješenja don Borisa za sve škabrnjske žrtve, uvodno pozdravila predsjednica udruge Žene u Domovinskom ratu Marija Slišković, pojasnivši, među ostalim kako je dosad u ovome ciklusu sjećanja izišlo ukupno šest knjiga, koje su napisale hrvatske žene sudionice rata. Sedma je nastala kao kompilacija i prevedna na španjolski i već predstavljena hrvatskim iseljenicima u Argentini i Urugvaju, a upravo se i sada jedna priprema na engleskome jeziku. Na dan škabrnjskoga stradanja, 18. studenog jedna takva knjiga će se u Argentini predati Carli del Ponte i upitati je što je učinila sa zločincima koji su poharali Škabrnju. Marija Slišković je otvoreno zamjerila prvim ljudima u zemlji, koji su pozvani na ovu promociju, ali niti jedan se nije odazvao. Nisu poslali ni izaslanike, poput Milana Bandića ili kardinala Josipa Bozanića. No, knjigu su predstavili dr. Boris Dželalija, ratni liječnik u Škabrnji i don Emil Bilaver, svećenik rodom iz Škabrnje, dok je okupljene pozdravio i načelnik općine Škabrnja Nedjeljko Bubnjar. Najveći pljesak je upućen zapovjedniku Samostaljnog bataljuna Škabrnje Marku Miljaniću koji je, između ostaloga kazao kako svakoga 18. studenog govori o obrani Škabrnje, “ali novinari ne prenose što sam kazao, jer valjda nekome to ne odgovara”.
– Sve postrojbe, pa i one koje su postojale samo na papiru su dobile odlikovanja, samo to nije Samostalni bataljun Škabrnja i ne mogu dokučiti o čemu se radi, a mi smo samo branili svoj rodni prag, s puno gorčine javno je kazao Marko Miljanić. Ponovio je i da za zločine u Škabrnji još nitko nije odgovarao, a znade se točno tko su to bili i tko je svo to zlo naredio. Ustvrdio je Marko Miljanić i kako je dosad četiri puta svjedočio u Haagu i došao do saznanja da je to sud za izjednačavnje žrtve i zločinaca.
Knjigu škabrnjskih sjećanja je napisala 31 žena i većina ih je došla na predstavljanje, pa i one najstarije, a svakoj je – Zvjezdani, Senki, Stani, Kati, Negzani, Mariji, Nadi, Mirjani, Katarini, Danki.., uručio po ružu dr. Slobodan Lang, što je već postala tradicija pri promocijama knjiga iz ovoga ciklusa.


 JUNAKINJA DANKA UOPĆE NEMA STATUS BRANITELJA!


Govoreći o vrijednosti ove knjige, koja će budućim naraštajima svjedočiti o velikoj žrtvi mjesta Škabrnje, ratni zapovjednik Marko Miljanić je osobito naglasio ulogu Danke Dražine. Osobito dojmljivo, što je nagrađeno velikim pljeskom, je bilo kada je ispričao kako je mlada 20. godišnja Danka u Njemačkoj ostavila topli dom i roditelje i došla u Škabrnju, braniti svoju djedovinu. Sama je, od roditeljskog novca kupila odoru i kalašnjikov i unatoč protivljenju zapovjednika, uključila se u sanitet i na prvoj crti se borila i spašavala ranjene cijeli rat.
– Zamislite ova hrvatska majka koja danas ima četvoro djece, ova junakinja Domovinskoga rata, uopće nema status branitelja, niti je zavedena u regstar branitelja!, objelodanio je tu sramotu hrvatske birokracije Marko Milanić.