Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

S voćem pozitivni pomaci, s povrćem sve po starom

15.07.2011. 22:00
S voćem pozitivni pomaci, s povrćem sve po starom


Ove se godine tržište otvorilo, osobito prema zemljama sjeverne Afrike i Rusiji gdje pitaju za naše voće i žele ga kupiti. Što se tiče Rusije, tamo već sad postoji interes za uvoz hrvatskih maraški, breskvi, kruški, jabuka te za neograničenu količinu šljiva. Mi smo lani izvezli jednu manju, probnu količinu jabuka u Rusiju i oni su bili izrazito zadovoljni s kvalitetom i sada hoće veće količine, a to je i veliko tržište i za vjerovati je da će izvoz rasti, osobito što u Rusiji sada manje rade s Poljacima, a naša se roba pokazala kvalitetnom, kazao je mr. Frane Ivković koji misli da ulaganje u podizanje voćnjaka predstavlja dobru investiciju


Ljetna sezona dozrijevanja, berbe  i otkupa poljoprivrednih proizvoda, poglavito voća i povrća bliži se svom vrhuncu.  Što se prirodnih okolnosti  tiče, ova godina nije bila  pretjerano  sklona uzgajivačima, osobito na području  Zadarske županije i drugdje  u Dalmaciji, s obzirom da je  naše područje pogodila jedna od jačih suša u posljednjih nekoliko desetljeća. Osim prirodnih nepogoda, dodatne neprilike  je, osobito proizvođačima  povrća, stvorila i panika  koja se Europom proširila  zbog izbijanja epidemije Escherichie Coli koja je zabilježena u Njemačkoj, a  uzročnika su joj tražili upravo u svježem povrću. Kakvu, pak, godinu očekuju  voćari, upitali smo mr. sc.  Franu  Ivkovića, glasnogovornika Hrvatske voćarske  zajednice koji nam je kazao:
Slabiji urod jabuka
-Godina nije bila laka niti  povoljna. Mrazovi koji su  pogodili mnoge voćnjale u  periodu od petoga do sedmoga svibnja, ostavili su  dosta tragova i prouzrokovali štete. Možemo već  sad kazati da će biti manje  voća nego inače, pogotovo  kad se uzme u obzir i dio
 sezone ljetnjih nevremena  s tučom. Konkretno se  može ustanoviti da će urod  jabuka biti za trideset posto  manji nego lani ili, u brojkama da će urod biti oko  dvadeset tri do dvadeset i  pet tisuća tona, u usporedbi  s prošlogodišnjih trideset i  tri tisuće, istaknuo je Ivković koji je, međutim, optimističan kad je riječ o  plasmanu hrvatskoga voća i  to na strana tržišta.
-Ove se godine tržište otvorilo, osobito prema zemljama sjeverne Afrike i  Rusiji gdje pitaju za naše  voće i žele ga kupiti. Što se  tiče Rusije, tamo već sad  postoji interes za uvoz hrvatskih maraški, breskvi,  kruški, jabuka te za neograničenu količinu šljiva.  Mi smo lani izvezli jednu  manju, probnu količinu jabuka u Rusiju i oni su bili  izrazito zadovoljni s kvalitetom i sada hoće veće  količine, a to je i veliko  tržište i za vjerovati je da će  izvoz rasti, osobito što u  Rusiji sada manje rade s  Poljacima, a naša se roba  pokazala kvalitetnom, kazao je mr. Ivković koji misli  da ulaganje u podizanje  voćnjaka predstavlja dobru  investiciju.
Dovesti poljske  savjetnike
-To je sigurno pametan  potez i tko bude sadio, ne će  saditi uzalud. Nedavno su u  Murskoj Soboti Švicarci pokrenuli pogon za preradu  jabuka i naravno da će te  jabuke tražiti na ovome području. Njihov kapacitet  prerade je četrdeset tisuća  tona godišnje, što je, kako  vidimo, više od naše ukupne  godišnje proizvodnje skoro  pa duplo. Švicarci namjeravaju sklapati ugovore  izravno s proizvođačima kojima će biti zajamčen otkup,  a rasti će potražnja i za  maraške, kruške i drugo  voće, naglasio je glasnogovornik Hrvatske voćarske  zajednice, koji nam je otkrio  i da se njihovo izaslanstvo  nedavno vratilo sa stručnog  putovanja u Poljsku gdje su  se upoznavali s iskustvima  tamošnjih proizvođača koji  su organiziranjem postali  danas najuspješniji na području Europske unije.
-Preko uspostave organizacija proizvođača, Poljaci  su uspjeli do maksimuma  iskoristiti europske fondove  za poljoprivredu kao što su  IPARD, SAPARD i drugi.  Svaka njihova organizacija  proizvođača ostvaruje priljev takvih sredstava u visini  od trideset do četrdeset milijuna eura po grupi. Od  toga polovicu osigurava Europska unija, dvadeset i pet  posto poljska država, a drugu četvrtinu sami proizvođači iz svojih prihoda. To  je za nas jako bitno iskustvo  jer vidimo kako su oni iz tog  lanca financiranja uspjeli izbaciti onu kariku trgovaca.  Mi ćemo stoga na Šestim  susretima hrvatskih voćara  koji se u rujnu održavaju u  Donjem Kraljevcu tražiti od  države i Ministarstva da se  angažiraju poljski savjetnici  koji bi mogli educirati i naše  proizvođače da krenu putem postizanja takvih rezultata, istaknuo je mr. Frane Ivković.
I dok situacija u voćarstvu, premda ne bez  teškoća, makar daje solidne  izglede za bolju budućnost i  kad je riječ o novim ulaganjima te proboju na strana tržišta, proizvođače povrća ove godine pritišću  mnoge nevolje. Sušna godina pogodila je i njih, kao i  spomenuti mrazovi, uz stalni rast cijena svega onoga  što je nužno svake godine  uložiti u proizvodnju. No  osim prirodnih nepogoda  pojavile su se i druge, neke  iznenadne i neočekivane, ali  i one koje, na žalost, prate  povrćarsku proizvodnju već  godinama.
Panika prošla,  problemi ostali
Tako je prošli mjesec,  premda u Hrvatskoj do sad  nije zabilježen nijedan  slučaj bolesti uzrokovan Escherichiom Coli i iako su i  najviši državni dužnosnici  uključivši i i ministre poljoprivrede i zdravstva opetovano isticali da je hrvatsko povrće potpuno sigurno, degustiravši ga i pred  reporteskim objektivima,  određeni vid panike zahvatio i domaće tržište sezonskog povrća, osobito  krastavaca, a zatim i rajčica  i paprika. Prema neslužbenim podatcima, šteta koji su  pretrpili hrvatski povrćari  kreće se oko 17 milijuna  kuna, a prodaja krastavaca  je pala za 60, rajčice i salate  za pedeset, a paprika za  četrdeset posto. Ovi nepovoljni trendovi nisu mimoišli ni Zadarsku županiju. Zabilježeni su i prvi  slučajevi bacanja povrća,  osobito krastavaca, na otpad, a otkupne cijene toliko  su pale da su ispod ikakve  granice isplativosti, a nekoliko proizvođača povrća s  našeg područja pretrpjeli su  velike štete, osobito u Turnju, Suhovarima i Ribnici.
Iako je bilo za očekivati  da će se s prestankom zaraze Escherichiom coli i  time uzrokovanom panikom, koja se neočekivano  javila i na našem području,  stanje na tržištu stabilizirati  i poboljšati, to se nije u  potpunosti dogodilo. Panika  je, doduše prestala ali, kako  nam je kazao Tomislav Demo, povjerenik Hrvatske  poljoprivredne komore za  Zadarsku županiju, ponovno je na djelu stara praksa  da otkupljivači i trgovci  proizvođačima diktiraju neodgovarajuće niske cijene.
Neisplative lubenice
-Roba se sad prodaje ali se  prodaje po neisplativim cijenama. Uzmite samo lubenicu kojoj je sad sezona i  koja se otkupljuje za jednu  kunu. To je ispod granice  ikakve isplativosti. Proizvodna cijena te iste lubenice  i to pod uvjetom da je dobra  godina i urod, da proizvođač ima odgovarajuću količinu i da je poduzeo sva  potrebna ulaganja je jednu  kunu. To znači da proizvođač na lubenici ne zarađuje ništa, a ništa bitno  drugačija situacija nije niti s  ostalim kulturama, kazao je  Demo, koji vjeruje da će  takva situacija imati negativne posljedice na domaću proizvodnju.
-Ljudi će prestajati proizvoditi jer im se ne isplati, a  to će za posljedicu imati  dodatno povećanje uvoza, a  znamo što to znači, rekao  nam je Demo i ustvrdio da  upravo uvoznički lobi ne  dopušta punu primjenu pravila o organizacijama proizvođača i proizvođačkim grupama, koju se već neko  vrijeme najavljivalo kao mogućnost rješenja problema  hrvatskih poljoprivrednika.
-Na pokretanju organizacija proizvođača se ne radi  ništa i čini mi se da državna  vlast to zanemaruje da bi  mogla pogodovati uvoznicima. Žalosno je da to moram reći, ali tako je stanje,  kazao je Tomislav Demo.


Pad ili porast prodaje?




Unatoč podatcima o padu potrošnje, a samim time i otkupa povrća u  prošlom mjesecu, prvenstveno zbog panike uzrokovae zarazom Escherichiom Coli u Njemačkoj i sjevernoj Europi, trgovački lanac  “Konzum”, nedavno je izišao s podatcima po kojima je prodaja povrća  u njihovim trgovinama bila povećana za 14 posto u odnosu na lipanj  prošle godine. U “Konzumu” su također istaknuli da je osamdeset posto  njihovog povrća iz domaće proizvodnje, a tijekom sezone u stopostotnoj  količini. No pritom je ostalo nejasno kako je prema podatcima  “Agrofructusa”, glavnog “Konzumovog” dobavljača voća i povrća, u  prošlom mjesecu zabilježen drastičan pad prodaje, pogotovo krastavaca, rajčica i zelene salate?


Drugačija priča iz Podravine


Jedna od zemalja vodećih u svijetu po proizvodnji povrća, Nizozemska, zainteresirana je na ulazak svojih veletrgovaca i otkup povrća  proizvedenog na području Virovitičko-podravske županije. Rezultat je to  sastanka što ga je prije nekoliko dana održao savjetnik za poljoprivredu,  prirodu i kakvoću hrane u veleposlanstvu Kraljevine Nizozemske u RH,  Adrie de Roo, održao s podravsko-virovitičkim dožupanom Zdravkom  Dijakovićem i Sanjom Bošnjak, ravnateljicom VIDRA-e, Agencije za  regionalni razvoj te Županije koja je ove godine proglašena najboljom  razvojnom agencijom u državi. Na razgovorima su istaknute mogućnosti  ne samo za moguć otkup voća i povrća, nego i ulaganja nizozemskih  tvrtki iz područja prehrambeno-prerađivačke industrije.
Ovaj sastanak rezultat je kontinuiranih ulaganja u  poljoprivredu ove Županije, koja je nedavno odobrila  pet milijuna i pedeset tisuća kuna kredita svojim  poljoprivrednicima uz sufinanciranu kamatu koja će  tako za poljoprivrednike iznostiti 2,8 posto i predstavlja  trenutačno najpovoljniju kreditnu liniju u Hrvatskoj,  javio je Radio Slatina.