Ove se godine tržište otvorilo, osobito prema zemljama sjeverne Afrike i Rusiji gdje pitaju za naše voće i žele ga kupiti. Što se tiče Rusije, tamo već sad postoji interes za uvoz hrvatskih maraški, breskvi, kruški, jabuka te za neograničenu količinu šljiva. Mi smo lani izvezli jednu manju, probnu količinu jabuka u Rusiju i oni su bili izrazito zadovoljni s kvalitetom i sada hoće veće količine, a to je i veliko tržište i za vjerovati je da će izvoz rasti, osobito što u Rusiji sada manje rade s Poljacima, a naša se roba pokazala kvalitetnom, kazao je mr. Frane Ivković koji misli da ulaganje u podizanje voćnjaka predstavlja dobru investiciju
Ljetna sezona dozrijevanja, berbe i otkupa poljoprivrednih proizvoda, poglavito voća i povrća bliži se svom vrhuncu. Što se prirodnih okolnosti tiče, ova godina nije bila pretjerano sklona uzgajivačima, osobito na području Zadarske županije i drugdje u Dalmaciji, s obzirom da je naše područje pogodila jedna od jačih suša u posljednjih nekoliko desetljeća. Osim prirodnih nepogoda, dodatne neprilike je, osobito proizvođačima povrća, stvorila i panika koja se Europom proširila zbog izbijanja epidemije Escherichie Coli koja je zabilježena u Njemačkoj, a uzročnika su joj tražili upravo u svježem povrću. Kakvu, pak, godinu očekuju voćari, upitali smo mr. sc. Franu Ivkovića, glasnogovornika Hrvatske voćarske zajednice koji nam je kazao:
Slabiji urod jabuka
-Godina nije bila laka niti povoljna. Mrazovi koji su pogodili mnoge voćnjale u periodu od petoga do sedmoga svibnja, ostavili su dosta tragova i prouzrokovali štete. Možemo već sad kazati da će biti manje voća nego inače, pogotovo kad se uzme u obzir i dio
sezone ljetnjih nevremena s tučom. Konkretno se može ustanoviti da će urod jabuka biti za trideset posto manji nego lani ili, u brojkama da će urod biti oko dvadeset tri do dvadeset i pet tisuća tona, u usporedbi s prošlogodišnjih trideset i tri tisuće, istaknuo je Ivković koji je, međutim, optimističan kad je riječ o plasmanu hrvatskoga voća i to na strana tržišta.
-Ove se godine tržište otvorilo, osobito prema zemljama sjeverne Afrike i Rusiji gdje pitaju za naše voće i žele ga kupiti. Što se tiče Rusije, tamo već sad postoji interes za uvoz hrvatskih maraški, breskvi, kruški, jabuka te za neograničenu količinu šljiva. Mi smo lani izvezli jednu manju, probnu količinu jabuka u Rusiju i oni su bili izrazito zadovoljni s kvalitetom i sada hoće veće količine, a to je i veliko tržište i za vjerovati je da će izvoz rasti, osobito što u Rusiji sada manje rade s Poljacima, a naša se roba pokazala kvalitetnom, kazao je mr. Ivković koji misli da ulaganje u podizanje voćnjaka predstavlja dobru investiciju.
Dovesti poljske savjetnike
-To je sigurno pametan potez i tko bude sadio, ne će saditi uzalud. Nedavno su u Murskoj Soboti Švicarci pokrenuli pogon za preradu jabuka i naravno da će te jabuke tražiti na ovome području. Njihov kapacitet prerade je četrdeset tisuća tona godišnje, što je, kako vidimo, više od naše ukupne godišnje proizvodnje skoro pa duplo. Švicarci namjeravaju sklapati ugovore izravno s proizvođačima kojima će biti zajamčen otkup, a rasti će potražnja i za maraške, kruške i drugo voće, naglasio je glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, koji nam je otkrio i da se njihovo izaslanstvo nedavno vratilo sa stručnog putovanja u Poljsku gdje su se upoznavali s iskustvima tamošnjih proizvođača koji su organiziranjem postali danas najuspješniji na području Europske unije.
-Preko uspostave organizacija proizvođača, Poljaci su uspjeli do maksimuma iskoristiti europske fondove za poljoprivredu kao što su IPARD, SAPARD i drugi. Svaka njihova organizacija proizvođača ostvaruje priljev takvih sredstava u visini od trideset do četrdeset milijuna eura po grupi. Od toga polovicu osigurava Europska unija, dvadeset i pet posto poljska država, a drugu četvrtinu sami proizvođači iz svojih prihoda. To je za nas jako bitno iskustvo jer vidimo kako su oni iz tog lanca financiranja uspjeli izbaciti onu kariku trgovaca. Mi ćemo stoga na Šestim susretima hrvatskih voćara koji se u rujnu održavaju u Donjem Kraljevcu tražiti od države i Ministarstva da se angažiraju poljski savjetnici koji bi mogli educirati i naše proizvođače da krenu putem postizanja takvih rezultata, istaknuo je mr. Frane Ivković.
I dok situacija u voćarstvu, premda ne bez teškoća, makar daje solidne izglede za bolju budućnost i kad je riječ o novim ulaganjima te proboju na strana tržišta, proizvođače povrća ove godine pritišću mnoge nevolje. Sušna godina pogodila je i njih, kao i spomenuti mrazovi, uz stalni rast cijena svega onoga što je nužno svake godine uložiti u proizvodnju. No osim prirodnih nepogoda pojavile su se i druge, neke iznenadne i neočekivane, ali i one koje, na žalost, prate povrćarsku proizvodnju već godinama.
Panika prošla, problemi ostali
Tako je prošli mjesec, premda u Hrvatskoj do sad nije zabilježen nijedan slučaj bolesti uzrokovan Escherichiom Coli i iako su i najviši državni dužnosnici uključivši i i ministre poljoprivrede i zdravstva opetovano isticali da je hrvatsko povrće potpuno sigurno, degustiravši ga i pred reporteskim objektivima, određeni vid panike zahvatio i domaće tržište sezonskog povrća, osobito krastavaca, a zatim i rajčica i paprika. Prema neslužbenim podatcima, šteta koji su pretrpili hrvatski povrćari kreće se oko 17 milijuna kuna, a prodaja krastavaca je pala za 60, rajčice i salate za pedeset, a paprika za četrdeset posto. Ovi nepovoljni trendovi nisu mimoišli ni Zadarsku županiju. Zabilježeni su i prvi slučajevi bacanja povrća, osobito krastavaca, na otpad, a otkupne cijene toliko su pale da su ispod ikakve granice isplativosti, a nekoliko proizvođača povrća s našeg područja pretrpjeli su velike štete, osobito u Turnju, Suhovarima i Ribnici.
Iako je bilo za očekivati da će se s prestankom zaraze Escherichiom coli i time uzrokovanom panikom, koja se neočekivano javila i na našem području, stanje na tržištu stabilizirati i poboljšati, to se nije u potpunosti dogodilo. Panika je, doduše prestala ali, kako nam je kazao Tomislav Demo, povjerenik Hrvatske poljoprivredne komore za Zadarsku županiju, ponovno je na djelu stara praksa da otkupljivači i trgovci proizvođačima diktiraju neodgovarajuće niske cijene.
Neisplative lubenice
-Roba se sad prodaje ali se prodaje po neisplativim cijenama. Uzmite samo lubenicu kojoj je sad sezona i koja se otkupljuje za jednu kunu. To je ispod granice ikakve isplativosti. Proizvodna cijena te iste lubenice i to pod uvjetom da je dobra godina i urod, da proizvođač ima odgovarajuću količinu i da je poduzeo sva potrebna ulaganja je jednu kunu. To znači da proizvođač na lubenici ne zarađuje ništa, a ništa bitno drugačija situacija nije niti s ostalim kulturama, kazao je Demo, koji vjeruje da će takva situacija imati negativne posljedice na domaću proizvodnju.
-Ljudi će prestajati proizvoditi jer im se ne isplati, a to će za posljedicu imati dodatno povećanje uvoza, a znamo što to znači, rekao nam je Demo i ustvrdio da upravo uvoznički lobi ne dopušta punu primjenu pravila o organizacijama proizvođača i proizvođačkim grupama, koju se već neko vrijeme najavljivalo kao mogućnost rješenja problema hrvatskih poljoprivrednika.
-Na pokretanju organizacija proizvođača se ne radi ništa i čini mi se da državna vlast to zanemaruje da bi mogla pogodovati uvoznicima. Žalosno je da to moram reći, ali tako je stanje, kazao je Tomislav Demo.
Pad ili porast prodaje?
Unatoč podatcima o padu potrošnje, a samim time i otkupa povrća u prošlom mjesecu, prvenstveno zbog panike uzrokovae zarazom Escherichiom Coli u Njemačkoj i sjevernoj Europi, trgovački lanac “Konzum”, nedavno je izišao s podatcima po kojima je prodaja povrća u njihovim trgovinama bila povećana za 14 posto u odnosu na lipanj prošle godine. U “Konzumu” su također istaknuli da je osamdeset posto njihovog povrća iz domaće proizvodnje, a tijekom sezone u stopostotnoj količini. No pritom je ostalo nejasno kako je prema podatcima “Agrofructusa”, glavnog “Konzumovog” dobavljača voća i povrća, u prošlom mjesecu zabilježen drastičan pad prodaje, pogotovo krastavaca, rajčica i zelene salate?
Drugačija priča iz Podravine
Jedna od zemalja vodećih u svijetu po proizvodnji povrća, Nizozemska, zainteresirana je na ulazak svojih veletrgovaca i otkup povrća proizvedenog na području Virovitičko-podravske županije. Rezultat je to sastanka što ga je prije nekoliko dana održao savjetnik za poljoprivredu, prirodu i kakvoću hrane u veleposlanstvu Kraljevine Nizozemske u RH, Adrie de Roo, održao s podravsko-virovitičkim dožupanom Zdravkom Dijakovićem i Sanjom Bošnjak, ravnateljicom VIDRA-e, Agencije za regionalni razvoj te Županije koja je ove godine proglašena najboljom razvojnom agencijom u državi. Na razgovorima su istaknute mogućnosti ne samo za moguć otkup voća i povrća, nego i ulaganja nizozemskih tvrtki iz područja prehrambeno-prerađivačke industrije.
Ovaj sastanak rezultat je kontinuiranih ulaganja u poljoprivredu ove Županije, koja je nedavno odobrila pet milijuna i pedeset tisuća kuna kredita svojim poljoprivrednicima uz sufinanciranu kamatu koja će tako za poljoprivrednike iznostiti 2,8 posto i predstavlja trenutačno najpovoljniju kreditnu liniju u Hrvatskoj, javio je Radio Slatina.
najnovije
najčitanije
Košarka
Košarka
VIDEO Beogradska arena pljeskom dočekala Tonija Kukoča. Na utakmici bio i Dino Rađa
Novosti
U rimskom zatvoru
Papa oprao noge zatvorenicama
Zadar & Županija
ugovori za 16 projekata
Bolnici za ortopeiju Biograd sredstva za poboljšanje usluga
Sport
Golden fight
Zadarski borci Reljić i Ražov nastupaju u Zagrebu
Plodovi zemlje i mora
VINSKE KRONIKE
Zadarska Svrdlovina poput talijanskog Nebbiola!
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE
U Ričinima lopov iz kuće ukrao novac i ručni sat, krađa zabilježena i u Arbanasima…
Zadar
predizborni program