VRELO RIJEKE UNE Jedan od najdubljih i najsnažnijih izvora još uvijek čuva mnoge tajne

Za sve one kojima je dosta ljetne gradske vreve, vrućine i prepunih plaža predlažemo izlet na izvor rijeke Une. Na sat i pol vremena vožnje od Zadra, u općini Gračac, nedaleko mjesta Srb uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom, ovaj udaljeni kraj skriva pravi prirodni biser.
Rijeka Una izvire iz slikovitog plavo-zelenog jezerca okruženog gustom šumom i strmim kamenim liticama visokim skoro 150 metara te skriva prekrasnu malu lagunu. Izlaskom iz automobila dočeka vas miris čistog planinskog zraka uz temperaturu taman za šetnju u kratkim rukavima. Staza do izvora je u hladu tako da je Una idealan izbor za one koji ne podnose ljetne vrućine. Prozirna voda poziva na skok, ali njena hladnoća, čija je temperatura na izvoru oko 8 stupnjeva Celzijusa, ipak nas odvraća od ulaska. Osim toga, budući da se radi o zaštićenoj prirodi, kupanje je zabranjeno. Na površini naizgled mirno jezero jedan je od najdubljih i najsnažnijih izvora ovoga područja. Naime, zadnjim istraživanjem speleoronilaca, došlo se do dubine od čak 248 metara!

Jedna jedina
Izvor Une obišli smo u društvu čuvara prirode Nature Jadere i to glavnog čuvara Zorana Božića, te čuvara Josipa Brajkovića. Oni su nas proveli do izvora Une te nam pokazali ovo čudo prirode koje nas je ostavilo bez daha.
– Una je dobila ime od starih Rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu ljepotu, uzviknuli: 'Una!' što znači 'jedna' ili 'jedina'. Iako većina ljudi rijeku Unu najčešće povezuje s Bosnom i Hercegovinom, ona izvire u Zadarskoj županiji. Prvih dvadesetak kilometara teče kroz Hrvatsku te u blizini naselja Melinovac prelazi na teritorij Bosne i Hercegovine da bi se, nakon 212 kilometara toka, ulila u rijeku Savu pored Jasenovca. Od tih 212 kilometara toka preko pola se nalazi u Hrvatskoj, saznajemo od čuvara prirode dok se stazom polako krećemo prema izvoru. Još jedna zanimljiva informacija: ovo je najduža pogranična rijeka koja u toku više puta prelazi granicu.
Na samom početku petstotinjak metara duge staze dočekao nas je rendžer Dušan Ćopić, umirovljenik koji živi u neposrednoj blizini te već godinama brine da nitko ne prođe do izvora bez ulaznice.

Oko sokolovo Dušan Ćopić
– Ovdje sam cijeli dan, od ujutro do navečer. Ulaznica je 20 kuna i mislim da to nije puno. Ipak, slabo dolaze turisti, jedva do deset dnevno, valjda ne znaju za ovo mjesto, kaže nam Dušan koji posjetitelje dočekuje u malenoj kućici uz cestu. Pored je još jedna improvizirana kućica u sklopu koje je i roštilj te se nakon šetnje može odmoriti i nešto pojesti i popiti, ali hranu morate sami ponijeti, jer u blizini nema nikakvog ugostiteljskog objekta, samo čista priroda. Dok se vi prošećete do izvora, Dušan spremi piće u rijeku te ga tako rashladi na idealnu temperaturu.
Staza do izvora dobro je uređena. Postavljena je ograda, a na nekoliko mjesta postavljeni su i vidikovci koji pružaju prekrasan pogled uz zaglušujući šum vode. Vidikovci dobro dođu i za kratki predah jer je staza na nekoliko mjesta strma, i potreban je određen napor da se popne uzbrdo po stepenicama, ali sve vrijedi pogleda koji nas je dočekao na izvoru.
Uz izvor je postavljeno nekoliko klupa sa stolovima za odmor izletnika, a tu mogu i nešto pojesti i popiti te uživati u prekrasnom pogledu. Taman za napuniti baterije za povratak kući.

Stanište biljnog i životinjskog svijeta
Izvor Une zaštićen je još davne 1968. godine kao hidrološki spomenik prirode. Rijeka izvire na gotovo 400 metara nadmorske visine ispod padina planina Ličke plješivice i Stražbenice u blizini mjesta Donja Suvaja.
– Po svojim osobinama izvor Une tipično je krško vrelo, nastalo na kontaktu propusnih i nepropusnih slojeva, s velikim oscilacijama u količini vode. Njen hidrografski sustav čine tri izvora: glavni izvor kod naselja Donja Suvaja i dva manja, Velika i Mala Neteka. Kod mjesta Srb prima vode Srebrenice i manjih pritoka Ljaljinovac, Joševica i Sredica te teče na sjever. Možete slobodno piti vodu. Ne trebate se čuditi jer je rijeka Una jedna od rijetkih rijeka čija se voda može piti. Ovo često kod posjetitelja izaziva čuđenje, jer je u zapadnoeuropskih zemljama takvo nešto nezamislivo, pojašnjava Zoran Božić. Ističe kako je izvor rijeke, unatoč virovima i brzacima, stanište raznih vrsta mahovina.
Na izvoru rijeke Une dominira vodena mahovina u kojoj se skrivaju brojni organizmi, kao što su puževi, ličinke raznih kukaca, račići, virnjaci itd. Dno je prekriveno gustim slojem mahovine i vodenog bilja koje se prelijeva iz zelene u smeđu boju. Taj biljni tepih služi kao idealno sklonište koje pogoduje razvoju raznih životinjskih sedrotvornih organizama, kao što su vodencvijetovi, dvokrilci, obalčari i dr. Njihovim ličinkama hrane se pastrve koje plivaju cijelim tokom Une. Pastrva se voli mrijestiti upravo na ovom izvorišnom dijelu rijeke, a karakteristična vrsta za ovakve brze, čiste i hladne vode, kakve su na izvoru Une, je potočna pastrva.

Pastrva s gradela
– Ove godine s Hrvatskim botaničkim društvom radimo inventarizaciju flore i vegetacije na samom spomeniku prirode Vrelo Une, a ono što se zna je da pored cijelog toka rijeke raste oko 170 vrsta ljekovitih biljaka od kojih je jedna rijetka biljka dobila i naziv Campanila unensis – unska zvončica, pojasnili su nam iz Nature Jadere.
Nakon izleta otišli smo u posjet Marku Malenici, uzgajivaču pastrva koji ima ribogojilište u obližnjoj Donjoj Suvaji. On je s uzgojem ove slatkovodne ribe počeo još u devedesetim godinama prošlog stoljeća i, unatoč brojnim zaprekama na koje je naišao po putu, ne odustaje.
– Živim ovdje sam i trenutno preuređujem ribogojilište pa je zato malo ribe. Prije sam znao proizvesti i do 100 tona ribe, od mlađi, ikre do pastrva prodajne veličine. Proizvodimo dvije vrste pastrve, kalifornijsku i domaću, potočnu, a količina varira ovisno o tome koliko određene godine ima vode u rijeci Uni, pojašnjava Malenica dok u njegovoj kući uživamo u izvrsnoj pastrvi s gradela. Dodaje kako bi tijekom dobrih godina porastao i broj zaposlenih na četiri ili pet ljudi, a cjelokupnu količinu bez problema su plasirali na domaćem tržištu.

Natura Jadera – štit prirode
Natura Jadera javna je ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije te u svom djelokrugu rada imaju zaštitu prirodnih vrijednosti, osiguravanje održivog korištenja prirodnih dobara (koncesijska odobrenja), utvrđivanje i praćenje stanja u prirodi (istraživanja i monitoring), sprečavanje štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi (nadzor), promociju, edukaciju i stvaranje uvjeta za odmor i razonodu.
Zaštićena područja kojima upravlja Natura Jadera svrstavaju se u nekoliko kategorija.
Posebni rezervati: Ornitološki rezervat Kolanjsko blato – blato Rogoza (otok Pag), Ornitološki rezervat Velo i Malo blato (otok Pag), Rezervat šumske vegetacije Dubrava – Hanzine (otok Pag), Botanički rezervat Maslinik Saljsko polje (Dugi otok); spomenici prirode: Geomorfološki spomenik prirode Špilja Modrić (Rovanjska), Hidrološki spomenik prirode Vrelo Une (Donja Suvaja), Rijetki primjerak drveća Zeleni hrast (Islam Latinski); značajni krajobrazi: Kanjon Zrmanje, Sjeverozapadni dio Dugog otoka, Dubrava Hanzine (otok Pag), Otok Ošljak; spomenici parkovne arhitekture: Perivoj Vladimira Nazora (Zadar), Park Folco Borelli (Sveti Filip i Jakov); te lokaliteti u pripremi za proglašenje: Značajni krajobraz Silbanski grebeni (otok Silba).

Korito Karišnice presušilo
Na putu prema Uni posjetili smo još jedan zaštićeni lokalitet pod ingerencijom Nature Jadere – rijeku Karišnicu. Ona izvire u blizini Karina te također čini prekrasno mjesto za izlet. Međutim, zbog velike suše korito rijeke je presušilo te je potrebno pričekati jesen kada će se opet moći uživati u njenoj raskoši.

Je li Una inspirirala i Ježevu kućicu?
– Hoćete da vam pokažem fotografiju Branka Ćopića? upitao me pomalo sramežljivo gospodin Dušan.
– Branka Ćopića? Mislite oca Ježurka Ježića? zbunjeno sam odgovorila i nadodala:
– Je li Vam on nešto u rodu?
– To mi je stric, ponosno će Dušan i pokazuje nam fotografiju čuvenog Branka Ćopića, autora slavne Ježeve kućice, priče za djecu u stihovima uz koju su generacije djece naučile kako je bitno držati do svog doma, ma koliko on bio skroman.