Ovdje smo 1941. ustali protiv ustaškog režima

Danas su ovdje ponovno Dalmatinci, ali ne kao golobradi momci koji su se došli boriti protiv okupatora za nacionalnu i socijalnu pravdu, već kao građani treće dobi koji će na mlađe prenijeti pozitivne tekovine antifašizma, rekao je Dragan Rodić

Članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadarske županije u subotu su postavili vijence za pale drugove na obnovljenom spomeniku izgrađenom u čast pucnja prve ustaničke puške u Srbskom klancu. Spomenik je uništen početkom devedesetih godina, a na njega su ispaljeni rafali srpskih vojnika koji nisu cijenili antifašistički prošlost te je skinuta zvijezda petokraka koja se nalazila na njegovom vrhu.
Inicijatori obnove spomenika bili su članovi Udruge antifašista općine Gračac, a okupljene je pozdravio predsjednik Dragan Rodić koji je između ostaloga rekao da spomenik simbolizira prvi ustanak koji se dogodio 27. srpnja 1941. godine te borbu između ustanika i oružanih snaga ustaškog režima NDH. Cilj susreta bio je evocirati uspomenu i oteti zaboravu sklonost naroda antifašističkoj borbi na koju su svi ponosni.
Ustanak se širio velikom brzinom
– Ohrabren ustaškim terorom i znajući da nema što izgubiti narod je krenuo u masovnu oružanu borbu protiv okupatora i nenarodnog režima, a za goli opstanak. Iako sa svih strana okruženi jakim ustaškim garnizonima, ustanak se širio velikom brzinom, tako da je već drugog dana oslobođeno cijelo područje Srba, a nakon tri dana i tadašnji kotor Donji Lapac. Nagomilani revolt naroda se oslobodio kroz sve masovniji otpor koji više nije mogla zaustaviti nikakva sila, niti ustaška, niti četnička, niti okupatorska, kazao je Dragan Rodić, podsjećajući kako su formirani razni odredi poput Bataljuna Marka Oreškovića.
– Danas su ovdje ponovno Dalmatinci, ali ne kao golobradi momci koji su se došli boriti protiv okupatora za nacionalnu i socijalnu pravdu, već kao građani treće dobi koji će na mlađe prenijeti pozitivne tekovine antifašizma i zalagati se za život dostojan čovjeka bez diskriminacije.
Lički heroji
Istaknuo je kako je jedan od vidova antifašizma i stvaranje boljih uvjeta za život te bi bilo dobro da se političari umjesto govoru mržnje okrenu životnim pitanjima.
Nikola Budija, predsjednik Komisije za njegovanje tekovina Narodno-oslobodilačke borbe i prvoborac iz 6. ličke divizije, pozdravio je okupljene te rekao da je pucanj prve ustaničke puške na tom mjestu označio plamen NOB-a u cijeloj domovini Hrvatskoj.
– Tu smo oslobodili prvo kotorsko mjesto Donji Lapac. Ustanička Lika dala je 25 tisuća boraca, od čega je njih devet tisuća ostavilo i svoje živote na bojnom polju. Lika je dala više narodnih heroja, među kojima i dvojicu velikana, Radu Končara Brku i Marka Oreškovića Krndiju. Ustanička Lika dala je i dvije divizije. Proslavljena 6. proleterska divizija Nikola Tesla je prva divizija osnovana u našoj Hrvatskoj i bila je jedna od najelitnijih divizija Titove pobjedničke armije. Odigrala je i  povijesnu ulogu u desantu na Drvar u kojemu su željeli zarobiti ili likvidirati Tita i obezglaviti vodstvo NOB-a. Borci su časno izvršili svoju povijesnu akciju i zahvaljujući tome, Lika je bila pretežno oslobođena i primjer drugima za dobro organiziranu i vođenu borbu protiv okupatora i njihovih vjernih slugu, kazao je Budija.
Nakon što su postavili vijence i prisjetili se svojih ratnih dana članovi antifašista, njih pedesetak, zaputilo se do središnjeg spomenika u Srbu, a kasnije i na ručak.

Je li Pavelić ovlastio Karamarka za brisanje antifašizma iz Ustava?

Nikola Budija okupljenima je rekao da se u današnjem društvu antifašisti suočavaju s ogromnim problemima rastućeg desničarstva i agresivnoga povijesnog revizionizma, o čemu su obavijestili svjetsku javnost.
– Svjedoci smo da je naše društvo premreženo kriminalom i korupcijom, čiji je nosilac bivši premijer Sanader, ali postavlja se pitanje je li on to mogao sam činiti. Što su radili oni koji su ga okruživali i govorili “kud’ Ivo tud’ i ja”? Još ozbiljniji problem je agresivni povijesni revizionizam – s jedne strane se žele rehabilizirati poražene snage u NOB-u i ideologija kojom su se oni vodili, a s druge strane stvoriti osnovu na kojoj bi se Hrvatska gradila u suprotnosti s Ustavom. Karamarko je rekao da bi brisao antifašizam iz Ustava. Je li ga za to ovlastio Ante Pavelić?, upitao se Budija, dodajući kako se nažalost, premijerka od toga nije ogradila, a na Zapadu bi takav ministar odmah bio smijenjen, a ne unaprijeđen.
– Ne može se sakriti da je Hrvatska suočena sa sve jačim i agresivnijim nasrtajima poklonika ideologije za koju smo mislili da je ’45. godine zauvijek poražena. Vrijeme je da se pruži otpor prije negoli bude kasno, pročitao je Budija.

Nejasnoće oko obnove

Obnovu spomenika financirala je Općina Gračac, a obnovu su, kako neslužbeno saznajemo, obavljali radnici iz srbijanskog Valjeva. S obzirom na to da na otvaranju nisu bili predstavnici Općine Gračac, nismo saznali cijenu obnove spomenika te zbog čega su na njemu još uvijek vidljive posljedice uništavanja, poput tragova metaka na mramornoj spomen-ploči.