Hrvatska premekana u pregovorima s EU

“Školski” primjer odustajanja je poglavlje Poreza u kojem smo jedan zahtjev povećali, jedan smanjili, jedan nam je odobren, a šest smo povukli. Procjene govore da je dosad veći broj hrvatskih zahtjeva odbijen, odnosno da je Zagreb od njih odustao
Hrvatska, barem statistički, ulazi u posljednju trećinu pregovora s Europskom unijom: dosad je zatvorila 18 od 33 poglavlja o kojima se pregovara, a u lipnju bi se tom popisu trebala priključiti još četiri poglavlja. Unatoč tome što se približavamo finišu, još nema nikakvih naznaka kada će i kako hrvatska javnost službeno biti informirana o rezultatima pregovora. Kao razlog tajnosti uvijek se navodilo da se u pregovorima ne smiju odmah otvoriti sve karte.
– Od početka sam smatrao da se pretjeruje u tajnosti. Sada kad su poglavlja zatvorena, ne vidim razlog zašto se proces ne bi počeo otvarati. No, bojim se da će odgovor biti da su poglavlja samo privremeno zatvorena, komentirao je predsjednik Odbora za europske integracije SDP-ovac Neven Mimica, uvjeren da je pravi trenutak za objavu pregovaračkih stajališta i zbog toga što nam se bliži referendum o ulasku u EU.
Da pregovaračke dokumente treba što prije početi objavljivati smatra i predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora HNS-ovka Vesna Pusić.
Vrlo slično razmišljaju i u udrugama. Dragan Zelić iz GONG-a poručuje da “javnost mora znati o čemu se pregovara i koje pozicije zauzima Hrvatska”, dok Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije smatra da nikada nije kasno da se proces otvori.
Zbog neobjavljivanja pregovaračke dokumentacije prilično je teško pratiti i što je Hrvatska dosad od EU-a dobila, a od čega je odustala. No, procjene temeljene na neslužbenim informacijama govore da je dosad veći broj hrvatskih zahtjeva odbijen, odnosno da je Zagreb od njih odustao. “Školski” primjer za to je poglavlje Poreza u kojem smo jedan zahtjev povećali, jedan smanjili, jedan nam je odobren, a čak šest zahtjeva smo – povukli. Tih šest odnosi se na primjenu nulte stope PDV-a na niz proizvoda i usklađivanje trošarina na energente s europskim pravilima. U području energetike, jedan zahtjev nam je odobren, a od jednog smo odustali. U poglavlju Sloboda kretanja roba, jedan smo zahtjev smanjili, jedan povukli. Pritom još uopće nismo došli do poglavlja u kojima smo postavili najveći broj zahtjeva – Poljoprivrede s 29 zahtjeva i Okoliša s 11 zahtjeva. Vesna Pusić ističe da se ti zahtjevi značajno razlikuju “po važnosti i redu veličine”, dok Mimica tvrdi da su dosad postavljeni zahtjevi bili realni i objektivni, ali je zbog toga i svako odustajanje od njih bolnije za sektor na koji se odnose.
– Pokušali smo postaviti što objektivnije zahtjeve, ali smo trebali malo čvršće stajati iza njih, smatra Mimica, koji vjeruje da je sada “glavna uloga Nacionalnog odbora da spriječimo da se od važnih stvari odustaje zbog samonametnutog roka završetka pregovora do kraja ove godine”.
 

Kajin: Ljudi bi trebali znati kakvim se tričarijama bavimo

Objavljivanje pregovaračkih stajališta ne bi mi smetalo, dapače, jer bi onda javnost mogla shvatiti kakvim se ponekad tričarijama mi bavimo, na primjer, koliko mora biti velik kavez kokoši koja nese jaja na farmama, komentirao je člaa Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Damir Kajin.

Predah za naftu, brodare i poštu

Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će moći odgoditi primjenu europskih pravila u nekoliko područja. Primjerice, u energetici, postrojenja za skladištenje zaliha nafte u količini od 90-odnevne prosječne potrošnje ne moramo izgraditi do ulaska u EU, već do 31. srpnja 2012. godine. U području prometne politike dogovorena je zaštita malih i linijskih brodara od europske konkurencije do 2014., odnosno 2016. godine. Predah od konkurencije do 2013. godine dobila je i Hrvatska pošta.