Hrvatska je Europljanima osma najpoželjnija destinacija

Koliko je teško u sadašnjim prilikama pandemije prognozirati bilo što u svezi ovogodišnjim turizmom ilustrira izjava Ministrice Nikoline Brnjac svedena na to da: »uz dobru epidemiološku situaciju možemo očekivati i veći postotak nego prošle godine, a što je odgovorila na upit koliki bismo postotak u sezoni mogli ostvariti u odnosu na 2019.. Poslužit ćemo se stoga istraživanjem ETC-a (Europske komisije za putovanja) – »Monitoring sentimenta za domaća i unutareuropska putovanja – val 6 ».

Zagrijavanje putničkih sentimenata
Putnički sentimenti zagrijavaju se s pogledom na ljeto, ali Europljani su u brigama kako maksimalno iskoristiti svoje odmore
-56% Europljana gleda pozitivno prema ljetovanju, dok samo 27% nerado gleda na putovanje u sljedećih šest mjeseci
-1 od 2 Europljana osjeća se sada optimističnije prema putovanjima kao rezultat uvođenja cjepiva
-Ograničeni opseg prazničnih aktivnosti, zbog ograničenja COVID-19, opterećuje svijest Europljana

U idućih pola godine želi putovati 56% stanovnika EU
Nada ljetnih bjegova potiče raspoloženje za putovanje kod Europljana, jer većina (56%) kaže kako će na godišnji odmor otići do kraja kolovoza 2021., bilo u zemlji ili u drugu europsku zemlju. Za usporedbu, samo 27% ispitanika još uvijek nije voljno putovati u sljedećih šest mjeseci. Rezultati su to istraživanja objavljenom u najnovijem izvješću ETC-a.
To mjesečno izvješće pruža uvide o utjecaju COVID-19 na putničke planove i preferencije Europljana u pogledu vrsta odredišta i iskustava, razdoblja odmora i aktualnih strepnji vezanih za putovanja.

Uvođenje cjepiva povećava povjerenje u ljetna putovanja
Unatoč tromom početku uvođenja cjepiva u Europu, samopouzdanje putnika nastavlja rasti, pobuđujući nade u brži oporavak. Ipak 48% ispitanika dijeli osjećaj optimizma u vezi s planiranjem putovanja, vođen razvojem i odobravanjem cjepiva COVID-19. Samo 21% nije optimistično, bez obzira na cijepljenje.
Među europskim putnicima, njih 9 od 10 već ima određeno vrijeme odmora, uglavnom srpanj i kolovoz (46%). Njih 29% navodi da na svoje sljedeće putovanje namjerava krenuti još prije, u svibnju ili lipnju. Od njih je 49% spremno otputovati u drugu europsku zemlju, dok se 36% odlučuje za boravak u vlastitoj državi.
Dok Europljani počinju razmišljati o ljetnom bijegu, središte pozornosti pada na to može li se u nadolazećim praznicima uživati u potpunosti. Najviše Europljane brine opasnost od karantene (16 %), 13% ispitanika smatra da posjećivanja barova i restorana predstavljaju određeni stupanj rizika, zrakoplovna putovanja još uvijek su na vrhu popisa rizika od virusa pa 17% Europljana identificira letenje kao potencijalno opasno…

Poljaci i Talijani najpozitivniji su prema ljetnim putovanjima
Iako su ljetni praznici na listi želja većine, zemlje se razlikuju u stupnju entuzijazma. Poljaci (79%) i Talijani (64%) zagovaraju bijeg prije kraja kolovoza, a slijede ih austrijski (57%), njemački i nizozemski (oba 56%) stanovnici. Talijani naginju domaćim putovanjima (53%), dok 2 od 5 ispitanika ima sklonost putovanjima u inozemstvo.
Od svih europskih država najveći sentiment prema putovanjima iskazuju redom Poljaci, Talijani, Austrijanci, Nijemci i Nizozemci s udjelom 79,2 do 55,8%.
Vjerojatno i vrlo vjerojatno skoro putovanje određuje generacija od 45 do 55 godina, sa gotovo dvotrećinskom većinom, dok nevjerojatno zvuči da su najveće sumnje u to kod generacije od 18 do 24 godine (svega 45%).

Hrvatskih 4% simpatizera?
Sa 4% zainteresiranih za Hrvatsku među Europljanima, stojimo jako dobro, jer najjača Španjolska je na 10,4% pretekavši Italiju na 9%, a ove zemlje ipak trebaju desetak puta više turista od nas, da bi ih popunili.
Gotovo dvije trećine putovat će na odmor užitka (leisure travel), oko 20% posjetiti prijatelje i rodbinu, manje od 10% putovat će poslovno, a sve ostalo je oko 5%.

Komercijalni turizam u prva dva mjeseca ‘21.
I u veljači se nastavlja pad dolazaka i noćenja turista prouzročen pandemijom te je komercijalnim smještajnim objektima ostvareno samo 104.000 dolazaka i 245.000 noćenja, u odnosu na veljaču 2020. 62,7% manje dolazaka i 59,8% manje noćenja. Strani turisti 88,2% manje dolazaka i 80,1% manje noćenja.
U prva dva mjeseca pad dolazaka turista je 61,5% i pad noćenja 57,2%, odnosno 192.000 dolazaka, i 494.000 noćenja. Pad dolazaka stranih turista je 87,5%, noćenja 78,4%. Najviše stranih noćenja ostvarili su gosti iz Italije (11,3%), Njemačke (11,1%), SAD-a (9,6%), Slovenije (7,3%), Bosne i Hercegovine (5,7%) te Austrije (5,3%).
U ZD županiji u veljači sa 7.200 komercijalnih dolazaka i 16.200 noćenja, pad je bio 32 odnosno 30%, ali zbog 15 do 20% rasta domaćih dok je kod stranih noćenja pad 70%.
No, kažimo da smo u ‘20. u prva dva mjeseca još bilježili rast gostiju.

Komercijalni, nekomercijalni i nautički turizam u prva 3 mjeseca ‘21.
HTZ već ima podatke eVistora i eCrew za tri mjeseca, a kako smo lani u ožujku pali u lockdown već ovaj jadan ožujak prilike iz prva dva mjeseca »popravlja« jer smo u ožujku imali pad dolazaka od 21%, a noćenja su pala »samo« 10%. Pa smo sa 1,2 milijuna ovakvih noćenja na 61% lanjskog prvog kvartala. Imamo čak Češku s ratom noćenja, i Ličko senjsku županiju gotovo bez pada, zahvaljujući navali domaćih. Zadarska županija je na 64% lanjskog kvartala i čini 7,52% turizma u zemlji, a »održava« je Zadar kao za sad 3. turističko odredište u državi.