Crna riđovka i crna gušterica stanovnice Silbe

Ovogodišnji moto Dana bioraznolikosti vezan je upravo za vrste koje se unose u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju i gdje mogu djelovati negativno na postojeću floru ili faunu. Bioraznolikost je drastično ugrožena, zaključio je Mirko Đinđić

Šestero članova Udruge Animalia iz Rijeke u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije, na čelu s ravnateljem mr. sc. Mirkom Đinđićem, u povodu Dana bioraznolikosti koji se 22. svibnja u Hrvatskoj ujedno obilježava i kao Dan zaštite prirode, obavilo je petodnevna ornitološka i prirodoslovna istraživanja Silbanskih grebena.
Gniježđenje sivog sokola
Na grebenima se gnijezdi jedna od najvećih populacija morskog vranca Phalacrocorax aristotelis desmarestii, kojeg na Silbi domaći ljudi zovu njurac, a u priobalju i gnjurac.
– Zbog nepristupačnosti grebeni su idealno gnjezdište ove ugrožene vrste. Procijenjeno je da na grebenima gnijezdi oko 210 parova, što je znatno smanjenje u odnosu na prethodne godine. Mladi vranci su označeni metalnim prstenovima i plastičnim markerima kako bi se ptice mogle lakše pratiti i tako saznati više o njihovu životu. Ove se morske ptice smatraju najboljim indikatorima zdravog morskog okoliša, rekao je Đinđić, dodajući da je na grebenima zamijećeno i gniježđenje sivog sokola, strogo zaštićene grabljivice.
Ipak, najveća prirodoslovna zanimljivost silbanskih grebena svakako je pronalazak i prvo fotografsko dokumentiranje crne gušterice u Hrvatskoj, koju su pronašli članovi Udruge Animalia Andrej Radalj i Gordana Pavoković. U suradnji s Berislavom Horvatićem, Marijom Kuljarić, Dušanom Jelićem i Mayerom Wernerom načinjen je prvi dio istraživanja, kojim se došlo do zaključka da se vjerojatno radi o melaninskom obliku primorske gušterice Podarcis sicula. Svakako je potrebno načiniti detaljna genetička istraživanja kako bi se utvrdilo o kojoj se vrsti točno radi, istražiti rasprostiranje po grebenima i odnose s običnom primorskom guštericom.
Otrovnica
Pronađena je i opasna otrovnica, crna riđovka.
– Ova vrsta zmije otrovnice obično se prepoznaje po karakterističnim “cik-cak” šarama na leđima, no na melaninskim primjercima one nisu vidljive. Zbog nedostatka šara crna se riđovka lako može zamijeniti neotrovnom crnom poljaricom, koju mnogi nazivaju “crni gad”. Za raspoznavanje treba obratiti pozornost na trokutasti oblik riđovkine glave, vertikalne zjenice i izdignute ljuske, za razliku od poljarice koja nema izražen vrat, a ima okrugle zjenice, objašnjava Đinđić.
Sjeverni dio zadarskog arhipelaga (Premuda, Silba, Olib, Škarda, Ist, Molat itd.) uvršten je u područje ekološke mreže kao međunarodno važno područje za ptice pod šifrom HR 1000034. To područje obiluje plitkim morem i brojnim otočićima te je vrlo pogodno za gnjezdište morskih ptica.
– Ovogodišnji moto Dana bioraznolikosti vezan je upravo za vrste koje se unose u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju i gdje mogu djelovati negativno na postojeću floru ili faunu. Dosad je u svijetu identificirano 1,75 milijuna vrsta, no to je samo manji dio budući da se procjene kreću od 13 pa sve do 100 milijuna. No, to bogatstvo svakog dana rapidno se smanjuje jer je bioraznolikost, dakle, bogatstvo živih bića, ali i ukupna raznolikost gena na zemlji drastično ugrožena, zaključio je Mirko Đinđić.

 ZAŠTITA PRIRODE

Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije na posljednjoj sjednici Županijskog poglavarstva dodijeljene su koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu postavljanja sidrišta u uvali Sakarun na Dugom otoku, u dva morska prostora ukupne površine 7.200 metara četvornih. Uvala Sakarun nalazi se na području koje je Uredbom o proglašenju ekološke mreže, pod šifrom HR 3000069, dano na upravljanje Javnoj ustanovi, kaže Mirko Đinđić, dodajući da će zadarski Perivoj kraljice Jelene Madijevke na jednoj od prvih sjednica novog saziva Županijske skupštine ući u kategoriju spomenika parkovne arhitekture.