Ne možeš sebe zvati Zadraninom i šarati povijesnu jezgru grada!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Pročelnik Dujela i doc. dr. sc. Antonija Mlikota o grafiterskoj subkulturi
Ljude treba osvijestiti da su ti spomenici i njihovi. Naime, ukoliko živiš u Zadru trebaš biti svjestan da je sve to naša baština, od zgrada dječjih vrtića pa sve dalje, naše, nas koji živimo u gradu. Upravo stoga smatram da su građani ona najvažnija karika u očuvanju spomenika, kao i propisi i stručnjaci, istaknula je Mlikota
Marin GOSPIĆ
Turistima u staroj jezgri nude se i grafiti

Grafiti, koji su se u posljednje vrijeme poprilično raširili po velikom dijelu gradskih fasada, rasvjetnih tijela, klupa, pločnika i svemu ostalom po čemu se sprejom, farbom ili nečim trećim želi nekomu ili nečemu prenijeti nekakva poruka, sve više postaju gradski komunalni problem. Naime, nekada je zaista teško opravdati njihovo postojanje i najčešće su potpuno beznačajni za razliku manjine onih kojima se kao specifičnim načinom izražavanja zaista širokoj javnosti želi prenijeti nekakva snažna bitna poruka. Šetajući starom gradskom jezgrom sve su uočljiviji brojni potpisi, beznačajni inicijali, nazivi navijačkih skupina, parole i sl. koji nagrđuju izgled i ugođaj jednog kulturnom baštinom bogatog centra Dalmacije. Mnogi se pitaju treba li grafitere smatrati delinkventima ili umjetnicima te trebaju li oni biti populacija kojom se bave socijalni pedagozi, a u mnogim slučajevima i policija.

Javne i privatne površine

Robertino Dujela, pročelnik gradskog UO-a za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša, istaknuo je kako problem grafita u staroj gradskoj jezgri rješavaju promptno. Troškove uklanjanja grafita snosi Grad, odnosno porezni obveznici.

Ima i lijepih murala

- U pripremi za turističku sezonu koja je evidentno krenula punim kapacitetom postavili smo poseban naglasak na uklanjanje grafita neprimjerenog sadržaja u krugu povijesne jezgre grada. Ugovoreni izvođač komunalnog redarstva već je dio istih i uklonio, prekrivanjem bojom ili pjeskarenjem ovisno o uvjetima i podlozi. Uz reakciju na redovite dojave komunalni redari svakodnevno pri redovitom obilasku evidentiraju neprihvatljive detalje jer brigu o javnoj površini moramo provoditi kontinuirano, kazao je Dujela te dodao kako tu ingerencija komunalnog redarstva ne prestaje.

- I dok je na javnoj površini uklanjanje grafita obveza Grada, kad je riječ o privatnim površinama o urednosti i zaštiti fasada brinu se sami vlasnici, no kako su upravo fasade ogledalo urednosti grada nerijetke su naše intervencije i u tom dijelu, ističe Dujela.

Docentica dr.sc. Antonija Mlikota, s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, ukazala je na problematiku Zagreba u kojem su brojna pročelja zgrada uništena najčešće beznačajnim izražavanjem grafiterske subkulturne scene te izrazila bojazan kako bi se slična situacija vrlo brzo mogla dogoditi i Zadru. Jedino rješenje vidi u suradnji naših sugrađana i policije pri otkrivanju počinitelja, velikim kaznama za iste, videonadzoru značajnih baštinskih objekata te osvještavanju sugrađana kako je grafitiranje, odnosno šaranje po nedozvoljenim objektima neprihvatljivo i kažnjivo ponašanje.

Neprihvatljiva devastacija

- Situacija sa šaranjem pročelja građevina ekskalirala je u Zagrebu, ne samo da su išarana pročelja, već su grafiteri došli do prvih katova na zgradama te su ljudima počeli šarati rolete što je potpuno suluda i neprihvatljiva situacija. Ukoliko takvo što dopustimo u Zadru, to će biti katastrofa. Takva devastacija je potpuno neprihvatljiva i dužnost i obveza svakog našeg sugrađanina, ukoliko se smatra Zadraninom jest prijaviti takvo ponašanje policiji. Možda se neće stvari riješiti odmah, ali kada se skupi desetak prijava za istog ‘autora’ onda će nadležni morati nešto poduzeti u sprječavanju neprihvatljivog ponašanja kako u javnom tako i privatnom prostoru, naglasila je Mlikota.

Najviše grafita po cijelom gradu, pa tako i onih u staroj gradskoj jezgri, su s potpisom lokalne navijačke skupine. Imaju li zaista veze s potpisanom skupinom ili se radi o nekolicini »odmetnutih« pojedinaca to nitko ne zna, ali se zna kako naši sugrađani žele da navedena skupina odgovara za svoje, odnosno postupke svojih pripadnika te da prebojavanje ili pjeskarenje plate iz svog džepa.

- Svakako bi kompetentne službe iz Grada morale razgovarati s pripadnicima bilo koje navijačke skupine, koji se često svojim potpisom deklariraju kao autori pod grafitima, a počeli su šarati i po povijesnoj jezgri, To je nedopustivo, ne možeš sebe zvati Zadraninom i šarati povijesne spomenike, to je katastrofa, istaknula je Mlikota.

Nedavno se u sklopu 5,7 milijuna kuna vrijednog projekta RECOLOR dovršila restauracija zadarske Sfinge. S obzirom na činjenicu da ova atrakcija vrlo brzo zasvrbi dlanove lokalnih »žvrljotera«, čini se da je samo pitanje dana kada će neki od »wanna be« umjetnika ostaviti svoj subkulturni beznačajni pečat na jednoj od atrakcija u gradu.

Vandalizam ili ulična umjetnost

- Bez videonadzora teško je zaštititi neke objekte, odnosno kulturne spomenike. Uzmimo sada za primjer zadarsku Sfingu koja je upravo renovirana. Često se u prošlosti događalo da takvi spomenici vrlo brzo budu devastirani grafitima. U slučaju da to nekomu nakon svog truda oko tog projekta padne na pamet, hitno bi trebala reagirati policija i prema počinitelju usmjeriti stroge sankcije. To bi bila poruka za sve one koji se usude pošarati pročelja zgrada, spomenike ili bilo što slično. Kazne su jedino rješenje. Jednako tako, ukoliko netko pod grafitom potpiše navijačku skupinu, onda bi ta navijačka skupina morala platiti čišćenje i utjecati na svoje članove da to ne rade. Ljude treba osvijestiti da su ti spomenici i njihovi. Naime, ukoliko živiš u Zadru trebaš biti svjestan da je sve to naša baština, od zgrada dječjih vrtića pa sve dalje, naše, nas koji živimo u gradu. Upravo stoga smatram da su građani ona najvažnija karika u očuvanju spomenika, kao i propisi i stručnjaci koji na tome rade, zaključila je Mlikota.

Ono što neki zovu vandalizmom, drugi nazivaju uličnom umjetnošću, gdje neki vide kriminalce, drugi vide pjesnike izvan zakona, heroje slobodnoga govora, koji se obraćaju izravno ljudima, zaobilazeći galerije, demokratizirajući odnos između umjetnosti i publike. Sociolog Gregory J. Snyder svojedobno je isticao kako ne želi reći da su grafiti umjetnost, i da nisu vandalizam, jer po njemu, oni su oboje.

Primjereno dekoriranje

- U dijelu primjerenih grafita koji predstavljaju ekspresiju kreatora, često i ugodnu oku iako regulativom isto nije utvrđeno, nemamo praksu uklanjanja istih jer i takav način izražavanja, ukoliko nije uvredljiv, prihvatljiv je i sastavni dio gotovo svih urbanih sredina, istaknuo je pročelnik Dujela.

S njim se složila i docentica Mlikota koja je naglasila kako je za razliku od »žvrljotina«, street art, pak, prihvatljiv način umjetničkog izražavanja.

- On se dozvoljava nekakvim gradskim propisima. Dekoriranje, odnosno oslikavanje nekog pročelja s primjerenim sadržajem je prihvatljivo, ali da netko sprejom pošara bilo što u povijesnoj jezgri nije nikako prihvatljivo. Street art i nečije ‘žvrljotine’ nisu ni približno ista stvar. Mada što se tiče zaštićene kulturne baštine i povijesne jezgre, tu je nedopustiva bilo kakva forma takvog načina izračavanja, istaknula je Mlikota dodajući još jednom kako građani koji sebe smatraju Zadranima ne bi smjeli dozvoliti devastaciju naše kulturne baštine zbog ispada grupa ili pojedinaca.

Najmanja kazna 1.000 kuna

Pisanje grafita jest kazneno djelo. Kazne za pisanje grafita variraju, ovisno je li riječ o manjem prekršaju. Za teže prekršaje snose se i teže posljedice. No, autore grafita rijetko ulove na djelu, jer su iznimno oprezni, a i najčešće rade u gluho doba noći.

Prema Odluci o komunalnom redu Grada Zadra u čl. 5 navodi se kako je zabranjeno po pročeljima zgrada šarati, crtati, lijepiti plakate i obavijesti ili ih na druge načine uništavati, prljati i nagrđivati, a zaprijećena kazna za prekršaj iz ovog članka iznosi 1.000 kuna za fizičke, odnosno 10.000 kuna za pravne osobe.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)