Zadarska županija premašila 7,3 milijuna noćenja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, gdje je za pune pokazatelje potrebno zbrojiti komercijalne i tzv. nekomercijalne turističke podatke, Zadarska županija imala je preko 7,3 milijuna noćenja već u devet mjeseci i s rastom od četiri posto bila najbrže rastuća među razvijenim turističkim regijama
Državni zavod za statistiku RH vodi odvojeno podatke o komercijalnim i nekomercijalnim turističkim noćenjima. Zbog toga dio neinformiranih osoba može, ne provjeravajući obje statistike, doći do krivih zaključaka kada je u pitanju praćenje turističkih noćenja u zemlji, a posebno kada je u pitanju Zadarska županija kao druga najveća u zemlji po prijavama nekomercijalnih noćenja. Više vikendaškog turizma od nas ima samo Primorsko-goranska županija.
Turističke zajednice, pak, za razliku od Državnog zavoda za statistiku vode jedinstvenu evidenciju broja turista i noćenja iz jednostavnog razloga, jer vode evidenciju po obveznicima boravišne pristojbe. Kod njih razlike postoje samo utoliko što dio turista, odnosno vlasnika objekata boravišnu pristojbu plaća paušalno.
Mogli bismo iznositi i sumnje u realnost iskaza koji daje Državni zavod za statistiku kada za ovaj promet kaže da je nekomercijalni. Iz strukture gostiju vidi se da to baš i nije tako. Odnosno, da budemo jasniji vidljivo je da na njemu netko ipak zarađuje.
“Nekomercijalni promet”
U Hrvatskoj je u kućama i stanovima za odmor od 15. lipnja do 15. rujna ove godine ostvareno 10 posto više turističkih dolazaka i 7 posto više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku iz istraživanja o nekomercijalnom turističkom prometu. Ono što je odmah vidljivo i na što želimo skrenuti pozornost je da u standardnom turizmu imamo rast gostiju od jedan, a noćenja od dva posto (na razini zemlje), što znači da se ovaj vid “nekomercijalnog” turizma bitno brže uvećava od komercijalnog, makar se kroz njega odlijevao dio komercijalnog. Tako će biti i ubuduće.
Predmet ovog istraživanja su turisti-vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, rodbina i prijatelji, a temelji se na evidenciji o naplati boravišne pristojbe koje vode turističke zajednice.
Ukupno je u kućama i stanovima za odmor od 15. lipnja do 15. rujna ove godine boravilo 270,3 tisuće osoba koje su ostvarile 4,01 milijun noćenja. Domaćih je gostiju pritom bilo 121 tisuća ili 6 posto više nego lani, dok su s 2,752 milijuna noćenja u plusu od 3 posto. Stranaca je došlo gotovo 150 tisuća ili 14 posto više, a nešto veći porast, za 15 posto ove godine bilježe s 1,3 milijuna noćenja u kućama i stanovima za odmor. Prosječno je po dolasku u kućama i stanovima za odmor ostvareno 15 noćenja, pri čemu su domaći turisti prosječno boravili 23 dana, a strani 9 dana. Od ukupnog broja noćenja 59 posto ili 2,34 milijuna, što je 3 posto više nego lani, ostvarile su osobe za koje se boravišna pristojba plaća paušalno. Preostalih 41 posto ili 1,66 milijuna noćenja bilo je od osoba za koje se boravišna pristojba plaća po noćenju, što je porast od 12 posto u odnosu na lani.
U strukturi noćenja stranih turista najviše su noćenja u kućama i stanovima za odmor ostvarili Slovenci (34 posto), a slijede Nijemci (15 posto) te oni iz Bosne i Hercegovine (9 posto), Mađarske (8 posto), Austrije i Italije (po 6 posto) te Češke (4 posto).
Zadarska županija
U ovim prikazima Zadarskoj županiji pripada istaknuto mjesto. Od 270.000 prijavljenih gostiju čak 94.000 od čega 45.000 stranaca prijavljeno je u Zadarskoj županiji. Više nema nitko, a najbliži su u Primorsko-goranskoj sa 66.000 od čega polovica stranaca. Sljedeći su 31.000 u Istarskoj županij, 27.000 u Šibensko-kninskoj, odnosno svega 18.500 u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Podaci su definitivno loši i lažni jer nemoguće je da ova zadnja županija ima toliko manje vikendica i vikendaša nego Zadarska.
Kad su u pitanju noćenja tu je najjača Primorsko-goranska županija s 1,5 milijuna noćenja od čega je stranih 333.000, a Zadarska ima oko 1,2 milijuna od čega 355.000 noćenja stranaca.
Dodajmo tome one pokazatelje koje statistika države vodi kao komercijalne.
U Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do rujna 2008. ostvareno 1% više dolazaka i 2% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2007. u svim komercijalnim smještajnim objektima. Turisti su ostvarili 54 729 779 noćenja, od čega su 10,5% ostvarili domaći turisti, a 89,5% strani turisti. Ove je brojke ostvarilo, dakle, 10 387 000 turista.
Nadmašeni rekordi
Zadarska županija već je obilježila uspjeh segnuvši sa statistikom turističkih zajednica na prag od sedam milijuna noćenja, za koji se drži da je s još nepristiglim pokazateljima za listopad uhvaćen.
Naizgled u neskladu s tim je iskaz Državnog zavoda, ako ne gledamo onaj “nekomercijalni” dio, jer kaže da je u Zadarskoj županiji zabilježeno 6.117.741 noćenje. No ako tome dodamo i prethodno spomenute i analizirane brojke, onda je Zadarska županija po pokazateljima statistike već značajno nadmašila onih sedam milijuna noćenja, jer s 1,2 milijuna “nekomercijalnih noćenja” to iznosi preko 7,3 milijuna ostvarenih turističkih noćenja, što je pokazatelj bolji od iskaza turističkih zajednica.
Ono u čemu se podaci državne statistike također poklapaju s podacima koje preliminarno i kao okvirne iznose turističke zajednice, je najveći skok od četiri posto noćenja upravo u Zadarskoj županiji (rast turističkih dolazaka iznosio je tri posto), dok je većina snažnih turističkih županija u zemlji bila na oko jedan posto rasta, a državni je prosjek iznosio dva posto.

 RAST UNUTAR ŽUPANIJE

Od snažnih, odnosno najsnažnijih turističkih odredišta u samoj Zadarskoj županiji Zadar je imao uvećanje lanjskih brojki za dva posto, Nin i Pag rast noćenja do šest posto, Biograd od pet posto. Bibinje čak 15, Pakoštane 16 posto, Sveti Filip i Jakov bilježi blagu, Kukljica čak snažniju stagnaciju (-6 posto) i sl.