Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

Ustavni sud srušio i presudu protiv Zadarskog lista

16.07.2019. 09:28
Ustavni sud srušio i presudu protiv Zadarskog lista


Ustavni sud RH donio je dvije važne odluke. Ukinuo je presude kojima je dvoje sudaca dobilo ogromne odštete zbog duševnih boli izazvanih novinskim tekstovima. Ove odluke Ustavnog suda dolaze nakon što je Europski sud za ljudska prava kaznio Hrvatsku zbog previsoke odštete dosuđene jednom sucu. Riječ je o slučaju Narodnog lista kojeg je tužio sudac Boris Babić, te dobio 50 tisuća kuna kao naknadu štete zbog članka u kojem je kritiziran njegov rad.
Pozivajući se, među ostalim i na tu odluku iz Strasbourga, Ustavni sud ukinuo je dvije pravomoćne hrvatskih sudova. Prema prvoj je Večernji list sucu Nediljku Bobanu morao platiti 50.000 kuna s kamatama, te sudske troškove od šest tisuća kuna, također s kamatama. Drugom je izdavač Zadarskog lista obvezan platiti sutkinji Ivani Klišmanić odštetu od također 50.000 kuna s kamatama, te joj podmiriti gotovo osam tisuća kuna sudskih troškova. U oba slučaja zaključeno je kako nije bilo opravdano kazniti medije zbog kritičkog pisanja o sucima.
Sutkinju iz Zadra zasmetale su izjave predsjednika suda
Zadarski list na naslovnici je 7. siječnja 2015. objavio najavu članka pod naslovom: »Rogić: Iza anonimnog pisma u kojem me nazivaju Goebbelsom stoji Ivana Klišmanić!« U vrijeme objave spornog članka, Željko Rogić obnašao je dužnost predsjednika Općinskog suda u Zadru, dok je Ivana Klišmanić sutkinja tog suda. U izjavi za Zadarski list sudac Rogić pojasnio je kako samo pretpostavlja da je upravo sutkinja Klišmanić autorica anonimnog pisma. Zaključio je to na osnovu riječi poput ‘uradak’ ili ‘znade’ koje su bile navedene u pismu, a prema njegovim riječima koristila ih je samo Ivana Klišmanić.
Sve su to klevete i laži koje stoje 50 tisuća kuna
»To je njezin rječnik, svaki bi ga sudac na Općinskom sudu odmah prepoznao. Ona opstruira rad sudske uprave od samog početka mog mandata i to iz samo jednog razloga, jer je navikla upravljati sudom proteklih desetljeća preko svojega oca i svih onih koji su ih slušali i pomagali im (…) kaže Rogić.«
Zbog toga je sutkinja Klišmanić tužila Zadarski list tražeći 50 tisuća kuna odštete. U tužbi je navela kako su Rogićeve tvrdnje klevetničke i zlonamjerne. »Novinarka Marina Vlakić u objavljenom članku iznijela je grube neistine nespojive s mojim moralnim i profesionalnim standardima. Optužila me za blaćenje imena svih sudaca, njezinih kolega s Općinskog suda u Zadru. Zbog objave spornog članka pretrpjela sam brojne neugodnosti. To mi je povrijedilo osobni ugled, čast i dostojanstvo, a posljedice je trpjela i moja obitelj«, tvrdila je sutkinja Klišmanić. Iz Zadarskog lista odgovorili su kako je postojao opravdani interes javnosti da se o sukobu nje i suca Rogića piše, te kako su učinili sve da provjere točnost informacija koje su objavili. Članak je napisan u dobroj vjeri, dodali su pojašnjavajući kako je Rogićeva izjava vjerno citirana. Sutkinju Klišmanić nisu uspjeli dobiti za komentar. To ipak nije bilo dovoljno, pa su morali platiti odštetu.
Ustavni sud tu je pravomoćnu presudu sada poništio. Kaže kako je stvarno bilo potrebno pisati o problemima na sudu u Zadru, te kako suci ne smiju biti zaštićeni od opravdanih kritika. U presudi protiv Zadarskog lista, po stavu Ustavnog suda, nije dokazano da bi sutkinjino dostojanstvo trebalo zaštititi nauštrb medijske slobode i slobode izražavanja. Zato je postupak vraćen na početak.
Ustavni sudac Miroslav Šumanović napisao je izdvojeno mišljenje koje je potpuno suprotno onome što je zaključila većina. On smatra da pisanje u anonimnoj prijavi protiv sudaca nije bilo opravdano, te da Zadarski list nije učinio dovoljno da te navode provjeri.
Kritika na propust Državnog sudbenog vijeća
U slučaju Večernjeg lista Ustavni sud donio je gotovo identičnu odluku. Osim povrijeđenog prava na slobodu izražavanja, Večernjem listu je povrijeđeno i pravo na obrazloženu sudsku odluku.
O Nediljku Bobanu, koji je sudac Visokog prekršajnog suda, te je u dva navrata bio član DSV-a, novinar Večernjeg lista Marinko Jurasić napisao je 31. siječnja 2015. godine tekst pod naslovom »Nevjerojatan propust; Suca Bobana izabrali po 3. put u DSV, Ustav dopušta samo dva«. U članku je, među ostalim, bilo navedeno da se sudac Boban nije smio naći na listi kandidata za DSV. Elaboriran je i način izbora sudaca u DSV, spominjan je i prigovor na izbor koji je uputio tadašnji sudac Mislav Kolakušić. Novinar je još naveo kako dio sudaca uopće nije znao ispuniti glasačke listiće. Na kraju je zaključeno kako je demokraciji mjesto i u sudstvu, te je postavljeno pitanje je li u redu da općinski i prekršajni suci biraju vrhovne.
Sudac: To su uvrede. Trpjela je i moja obitelj
Suca Bobana članak je jako uvrijedio. Nazvao ga je senzacionalističkim, uvredljivim, upitnim i omalovažavajućim. Time se, kaže ugrožavaju njegov dignitet i profesionalna reputacija. Nelagodi su bili izloženi i članovi njegove obitelji, te su u sumnju dovedeni njegova čast, moralnost i poštenje, tvrdio je. Iz Večernjeg lista to su negirali obrazlažući da je njihov novinar samo analizirao legalnost izbora sudaca u DSV na treći mandat.
S time su se složili i suci Ustavnog suda. Zaključili su da je Jurasićeva analiza bila napisana u javnom interesu, bez obzira što izbor članova DSV-a još nije bio dovršen. Svi imaju pravo sudjelovati u javnoj raspravi, naglašava Ustavni sud, koji čak i ne misli da je Bobanu spornim tekstom na bilo koji način povrijeđeno dostojanstvo.
»Ustavni sud ne samo da ne nalazi ništa uvredljivo u spornom članku, već, suprotno mišljenju sudova, smatra da ni sadržaj ni kontekst spornog članka ne sadrži nikakvu kritiku upućenu Nediljku Bobanu, već kritiku upućenu radu Povjerenstva zbog navodnog propusta tog tijela koje mu je dopustilo da se kandidira za treći mandat člana DSV-a«, piše dalje u obrazloženju odluke. I ovdje sudovi nisu dobro odvagnuli pravo suca na zaštitu časti, te pravo medija na slobodu izražavanja.
»Suci i sudovi nisu imuni na kritiku i kontrolu, te, osim u slučaju neutemeljenih napada, mogu biti podvrgnuti širim granicama prihvatljive kritike od običnih građana«, zaključuje Ustavni sud u ovoj drugoj važnoj presudi. (Telegram.hr)