Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Uskoro prvi udžbenik o podvodnoj arheologiji u nas

Autor: Ivo Dominis

14.06.2010. 22:00
Uskoro prvi udžbenik o podvodnoj arheologiji u nas

Foto: Vedran SITNICA



Što se tiče planiranog programa i istraživanja, za ovu godinu je predviđen nastavak radova na potonulom brodu iz sredine 1. st. poslije Krista na Grebenima kod Silbe. Na ovom nalazu smo već evindentirali 50 vrlo gusto koncipiranih brodskih rebara, te je time skupa sa drugim konstruktivnim detaljima ova brodska građevina dosada najvredniji otkriveni nalaz antičkog broda na Jadranu. Saznanja koja smo skupili o tom brodu nisu ni izdaleka definitivna, jer se veći dio njegove konstrukcije hipotetičkom vjerojatnošću krije pod debelim slojevima morskog pijeska
U kontekstu nedavno održane tribine o valorizaciji i prezentaciji pomorske kulturne baštine naš uvaženi hidroarheolog, dr. Zdenko Brusić, iznio je frapantan podatak po kojem zadarski akvatorij i otočje obiluje bogatstvom arheoloških nalazišta,jednako na priobalnom i pripadajućem podmorskom dijelu. Po tim nalazima suvremena znanost dobiva dragocjena i ekskluzivna svjedočanstva o životu na ovim prostorima kroz stoljeća,brodolomima što su se ovdje događali, arhitektonskim oblicima materijalne baštine, vladarima i osvajačima ovog dijela Sredozemlja.
Tragom te Brusićeve informacije novinarska znatiželja nas je odvela u Odjel za podmorsku arheologju zadarskog Arheološkog muzeja,a koji važi nacionalnim referalnim središtem za hidroarheološka istraživanja i vrijedne nalaze iz podmorja. Osnovna nakana nam je pri tome bila širem čitateljstvu prenijeti dokle se je stiglo u istraživanju povijesne baštine naših otoka,te koji su aktualni zahvati na tom planu kod zadarskih hidroarheologa. Zahvalnog sugovornika za pojašnjenje ove kompleksne problematike našli smo ovdje u osobi dr. Smiljana Glušćevića, muzejskog savjetnika u Arheološkom muzeju i voditelja Odjela za hidroarheologiju podmorja. Dr. Glušćević nam je svojim prijemčljivim kontaktom nastojao približiti materijalne dokaze dinamike života ovih prostora što seže do prapovijesti, a koji su im dostupni na njihovom Odjelu i koji potječu sa različitih podmorskih lokaliteta sa zadarskog otočja.
Možete li nam u uvodu našeg razgovora precizirati poslanje vašeg Odjela na znanstvenom, muzeološkom i kulturološkom polju, financijsku (ne)ovisnost, odnosne izvore potpora programu djelovanja i subordinacija poslovanja?
– Odjel za podmorsku arheologiju djeluje s ciljem hidroarheološkog izučavanja zadarskog akvatorija čime participira u sveobuhvatnom lancu terenskih istaživanja povijesnih naslaga koja kontuinirano provodi zadarski Arheološki muzej čiji smo sastavni dio.
Silba, Pašman, Zaton, Pag
Djelujemo pod ingerencencijom i pravnom podlogom Ministarstva kulture RH, te naše projekcije ovise prvenstveno o odobrenoj financijskoj potpori tog subordiniranog subjekta, a ta su sredstva subvencionirana na osnovu predloženih godišnjih programa rada Muzeja. Naša istraživanja provodimo na podmorskim lokalitetima duž cijelog zadarskog akvatorija. Od važnijih dosad poduzetih mogu poimeično istaknuti ona kod otoka Silbe, u Pašmanskom kanalu, pri istraživanju antičke luke u Zatonu, otoku Pagu, uz još mnoga druga.
A sada nas uvedite u srž stvari pobližom konkretizacijom sadržaja ili datacija tih podmorskih nalaza?
– Naši nalazi nađeni u podmorju ponajviše vuču svoje podrijetlo od raznolikih brodoloma, što su se dešavali na ovdašnjim dijelu pomorskih prolaza i tjesnaca. Najveći broj tih pomorskih nezgoda možemo datirati u antičko doba, ali ih imamo, doduše u rijeđem broju, iz kasnijih razdoblja srednjovjekovlja i novovjekih vremena. Baš ovom potonjem pripadaju i ostaci broda s kraja 16. st., kojeg su naši ronioci pronašli kod otoka Silbe u rujnu 2009. Hipotetičkim presumpcijama tu bi mogla biti riječ o venecijanskoj galiji, međutim za precizno utvrđivanje njegova podrijetla predstoje još daljnje analize i dodatna istraživanja na terenu pronalaska. Za ta istraživanja svakako valja naglasiti njihovu financijsku konstrukciju nadograđenu iz vlastitih rezervi Arheološkog muzeja u Zadru,a svoj osobni obol tome su dali i sudionici istraživanja sa Sveučilišta “Nikola Kopernik” iz poljskog graga Toruna. Jednako važan udio u uspješnom tijeku istraživanja je onaj pripadnika ronilačkog tima interventne policije PU Zadarske, kao i ronilačkog instruktora Đanija Iglića iz Zadra. Očekujemo da će se uskoro u mnogo širem obimu nastaviti istraživanja ovog mjesta brodoloma kod Silbe, a koje datira otprilike iz istog vremena kao i ranije nalazište kod otočića Gnalića. Od pronađenog brodskog inventara zasad znamo za 5 brodskih topova, 2 velika željezna sidra, te stanovitu količinu cjelovitih primjeraka renesansne keramike, zatim ostatke nekoliko staklenih, kvadratičnih boca sa metalnim čepovima, a na tim metalnim dijelovima boca se vide neke oznake još neindentificirana izvora. Sa broda nađenog u silbanskom podmorju smo uzeli segment drvene građe za dendrokronološku analizu koja se bazira na broju godova, a koja će nam pojasniti kada je drvo posječeno da bi se ugradilo u neku sastavnicu brodske konstrukcije.
Pronađene serillie
Osim tereta sa potopljenih brodova i ovakvih analiza, naš Odjel već dugi niz godina s manjim prekidima vrši sustavna istraživanja antičke luke Zaton kod Nina. Tamo su već otprije nađeni ostaci dvaju brodova čija se konstrukcija pripisuje brodograđevnom umijeću antičkih Liburna. Ovi su u 1. tisućljeću prije Krista kao vješti moreplovci imali prevlast na čitavom Jadranu. Recentnijim istraživanjima u Zatonu je nađen i treća liburnska lađa, tzv. serillia, koja ima drugačije pojedine konstruktivne osobine nego ona dva prethodno nađena broda. Ogromna masa različitog materijala,najviše keramike, a na koju se je nailazilo u kulturnim slojevima zatonske luke svjedoči kako je ta luka tijekom svog aktivnog djelovanja komunicirala sa svim dijelovima tada poznatog mediteranskog svijeta. Spomenuti materijal potječe slijedom te logićke premise iz Sjeverne Afrike, Egipta, Sirije, Male Azije, Cipra, Crnog mora, Grčke, Italije, pa sve do Galije i Panonije na sjeveru. Zatonska Luka je jedini arheološki lokalitet sa kojeg su uzeti uzorci raznih životinjskih i biljnih vrsta poput puževa, školjaka, riba, ptica i sličnog, po čemu se je mogla izvršiti analiza konzumirane hrane pomoraca koji su dolazili i boravili u toj luci. Nadalje, ove godine su poduzeta geofizička istraživanja kopnenog dijela uz luku koja su pokazala niz zidanih građevina i popratnih sadržaja uz luku. Jedan od naših najdragocjenijih nalaza jest antička d o l i j a ili pithos, koja je prije par godina izvađena iz mora u Pašmanskom kanalu. Ta pašmanska dolija bi na osnovi nekih tipoloških karakteristika lako mogla pripadati vremenu 6. ili 5. st. prije Krista, te bi time spadala u najstarije podmorske nalaze na jadranskoj obali.
Kakve zanimljive podatke možemo saznati iz programa i plana recentnih radova i istraživanja na vašem Odjelu, te u njegovoj neposrednoj budućnosti?
– U suradnji sa Sveučilištem u Edinburghu naš Odjel ove jeseni planira na Dugom otoku poduzeti prva sustavna ispitivanja nekog podmorskog spiljskog lokaliteta na jadranskoj obali. Početak ovog posla ovisi o prilivu potrebnih sredstava, no čini se da stvari u tom smislu idu pozitivnim smjerom. Radi se o lokalitetu uvale Brbišćica na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka gdje je bilo stanište prapovijesnog čovjeka, a koje je uslijed kasnije nivelacije razine mora potopljeno. Tu špilju je otkrio Donat Petricioli, biotehnolog iz Zagreba, a zauzeo se je za daljnja istraživanja iste mr. Jonathan Benjamin sa Edinburgškog sveučilišta, koji radi u znanstvenoistraživačkom timu sa prof. dr. Cliveom Donsallom sa tog britanskog sveučilišta.
3D dokumentiranje
Nadalje, što se tiče planiranog programa i istraživanja, za ovu godinu je predviđen nastavak radova na potonulom brodu iz sredine 1. st. poslije Krista na Grebenima kod Silbe. Na ovom nalazu smo već evindentirali 50 vrlo gusto koncipiranih brodskih rebara, te je time skupa sa drugim konstruktivnim detaljima ova brodska građevina dosada najvredniji otkriveni nalaz antičkog broda na Jadranu. Saznanja koja smo skupili o tom brodu nisu ni izdaleka definitivna, jer se veći dio njegove konstrukcije hipotetičkom vjerojatnošću krije pod debelim slojevima morskog pijeska. Recimo i to da je to prvi potopljeni antički brod na Jadranu koji je u svojim “štivama” osim amfora za brodski teret imao i lomljeni građevinski kamen.
Što se tiče metodologije rada i dokumentacije s ponosom vam mogu reći kako je ovo bio prvi lokalitet na našem djelokrugu, gdje je započet rad na 3D dokumentiranju i evidentiranju nalazišta.
Osim istraživačkog rada,ostvarujete li kakve rezultate na drugim područjima poput stručnog,pedagoškog ili didaktičkog djelovanja usmjerenog ka izobrazbi i usavršavanju novih generacija potrebnih kadrova ovog znanstvenog i stručnog profila?
– Ja sam kao voditelj Odjela osobno bio uključen u dvogodišnji rad Tempus projekta: “Podmorske znanosti i tehnologija”, a što je zapravo iskorak u smislu jednog novog sveučilšnog programa kakav dosad nije postojao ne samo u Hrvatskoj, nego niti jednoj zemlji na Mediteranu. Za instalaciju ovog programa je naročito zaslužan prof. dr. Leo Marušić, pročelnik Odjela za promet i pomorstvo Sveučilišta u Zadru. Posljedičnouzročnom vezom sa tim projektom će mi uskoro biti objelodanjena knjiga, odnosno udžbenik o podvodnoj arheologiji u nas. Udžbenik je prvenstveno namjenjen budućim studentima podmorskih znanosti i tehnologija, ali i studentima podvodne arheologije na katedri arheologije zadarskog Sveučilišta. Pozvan sam na poslijediplomski studij Sveučilišta u Splitu, točnije njegovog Centra za mediteransko naslijeđe, i to za izučavanja kulturne baštine i maritimne baštine. Na oba ova studija je riječ o različitim vidovima podmorske arheologije, povijesti, istraživanjima i zaštiti.
U kojoj mjeri pri vašim terenskim istraživanjima nailazite na konstruktivnu suradnju i kooperaciju sa lokalnim stanovništvom, institucijama mjesnih vlasti i lokalne samouprave?
– Velika i dragocjena pomoć na terenu su nam privatni i klupski ronioci i ronilački instruktori, kao i ronilačka ekipa interventnog voda policije, a koji su nam uvijek pri ruci. Na području otoka Paga i mjesta Novalje uvijek nailazimo na svesrdnu podršku i razumijevanje vrlo agilnog gradonačelnika Grada Novalje Ivana Dabe. Uskoro planiramo novo istraživanje jednog antičkog lokaliteta na otoku Pagu, i to upravo u suradnji sa Gradom Novalja i spomenutim gradonačelnikom.