Mana sadašnjeg trenutka pretvorena u kvalitetu

Kako, kada i zašto je nastala  ideja o adaptaciji dijela Kneževe  palače u privremeni izložbeni prostor?
– Ravnateljica i kustosi NMZ  obratili su se nama, kao projektantima Baštinskog muzeja, s idejom da se pet dvorana u prizemlju  Kneževe palače privede konačnoj  namjeni iz našeg projekta tj. urede  ih za potrebe izlagačke djelatnosti.  Takva parcijalna adaptacija iz tehničkih razloga bi bila vrlo upitna i  skupa, daleko skuplja od vrijednosti koja bi se u konačnici ostvarila.
Kneževa palača važan je spomenik kulture grada Zadra, nastajala je kroz razdolje od nekoliko  stoljeća i u sadašnjem trenutku ona  izgleda kao gradilište, gradilište na  kojem su radovi tek privremeno  zaustavljeni. Naime, pred nekoliko  godina palača je kompletno statički i građevinski sanirana, njezini  zidovi, stropovi i podovi razgolićeni su i ostao je vidljiv kostur  građevine.
Priča o nastanku
Predložili smo kustosima da tu  manu sadašnjeg trenutka palače  pretvore u kvalitetu, sugerirajući  da upravo taj kostur, ta ljuštura   kuće ima posebnu ljepotu jer kazuje priču o njenom nastanku, od  samih temelja koji su u ovom trenutku vidljivi do kamenih zidova te  ciglenih svodova i masivnih drvenih grednika. Jednog dana kada  muzej bude dovršen taj kostur će  zauvijek ostati sakriven od pogleda  posjetitelja.
Ideja koju smo kasnije razradili  je bila da unutar svake od ovih pet  postojećih dvorana sagradimo novu dvoranu, dilatiranu od postojećih zidova, stropa i poda, predložili smo da unutar amfilade postojećih dvorana sagradimo amfiladu novih, međusobno povezanih drvenim tunelima koji se provlače kroz postojeće otvore u zidovima. Nove dvorane izrastaju  usred gradilišta, pa smo predložili  da se i naprave isključivo od pomoćnog materijala sa gradilišta:  gredica,punata , dasaka, cijevne  skele, pocinčane mreže… Kao što  je stanje gradilišta privremeno stanje tako i ova konstrukcija sugerira  privremenost, a svojim elementima od kojih je nastala mimikrijski  oponaša gradilište.
Kako je tekla realizacija te ideje  – financiranje, planiranje i radovi?
– Ideja o privremenim izložbenim dvoranama začeta je pred  nešto više od dva mjeseca i prezentirana je Gradu kao vlasniku  navedenih prostora i investitoru  Baštinskog muzeja. Naša ideja je  tom prilikom prihvaćena. Grad je  prepoznao potencijal ovog projekta, te mu je dao punu podršku.  Nama kao projektantima preostalo je da ga detaljno osmislimo a  NMZ da ga logistički podrži.
Kao nastavak razrade koncepta  gradilišta i karaktera privremenosti izložbenih dvorana, na zajednički sastanak pozvano je nekoliko većih zadarskih građevinskih  tvrtki koje su pristale sponzorski se  uključiti u projekt donirajući ono  što imaju na raspolaganju, punte,  daske , cijevnu skelu i sl.. Već  idućeg dana prionulo se realizaciji  naše ideje. Sam projekt je nastajao  in situ, paralelno s izvođenjem , uz  puno uvažavanje mogućnosti koje  pruža gradilište te dnevna voljnost  tesara i bravara da participiraju u  neuobičajenom načinu primjene  za njih više nego uobičajenih  građevinskih materijala.
Kako biste Vi kao dugogodišnja  voditeljica GU NMZ procijenili  novi izložbeni prostor?
– Ideja o izložbenom prostoru u  Kneževoj palači postoji otkako je  na poticaj Narodnog muzeja  začeta ideja o Baštinskom  muzeju  (radni naslov), odnosno temeljitom preuređenju Kneževe i Providurove palače.
Ideja i muzeološki koncept prirodno su, s obzirom na potrebe  muzeja, doživjeli neke preinake.  Prema arhitektonskom projektu  arhitekata Ive Letilović i Igora Pedišić u prizemlju Kneževe palače  predviđen je dio izložbenog prostora (koji cjelokupan iznosi oko  650 m2) za povremene izložbe, u  kojemu bi se mogle priređivati velike izložbe poput galerijskih triennala slikarstva i fotografije, retrospektivnih izložbi, izložbi drugih  odjela Narodnog muzeja te velikih  gostujućih izložbi. Uostalom, Zadar je jedini veći grad u Hrvatskoj  koji nema izložbenog prostora za  takve izložbe. To je konačna namjena toga prostora.
Međutim, Galerija je ostala bez  svog izložbenog prostora u Medulićevoj 2 pa smo se nadali da će  se sam prostor Kneževe palače  urediti kao 1. faza velikoga projekta te da će se Galerija privremeno tu smjestiti. Kada je Galerija  početkom 2006. iselila iscrpljena  dugogodišnjom borbom s prokišnjavanjem, „krpanjem”… nadali smo se nekom bržem rješenju.  Bilo je informacija iz Grada da će  se graditi u fazama te da je prioritet  Kneževa palača i Galerija umjetnina. Budući da rješenje za Galeriju ne vidim u dogledno vrijeme,  ni parcijalno ni konačno, arhitekti  su predložili privremenu nazovimo  to tako „instalaciju” u prizemlju  Kneževe palače, koja je vrlo maštovita, zanimljiva; uključili su se  sponzori i tako je gotovo besplatno  napravljen ovaj projekt.
Funkcionalan prostor
Što će novi izložbeni prostor  značiti za GU NMZ i za likovnu  umjetnost u Zadru?
– Mislim da je ovaj zanimljivi  projekt doista dobitak za Zadar,  ljudi će ući u dugo godina zatvorenu Kneževu palaču, aktualizirat će se taj prostor. Tu se radi o  četiri dvorane/”krletke” od 20 m2 i  jednoj od 30 m2, pa se tu neće moći  organizirati neka velika izložba,  jednostavno nema dovoljno  izložbenih ploha. Međutim, moći  će se tijekom proljeća i ljeta predstaviti komornije izložbe, potom.  instalacije, skulptura, mogu se  održavati projekcije, tu je i atrij,  moći će se priređivati predstave,  koncerti, ples, tu može naći svoj  prostor alternativna scena itd. Zapravo, teško je ovako unaprijed  navesti sve njegove moguće funkcije.
Hoće li on zadovoljavati sve ambicije Galerije umjetnina i likovne  „apetite” Zadra?
– Taj prostor ni izdaleka neće  zadovoljavati ambicije Galerije.  Galeriji je potreban prostor za njezin vrijedni stalni postav, to ne  mogu dovoljno naglasiti. Posljednji  susret građana Zadra s galerijskim  fundusom zbio se 2008. godine  kada je u dva dijela i u dva prostora  Gradskoj loži i Gradskoj straži priređena izložba Šezdeset godina  Galerije umjetnina koja je izazvala  velik interes posjetilaca i bila proglašena u Zadarskom listu kulturnim događajem godine. Tada je  izloženo dvjestotinjak radova, a  građani Zadra i ostali posjetitelji (i  danas poneki turist navrati u Medulićevu 2 tražeći Galeriju iako i to  sve rjeđe) imaju pravo vidjeti taj  fundus u bogatijem postavu kao i  fotografiju koju tada nismo imali  gdje izložiti. Također već je završila  studij jedna generacija studenata  povijesti umjetnosti koja nije imala  prilike vidjeti postav Galerije umjetnina, koja im je bila i neka vrsta  praktikuma.
Koja sudbina čeka Gradsku  ložu, prostor koji je od 2006. služio  kao izložbeni prostor GUM?
– Prostor Gradske lože služi kao  izložbeni prostor svim odjelima  Narodnog Muzeja Zadar, ali i drugim kulturnim institucijama, gospodarskim i društvenim subjektima, te eminentnim likovnim umjetnicima, a u toj funkciji služiti će  i dalje. Gradska loža je naročito  važna za Galeriju umjetnina, ali joj  nažalost nije dostatna i ne može  zadovoljiti sve njene potrebe.
Triennalne izložbe „Plavi salon”  i „Čovjek i more” zbog nedostatka  izložbenog prostora nisu održavane duže vremena. Je li ovaj prostor  prikladan za izložbe takvog tipa?
– Ni jedan prostor u Zadru nije  prikladan ni dovoljan za takve  izložbe. Triennala Čovjek i more te  Plavi salon održavana su u nastavcima, a 15. Čovjek i more koji je  bio najveći i kojega je autor i izbornik Antun Travirka optimistično nazvao “Prema festivalu fotografije” cjelovito bi zapremao  1.600 m2. Otkako je Galerija zatvorena nije, zbog nedostatka prostora, održana ni jedna retrospektivna izložba (npr. Nives Kavurić  Kurtović, Đuro Seder, Ivan  Kožarić, da nabrojim samo posljednje) ili velika putujuća izložba  (npr. U suradnji s Klovićevim dvorima Četiri kipara otoka Hvara ili u  suradnji s British Council izložba  Cecila Beatona i mnoge druge).
U takvim okolnostima snalazili  smo se kako smo mogli, tako je npr.  2007. održana u Loži multimedijalna dokumentarna izložba 50. godina međunarodne izložbe fotografije Čovjek i more, izdan je  DVD na hrvatskom i engleskom  jeziku s obiljem slikovnog materijala, a 2008. izišla je knjiga Čovjek  i more (1957. – 2007.), čime smo  dostojno zaključili jedan u svakom  pogledu velik period fotografije u  Zadru.
Ususret Plavom salonu
Ove godine planirali smo napraviti izložbu Ususret Plavom salonu, koja će se održati u Gradskoj  loži i dio vjerojatno u novim prostorima Kneževe palače. Planirane  su tri koncepcije, a da li će se i  održati kako su planirane, još ćemo  vidjeti jer financijska konstrukcija  nije zatvorena. Samo radi usporedbe, posljednji Plavi salon 2005.  koštao je oko 200.000,00 kn, a za  ovu godinu, dakle nakon šest godina, dobili smo polovicu sredstava. Vrijeme je recesije, ali zanimljivo je da Ministarstvo kulture  Republike Hrvatske nije dalo ništa  za izložbenu aktivnost Galerije,  dok su galerije u drugim gradovima  Hrvatske financijski podržane. Izgleda da su potpuno zaboravili na  postojanje zadarske Galerije.
I za kraj napomenula bih da  ćemo nastojati u što bližoj budućnosti osposobiti izložbene dvorane Galerije umjetnina u Medulićevoj2, makar išli korak po korak,  tada će barem dio bogatog galerijskog fundusa postati dostupan  javnosti.
U kojoj je fazi projekt „Baštinskog muzeja”? Može li se, makar  približno, znati razdoblje kada bi  trebao biti otvoren?
– Dovršen je glavni projekt, te je  pokrenut postupak ishođenja  rješenja za građenje. Do konca  godine biti će dovršen i izvedbeni  projekt. Dakle dokumentacija će  biti pripremljena ali ostaje pitanje  izvora financija  koji je u ovom  trenutku nepoznat . I sam tijek  građenja unutar ovog vrlo specifičnog i osjetljivog kompleksa biti  će dugotrajan uz nužno prethodno  iseljenje svih preostalih korisnika  prostora unutar Providurove palače. Ovog trenutka je vrlo nezahvalno predviđati termin otvorenja samog muzeja.